Naslov
Očekivanja od budućnosti i rizično seksualno ponašanje kod adolescenata
(Future expectations and risky sexual behavior in adolescence)

Autori
Merlin. Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.12

Godina
2010

Stranica
30

Mentor
Kuterovac-Jagodić, Gordana

Ključne riječi
rizično seksualno ponašanje; očekivanja od budućnosti; adolescenti
(risky sexual behavior; future expectations; adolescents)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja je bio provjeriti postoji li povezanost očekivanja od budućnosti kod adolescenata i upuštanja u rizična seksualna ponašanja. Podaci su prikupljeni u tri vrste srednjih škola (gimnazija, četverogodišnja strukovna škola, te trogodišnja strukovna škola) na 200 ženskih i 143 muških ispitanika (N=343, M=17, 2 godina, SD=, 45, raspon=17-19), a odnosili su se na niz socidemografskih varijabli, indikatore rizičnog seksualnog ponašanja (dob seksualne inicijacije, broj seksualnih partnera, korištenje kontracepcije, upuštanje u usputne seksualne avanture, strahovanje o mogućoj trudnoći i korištenje "pilule za dan poslije") te očekivanje od budućnosti ispitano Revidiranom skalom očekivanja od budućnosti za adoelscente (FESA-revised, McWhirter & McWhirter, 2008). Dobiveni rezultati potvrđuju pet-faktorsku strukturu Skale očekivanja od budućnosti. Značajni prediktori za pojavu rizičnog seksualnog ponašanja su: spol, te broj neopravdanih sati. Očekivanja od budućnosti nisu značajan prediktor za pojavu rizičnog seksualnog ponašanja. Utvrđene su statistički značajne razlike u rizičnom seksualnom ponašanju prema spolu sudionika, tipu škole koju pohađa, te broju neopravdanih sati. Muški ispitanici i oni koji pohađaju trogodišnju strukovnu školu, te oni koji imaju više neopravdanih sati imaju najviše zabilježenih indikatora rizičnog seksualnog ponašanja. Postoji statistički značajna razlika u očekivanjima od budućnosti prema spolu i tipu škole koju sudionik pohađa. Očekivanja od budućnosti su iznadprosječno pozitivna među hrvatskim adoelscentima, ali značajno su pozitivnija kod djevojaka i kod učenika trogodišnjih strukovnih srednjih škola.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA