Naslov
Opoziv imenovanja trudne članice uprave društva kapitala - spolna diskriminacija?
(A removal from the post of a pregnant member of a capital company's board of directors - discrimination based on sex?)

Autori
Grgurev, Ivana ; Ceronja, Petar

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 61 (2011), 6; 1881-1919

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
članica uprave društva kapitala; trudnoća; opoziv imenovanja; otkaz; spolna diskriminacija; predmet Danosa
(female member of a capital company's bord of directors; pregnancy; removal from the post; discrimination based on sex; Danosa case)

Sažetak
Analizom presude Europskog suda u predmetu Danosa, nametnula su se određena pitanja vezana uz zaštitu trudnih članica uprave. Jesu li one radnice ili samozaposlene osobe? Treba li ih, i ako ne potpadaju pod pojam radnica, zaštititi, tijekom trudnoće i korištenja prava vezanih uz zaštitu roditeljstva, od opoziva iz uprave društva kapitala te ih zaštiti od otkaza ugovora o obavljanju poslova u upravi? Jesu li odredbe Zakona o trgovačkim društvima o opozivu imenovanja članova uprave usklađene s pravnom stečevinom EU, jer ne sadrže ograničenje – ne uvažavaju činjenicu da je u trenutku opoziva članica uprave trudna? U kontekstu pomirenja trudnoće i roditeljstva sa zahtjevima tržišta, postavlja se pitanje kako funkcionira uprava društva kapitala kada trudna članica uprave ili članica uprave koja koristi neko od prava vezanih uz zaštitu roditeljstva kroz duže vremensko razdoblje nije u mogućnosti voditi poslove društva. Autori kritiziraju presudu u predmetu Danosa iz razloga što je u većoj mjeri usmjerena zaštiti žena nego zabrani diskriminacije na temelju spola, kao i iz razloga što ne razgraničuje na jasan način obveznopravni od statusnopravnog položaja članice uprave. Smatraju kako naše nacionalno zakonodavstvo, i bez uključivanja trudnih članica uprave u koncept radnika, jamči trudnim članicama uprave zaštitu od diskriminacije na temelju spola. Kritiziraju naše nacionalno zakonodavstvo zbog istog pretjeranog usmjerenja na zaštitu žena koje se očituje kroz apsolutnu zabranu otkazivanja ugovora o radu tijekom korištenja prava vezanih uz zaštitu roditeljstva od kojih pojedina traju godinama. Nadalje, i najnovije izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojima je obvezni rodiljni dopust produljen, smatraju, neće pridonijeti većoj zastupljenosti žena na tržištu rada niti će uključivanje članica uprave u koncept radnika pridonijeti njihovom imenovanju u uprave društva kapitala. Ozbiljnost problema naglašena je statistikom o malom broju članica uprava u nas, ali i u državama članicama EU. Pojedina nacionalna zakonodavstva pribjegla su sustavu kvota za članice uprave, a postoje naznake da bi se krenulo u analognu zakonodavnu inicijativu i u pravu EU. Autori zaključuju kako bi usmjerenje Europskog suda i našeg nacionalnog zakonodavstva prema zabrani diskriminacije na temelju spola, a ne prema širenju zaštite žena (koja vodi njihovoj faktičnoj diskriminaciji), uspješno pomirilo trudnoću sa zahtjevima tržišta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA