Naslov
Genetska struktura divokoze Rupicapra Rupicapra u Parku prirode Biokovo
(Genetic structure of chamois Rupicapra Rupicapra in The Biokovo Nature Park)

Autori
Šprem, Nikica ; Reindl, Branimir ; Protrka, Ksenija ; Popović, Zvjezdana ; Bulić, Ante ; Šabić, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveno-stručni skup "Biokovo na razmeđi milenija : razvoj parka prirode u 21. stoljeću" : knjiga sažetaka = Scientific and Professional Meeting "Biokovo at the Turn of the Millennium : the Development of Nature Park in the 21st Century" = book of abstsracts / Protrka, Ksenija ; Škrabić, Hrvoje ; Srzić, Stipe - Makarska : Javna ustanova Park prirode Biokovo, 2011, 44-45

ISBN
978-953-56909-0-0

Skup
Znanstveno-stručni skup "Biokovo na razmeđi milenija : razvoj parka prirode Biokovo u 21. stoljeću"

Mjesto i datum
Makarska, Hrvatska, 17.11.2011. - 19.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Biokovo ; divokoza ; genetska struktura ; FIS
(Biokovo ; chamois ; genetic structure ; FIS)

Sažetak
Divokoza (Rupicapra rupicapra L.) sa području Parka prirode Biokovo spada u najbrojniju i najstabilniju populaciji u Hrvatskoj. Reintroducirana je davne 1964. godine., a danas broji oko 350 jedinki. Radi izoliranosti staništa te novijeg negativnog utjecaja (izgradnja autoceste, urbanizacija te pojava krupnih predatora) postavlja se pitanje o važnosti poznavanja biologije divokoze radi održivog gospodarenja tom populacijom. Istraživanje je provedeno pomoću molekularno-genetskih analiza. Ukupno je u analizu uključeno 16 jedinki, a DNA molekula izolirana je iz tkiva i izmeta. Analiza genetske strukture obavljena je na temelju 9 mikrosatelita (BM1258, BM1329, BMS332, FCB128, FCB20, HSC, KP006, ILSTS005, ILSTS019) od kojih su svi izrazito polimorfni. Analizirani podatci ukazuju na relativno velik prosječan broj alela po lokusu 11.66, te visoku heterozigotnost 0.66 koja se kretala u granicama od 0.430 do 0.815. Rezultati analiza ukazuju na dosta veliki uzgoj u srodstvu (inbreeding), što je bilo i za očekivati zbog izoliranosti populacije i ne „osvježavanja krvi“. Individualni inbreeding (FIS) visok je (0.289), a dugoročno gledano taj parametar ima jako negativan utjecaj na cjelokupno stanje populaciju. Parametar genetske varijabilnosti (FST), tj. genetske udaljenosti ukazuje na bliskost između populacija sa Biokova, Prenja i Dinare. Nešto je veća udaljenost utvrđena između populacije sa Velebita, dok je najveća udaljenost s populacijom iz Gorskog kotara. Ovi podatci ukazuju i potvrđuju hipotezu da se na Biokovu radi o balkanskom tipu koji se razlikuje od alpskog tipa divokoze, stoga je važno njeno očuvanje radi cjelokupne bioraznolikosti. Rezultati (efektivna veličina populacije, prosječan broj alela, refrakcijski broj alela) dobiveni molekularno-genetskim analizama potvrđuju činjenicu da se radi o jako izoliranoj populaciji. Generalno gledano oni imaju jaki utjecaj na reprodukciju, tjelesnu razvijenost i trofejnu vrijednost populacije, te ukazuju na neophodno ispuštanje novih jedinki radi osvježavanja krvi. Kod eventualnog ispuštanja novih jedinki u PP Biokovo strogo treba voditi računa o genetskoj strukturi jedinki.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA