Naslov
Ideologija i glazbeni život : Pula od 1945. do 1966. godine
(Ideology and the musical life : Pula since 1945. until 1966. year)

Autori
Duraković, Lada

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatsko muzikološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
231

ISBN
978-953-6090-43-3

Ključne riječi
ideologija; glazbeni život; Pula
(ideology; musical life; Pula)

Sažetak
Tijekom čitavog razdoblja obuhvaćenog ovim istraživanjem možemo pratiti veze ideologije i glazbe. Za vrijeme anglo-američke vojne uprave (1945-1947) i u glazbenom se životu jasno iščitavala podvojenost koja je tada vladala u političkoj sferi. Sami vlastodršci svojim su se kulturnim djelovanjem nastojali približiti glazbeno svjesnijem građanstvu organiziranjem serije koncerata i opernom sezonom a «protalijanski» i «projugoslovenski» dio stanovništva nadmetao se i na glazbenom području organizirajući koncerte na kojima su se izvodila djela talijanskih, odnosno slavenskih autora i formirajući vlastite ansamble koji su ta djela izvodili. U prvim godinama nakon dolaska Komunističke partije na vlast (1947-1952) rad na kulturnom preobražaju vjerno je zrcalio ideje realsocijalizma. Partijnost, odgojnost, narodnost i tipičnost, značajke su na kojima se temeljila ideja izgradnje glazbenog života Pule u tom razdoblju. Jedan od glavnih zadataka narodne vlasti na području glazbene kulture bilo je odgojno djelovanje, populariziranje glazbe koju je valjalo učiniti pristupačnom što širem krugu slušatelja, u prvom redu radništva.S entuzijazmom i vjerom u nove zadaće umjetnosti vrijedno se radilo na tome da se glazba približi svima. Otvarale su se kulturne ustanove koje su imale djelovati na “zdravim, ideološkim osnoovama“ i biti u potpunom “vlasništvu naroda“, a nad svim je tim novootvorenim institucijama i udrugama uspostavljena politička kontrola, djelovale su po uputama Agitpropa i raznih partijskih činovnika. Nakon 1952. godine socijalistički realizam je prestao biti službeno važeći stvaralački pravac u umjetnosti, kulturni je sektor prepušten znatnim dijelom kulturnim radnicima a ideološke kontrole, iako su i dalje postojale, puno su manje rezultirale restrikcijama. Vrijednosne ljestvice koje je određivala prethodna socijalna, politička i kulturna praksa, NOB i revolucija sve su manje zadovoljavale glazbene stvaratelje, izvoditelje i konzumente. Sve je to imalo povoljne učinke na pulski glazbeni život: umjetničkih je, pa tako i glazbenih inicijativa bilo sve više. U svim su glazbenim institucijama ustanovljena i tijela koja su trebala jamčiti provođenje samoupravnih procedura no s druge strane, mnogo teže i sporije se među glazbenim djelatnicima stvarala svijest o samoupravljanju i samoupravljačkoj kulturi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA