Naslov
Sudbina zuba u prijelomnoj pukotini donje čeljusti
(The fate of teeth in mandibular fracture line)

Autori
Macan, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci 1. znanstvenog skupa HAZU "Suvremene spoznaje o orofacijalnim bolestima u Hrvatskoj" U: Acta Stomatologica Croatica 2011 ; 45(3):221-225. (Brkić, Hrvoje Gl.ur.) / Jerolimov, Vjekoslav - Zagreb : Stomatolški fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko stomatološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora, 2011, 224-224

Skup
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 1. znanstveni skup "Suvremene spoznaje o orofacijalnim bolestima u Hrvatskoj"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
vitalitet; senzibilitet; mandibula; prijelom; zub u prijelomnoj pukotini
(vitality sensitivity; mandible; fracture; tooth in fracture line)

Sažetak
Prijelomna pukotina u kojoj je zub komunicira preko parodontne pukotine s usnom šupljinom, što predstavlja ulazna vrata infekciji. Osim toga, takav zub može izgubiti opskrbu krvlju zbog oštećenja apeksnih žila, pa u slučaju nekroze pulpe postaje izvor infekcije. Metode ispitivanja vitaliteta zuba temelje se na boli, tako da dolazi do nerazlikovanja vitaliteta koji je funkcija vaskularizacije pulpe i senzibiliteta koji je funkcija inervacije. Ako ozljeda uzrokuje prekid vaskularizacije pulpe dogodit će se smrt pulpnog tkiva uključujući i živac, a ako dođe samo do ozljede i ispada funkcije živca, vitalitet pulpe nije ugrožen. Svrha ovog rada bila je ispitati promjene vitaliteta, tj. senzibiliteta zuba u prijelomnoj pukotini donje čeljusti te ustanoviti u kojem broju i razdoblju će se normalizirati senzibilitet zuba ili devitalizirati. Prospektivnom analizom obrađeno je 50 bolesnika s prijelomom donje čeljusti. Zub u prijelomnoj pukotini imalo je 39 od 50 njih. Analizirano je 39 bolesnika s ukupno 63 prijeloma i 84 zuba u prijelomnoj pukotini, od čega je 48 bilo inicijalno avitalno. Mjesec i pol nakon ozljede reinerviran je 31 posto, a godinu dana nakon ozljede 81 posto inicijalno avitalnih zuba u prijelomnoj pukotini. Godinu dana nakon ozljede reinervirano je 84 posto sjekutića, 75 posto očnjaka, 83 posto pretkutnjaka i 80 posto kutnjaka. Tijekom druge i treće godine nema reinervacije, ali moguća je devitalizacija denerviranih zuba. Pulpa zuba je vitalno stabilna godinu dana poslije ozljede. Denervirani zub ne treba smatrati devitaliziranim i ne treba ga liječiti i/ili ekstrahirati ako nema kliničkih ili radioloških znakova devitalizacije. Kad bi ispitivanje senzibiliteta bio jedini kriterij za ekstrakciju, tj. kad ne bismo uzimali u obzir kliničke i radiološke kriterije devitalizacije, 95 posto lažno avitalnih, tj. samo denerviranih zuba, proglasili bismo devitaliziranima i nepotrebno ih liječili ili ekstrahirali.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Dentalna medicina

POVEZANOST RADA