Naslov
Analiza temperaturnih suma u Hrvatskoj
(Temperature sums analysis in Croatia)

Autori
Šarić, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.11

Godina
2011

Stranica
45

Mentor
Marki, Antun

Neposredni voditelj
Vučetić, Višnjica

Ključne riječi
negativne i pozitivne temperaturne sume ; prostrorna razdioba ; linearni trend
(cooling degree days and heating degree days ; spatial distribution ; llinear trend)

Sažetak
Temperaturne sume su najjednostavniji način da se pokaže utjecaj temperature zraka na biljke. Prema definiciji temperaturne sume ili stupanj-dani su, dakle, mjera koja odražava akumuliranu toplinu iznad specifičnog temperaturnog praga u nekom određenom razdoblju. Postoji podjela temperaturnih suma na negativne temperaturne sume, CDD (cooling degree days) pri kojima se zbrajaju sve srednje temperature zraka ispod 0 °C i pozitivne temperaturne sume, HDD (heating degree days) pri kojima se zbrajaju sve srednje temperature zraka koje su iznad ili jednake 0 °C. Za prostornu analizu temperaturnih suma korišteni su podaci o maksimalnoj i minimalnoj temperaturi zraka s 82 meteorološke postaje u Hrvatskoj za razdoblje 1981–2010. Također su analizirani dugogodišnji nizovi temperaturnih suma za postaje Osijek, Zagreb-Grič, Gospić, Crikvenicu i Hvar u razdoblju 1901–2010 kako bi se istražilo postojanje linearnog trenda temperaturnih suma. Ono što se može zaključiti na osnovu prostorne razdiobe jest da s porastom temperaturnog praga vrijednosti srednjih sezonskih temperaturnih suma opadaju. U kontinentalnom području je akumulirano manje pozitivnih temperaturnih suma, a više negativnih, osobito u gorskoj Hrvatskoj i na Medvednici, u odnosu na jadransku obalu i otoke. Prostorna razdioba HDD je približno slična do temperaturnog praga 15 °C. Tako se za prag 25 °C HDD > 120 °C javlja samo na splitskom, makarskom i mljetskom području. Za pragove < 0 °C i -5 °C najniže vrijednosti CDD su na Zavižanu. Analiza linearnih trendova srednjih sezonskih pozitivnih i negativnih temperaturnih suma pokazala je signifikantan pozitivan linearan trend za postaju Zagreb-Grič za sve temperaturne pragove što je posljedica širenja grada posljednjih sto godina, a ne samo globalnog zatopljenja. Signifikatni porast srednjih sezonskih vrijednosti HDD uočava se i za postaje Crikvenica i Hvar za pozitivne temperaturne pragove što je posljedica iznimnog temperaturnog povećanja posljednjih dvadeset godina. Postaje Osijek i Gospić još uvijek ne pokazuju postojanje signifikantnog linearnog trenda srednjih vrijednosti temperaturnih suma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika

POVEZANOST RADA