Pregled bibliografske jedinice broj: 545226
Urbani identitet kao razvojni resurs: primjer grada Splita
Urbani identitet kao razvojni resurs: primjer grada Splita // Sociologija i promjena - izazovi budućnosti / Štulhofer, Aleksandar ; Tomić-Koludrović, Inga ; Ančić, Branko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2011. str. 41-42 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 545226 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Urbani identitet kao razvojni resurs: primjer grada Splita
(Urban identity as development resource: the example of the city of Split)
Autori
Petrić, Mirko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Sociologija i promjena - izazovi budućnosti
/ Štulhofer, Aleksandar ; Tomić-Koludrović, Inga ; Ančić, Branko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2011, 41-42
ISBN
978-953-6552-74-0
Skup
Sociologija i promjena - izazovi budućnosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2011. - 08.04.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
urbani identitet; urbano planiranje; razvoj; kulturna politika
(urban identity; urban planning; development; cultural policy)
Sažetak
Izlaganje je posvećeno razmatranju povezanosti urbanoga planiranja i kulturne politike u razvojnome kontekstu. Postavke ispituje na primjeru grada Splita, kao urbanoga središta srednje veličine, čija su tranzicijska prošlost i razvojne perspektive u brojnim aspektima indikativne i u širem regionalnom okviru. Nedostatni i nedovoljno artikulirani razvojni planovi oslonjeni na turizam kao monokulturu u splitskom su slucaju dodatno opterećeni osobito teškim propadanjem prostornih i ljudskih kulturnih resursa do kojeg je došlo u tranzicijskom razdoblju. Proces deindustrijalizacije i s njim povezana ruralizacija prethodno urbanih ambijenata, tranzicijski "vlasnički urbanizam" i "točkasto planiranje" u splitskom su se slučaju odvijali na području s prirodno i povijesno osobito vrijednim prostornim resursima. Ljudski kapital okopnio je, pak, u migracijskim procesima velikim dijelom prouzročenim državnom politikom zasnovanoj na centralizaciji zemlje. Na pragu potpunog političkog uključenja Republike Hrvatske u Europsku uniju i mogućnosti kapitaliziranja njezinih razvojnih instrumenata, grad Split nije u stanju iskoristiti ni svoju "položajnu rentu" ni preostale resurse "dokumentarne" (spomeničke) kulture kojima raspolaže. Gradom se upravlja stihijski, pri čemu se turizam - kao službeno jedina platforma razvoja - planira na tragu razvojno kompromitiranih neoliberalnih koncepata, koji računaju s rezidencijalnom segregacijom lokalnog stanovništva i dislokacijom pojedinih urbanih funkcija kao preduvjetom za ostvarenje vlasnički profitabilnog turističkog proizvoda. Da bi se preokrenuo ovakav, društveno neodrživi, koncept potrebna je zamjena temeljnog razvojnog koncepta sofisticiranim pristupom, koji računa s urbanim identitetom kao razvojnim resursom, kao i primjena instrumenata urbanoga planiranja i kulturne politike usmjerenih na duži razvojni ciklus. Razvojni instrumenti Eu-a podržavaju ovakve ciljeve, no moraju biti podržani i racionalnim razvojnim platformama i ulaganja na nacionalnoj razini. Izlaganje sadrži prikaz sadašnjeg stanja urbanih i kulturnih resursa grada Splita i analizu njegovih uzroka te pregled instrumenata urbanog planiranja i kulturne politike koji mogu otvoriti društveno održive razvojne perspektive. U širem smislu, izlaganje se zalaže za ponovno uključivanje društvene, ali i kulturne analize u proces urbanoga planiranja. Njihov je izostanak u tranzicijskom razdoblju, naime, znatno pridonio nastanku stanja koje sada valja sanirati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
269-0762385-2380 - Hrvatsko društvo: identitet, mobilnost i nove tehnologije (Tomić-Koludrović, Inga, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Profili:
Mirko Petrić
(autor)