Naslov
Bečka Akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura historicizma. Hrvatski učenici Friedricha von Schmidta
(Croatian Architecture of the Historicist Period and the Vienna Academy of Fine Arts. Croatian Students of the Architect Friedrich von Schmidt)

Autori
Damjanović, Dragan

Prevoditelji
Miklošević, Željka ; Mihelić Goglia, Sanja

Ostali urednici
Kralj, Ariana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
140

ISBN
978-953-154-999-8

Ključne riječi
Friedrich von Schmidt ; Herman Bollé ; Josip Vancaš ; Martin Pilar ; Janko Holjac ; Janko Josip Grahor ; Vinko Rauscher ; Enrico Nordio ; August Kirstein ; Natale Tomassi ; Viktor Luntz ; Sándor Aigner ; Ernő Foerk ; Rudolf Schwengberger ; Richard Jordan ; Iso Kršnjavi ; Josip Juraj Strossmayer ; historicizam ; neogotika ; neoromanika ; neobizant ; neorenesansa ; narodni stil ; secesija
(Friedrich von Schmidt ; Herman Bollé ; Josip Vancaš ; Martin Pilar ; Janko Holjac ; Janko Josip Grahor ; Vinko Rauscher ; Enrico Nordio ; August Kirstein ; Natale Tomassi ; Viktor Luntz ; Sándor Aigner ; Ernő Foerk ; Rudolf Schwengberger ; Richard Jordan ; Iso Kršnjavi ; Josip Juraj Strossmayer ; Historicism ; Neo-Gothic ; Gothic Revival ; Neo-Romanesque ; Romanesque Revival ; Byzantine Revival ; Neo-Renaissance ; Renaissance Revival ; Art-Nouveau)

Sažetak
Monografija Hrvatski učenici Friedricha von Schmidta dr. sc. Dragana Damjanovića donosi pregled života i stvaralaštva šestorice hrvatskih arhitekata koji su u Schmidtovoj klasi završili Akademiju likovnih umjetnosti u Beču ili su radili u njegovom ateljeu: Hermana Bolléa, Josipa Vancaša, Janka Holjca, Martina Pilara, Vinka Rauschera i Janka Josipa Grahora. Nakon što su tijekom druge polovine 70-ih i 80- ih godina 19. stoljeća završili studije ovi su arhitekti donijeli u Hrvatsku novi pristup odabiru stila pri projektiranju građevina, pristup koji je tražio čistoću stilskog izraza, karakterističnu za razdoblje visokog historicizma. Uveli su i nove poglede na zaštitu spomeniku i umjetnički obrt. Stilske odlike njihove arhitekture autor komparira s djelima samog Schmidta, no i s ostalim zbivanjima u srednjoeuropskoj arhitekturi sredine 19. stoljeća. Monografija je podijeljena na deset poglavlja. U prvome se razmatra uloga koju je Schmidtova klasa na Akademiji u Beču odigrala u povijesti srednjoeuropske arhitekture. Slijedi poglavlje koje postavlja opći politički i društveni kontekst u kojemu su Schmidtovi učenici u Hrvatskoj djelovali. Ostala su poglavlja naslovljena prema samim arhitektima: obrađuju se opusi sve šestorice s tim da autor najveću pozornost obraća na djelovanje dvojice najplodnijih i najvažnijih: Hermana Bolléa i Josipa Vancaša. Slijedi potom poglavlje u kojemu se kratko govori i o djelovanju ostalih Schmidtovih učenika koji su povremeno radili u Hrvatskoj, no koji se nisu, poput šestorice ranije spomenutih trajno ili dugo vremena naselili u nas. Završni dio monografije predstavlja katalog djela spomenute šestorice arhitekata. Monografija donosi mnoštvo ilustracija koje prate tekst i daju uvid u najvažnija ostvarenja šestorice hrvatskih Schmidtovih učenika. Tekst je u cijelosti objavljen na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

Napomena
Tekst je u cijelosti objavljen na hrvatskom,
engleskom i njemačkom jeziku.

POVEZANOST RADA