Naslov
Sociologija društvenih mreža
(Sociology of Social Networks)

Autori
Bančić, Zvonka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
26.10

Godina
2011

Stranica
77

Mentor
Peračković, Krešimir

Ključne riječi
virtualne zajednice; društvene mreže; sociologija društvenih mreža; faceebook
(virtual communities; social networks; sociology of social networks; faceebook)

Sažetak
Kako bi se postiglo što bolje razumijevanje društvenih mreža i novih formi društvenosti, u radu je prikazan razvoj novih komunikacijskih medija, pristup informacijama u digitalnom svijetu, temeljni pojmovi sociologije mreža te djelovanje ljudi u digitalnim prostorima. Empirijski dio otvara problemska područja vezana uz korištenja Facebooka. Online mjesta za društvene mreže koja su postala popularna su usluge, koje korisnicima daju mogućnost formiranja javnog ili polujavnog profila, prikazivanje popisa ostalih korisnika s kojima dijele vezu te upravljanje vezama unutar sustava. Problem empirijskog djela obuhvaća strukturu i motivaciju korisnika Facebooka, a predmet je sociologija mreže i virtualna društvenost. Pošto ne postoji odgovarajući popis korisnika Facebooka, način izbora uzorka je prigodni, a osnovni skup uzorka čine korisnici mreže s kojima je uspostavljeno prijateljstvo. U istraživanju je sudjelovao veći postotak korisnica mreže (81, 3%) u odnosu na postotak korisnika (18, 8%). 77, 8% korisnika mreže u dobi je od 24 do 29 godina, motiv pridruživanja mreži je obnavljanje kontakta sa prijateljima i poznanicima. Korisnici najviše koriste inbox na društvenoj mreži, a njih 35, 4% provede dnevno do sat vremena na mreži. 79, 2% korisnika više puta dnevno boravi na mreži, a najviše njih upoznalo je prijatelje u osnovnoj i srednjoj školi. Imaju više od 200 prijatelja na profilu, a 33, 3% dnevno komunicira s više od 4 prijatelja. Potvrđen je utjecaj sadržaja prijatelja na raspoloženje, a boravak na mreži opravdavaju tvrdnjom kako je komunikacija putem mreže jeftinija, za razliku od one putem mobilnog telefona. Najveću pozitivnost društvene mreže vide u slanju poruka preko inboxa, a najveća negativnost je mogućnost dobivanja nepotrebnih informacija o ljudima i događajima. Važno je spomenuti kako je struktura korisnika Facebooka vezana uz obilježja samog korisnika. Iako ovo istraživanje ne donosi generalne zaključke o korištenju Facebooka zbog nereprezentativnosti uzorka moguće je otvoriti nova problemska područja u istraživanju spomenutog društvenog fenomena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA