Naslov
Strukturirani dijalog s mladima u Republici Hrvatskoj
(Structured dialogue with the youth in the Republic of Croatia)

Autori
Potočnik, Dunja

Izvornik
Strukturirani dijalog s mladima u Republici Hrvatskoj

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj

Godina
2011

Ključne riječi
Hrvatska; mladi; strukturirani dijalog; politike prema mladima
(Croatia; youth; structured dialogue; youth policies)

Sažetak
Strukturirani je dijalog kao politička agenda proizašao iz inicijative Europske komisije koja je smjerala na odgovor zaključcima nekoliko izvještaja o suradnji s civilnim društvom, nacionalnim vlastima i Europskim parlamentom. Dva glavna cilja strukturiranog dijaloga mogu se opisati na sljedeći način: 1. Postizanje višestranog razumijevanja, te izgradnja konsenzusa oko glavnih izazova u području suradnje organizacija civilnog društva i nacionalne te lokalne vlasti. 2. Iznalaženje načina unaprijeđenja učinkovitosti suradnje organizacija civilnog društva i nacionalne te lokalnih vlasti, s ciljem osnaživanja partnerskog odnosa i veće ostvarenosti strateških ciljeva. Izvještaj o strukturiranom dijalogu s mladima u Republici Hrvatskoj temelji se na istraživanju provođenja i stavova prema strukturiranom dijalogu predstavnika udruga mladih, te predstavnika Sabora, Vlade i regionalnih vlasti. Dobiveni rezultati govore o tome da su pozitivni rezultati politikâ za mlade od početka tranzicijskog razdoblja Hrvatske nepobitni, no, s pridruživanjem Hrvatske EU već je trebala biti prevladana faza u kojoj se izražava zadovoljstvo zbog bilo kakvog napretka. To se posebice odnosi na područje mladih jer smo svjedoci da mladi, kao najvitalniji, najfleksibilniji i najkreativniji dio populacije, stagniraju u ostvarenju svojih potencijala u odnosu na prijašnje generacije. Problem je i nepovezanost stručnjaka s različitih područja bavljanja mladima s mladima i institucijama nadležnim za ostvarenje prava i poboljšanje položaja mladih. Stoga je za pokretanje koherentnog i učinkovitog strukturiranog dijaloga za mlade nužno povezivanje tri razine ekspertize: legislativnu (razinu donošenja politikâ), razinu provođena tih politikâ, te istraživače s područja mladih. Navedeno će zahtijevati znatne ljudske, tehničke i financijske kapacitete, no nužno je ne bi li Hrvatska Republika u sljedeći ciklus strukturiranog dijaloga s mladima na temu sudjelovanja mladih u društvu ušla bolje pripremljena nego što je sada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA