Naslov
Pogodnost tala Dalmacije za uzgoj maslina
(Suitability of Dalmatian soils for olive tree cultivation)

Autori
Bogunović, Matko ; Bensa, Aleksandra ; Husnjak, Stjepan ; Miloš, Boško

Izvornik
Agronomski glasnik (0002-1954) 71 (2009), 5-6; 347-403

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
tlo ; pogodnost ; maslina ; Dalmacija
(soil ; suitability ; olive ; Dalmatia)

Sažetak
Uz podneblje, tlo je glavni ekološki čimbenik uzgoja maslina. Maslina uspijeva na većini tala Dalmacije, ali da bi dala optimalni i rentabilni prirod, ona preferira duboka, rahla i prozračna tla. Da li je to tako, pokazat će analiza procjene tala Dalmacije pod maslinama. U istraživanjima smo ustanovili da maslina većinom dolazi na „škrtom“ tlu, dakle plitkim skeletnim tlima, najčešće vrlo stjenovitog prostora. To je odraz jednostavne čovjekove povijesne kategorizacije prostora u poljoprivredi toga kraja. Naime, dublja tla u prošlosti su se čuvala za uzgoj potrebnijih kultura za proizvodnju hrane. Za ovu priliku izrađena je pedološka karta pogodnosti zemljišta za uzgoj maslina sitnog mjerila. Maslina dolazi na vrlo širokom spektru tipova tala i to: kamenjar, regosol, koluvij, rendzina, vertisol, eutrični kambisol, kalkokambisol, crvenica, luvisol, pseudoglej, fluvisol i hidromeliorirano tlo. Ne javlja se na kalkomelanosolu, rankeru, eugleu, tresetnom tlu i solončaku. Sve skupa smo razvrstali u pet klasa pogodnosti zemljišta za uzgoj maslina. U radu se navodi procjena pogodnosti po tipovima tala, gdje se pokazuje da su vrlo duboka koluvijalna slabo skeletna i srednje skeletna tla najbolja staništa za uzgoj maslina. Potom dolaze eutrični kambisoli, te duboke i srednje duboke crvenice koje često imaju problema s vodozračnim odnosima u tlu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA