Naslov
Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja hrvatskog otočja - primjer otoka Mljeta
(Protected areas as a factor of sustainable development of Croatian islands - the example of Mljet island)

Autori
Šulc, Ivan ; Valjak, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Peti hrvatski geografski kongres - Geografija u suvremenom društvu, Knjiga sažetaka / Prelogović, V. : Cvitanović, M. - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2011

ISBN
978-953-7245-11-5

Skup
Peti hrvatski geografski kongres - Geografija u suvremenom društvu

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.10.2011. - 08.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zaštićena područja; hrvatsko otočje; Mljet; održivi razvoj; turizam
(protected areas; Croatian islands; Mljet; sustainable development; tourism)

Sažetak
Zaštićena područja (posebno nacionalni parkovi) na Sredozemlju, smješteni na obali, otocima ili u neposrednom zaleđu predstavljaju prostor interesa i intenzivnog okupljanja turista i često su u funkciji zaštite prirodne sredine te obnavljanja i očuvanja tradicionalnog kulturnog pejzaža ; usporavanja ili zaustavljanja negativnih demografskih procesa putem zapošljavanja lokalnog stanovništva te diverzifikacije gospodarske baze i razvoja selektivnih oblika turizma (ekoturizam, ruralni i kulturni turizam), čime se potiče održivi razvoj dijelova unutar i u okolici zaštićenih područja. Prihodi od turizma koriste se za očuvanje lokalne prirodne i kulturne baštine te povećanje blagostanja lokalnog stanovništva. Pritom su česti su negativni aspekti zaštite poput povećane opterećenosti prostora uslijed velikog priljeva posjetitelja ili pojačane stambene i turističke izgradnje, a zabrana obavljanja određenih djelatnosti unutar zaštićenog područja može rezultirati konfliktom između zaštite prirode i interesa lokalnog stanovništva. Hrvatsko otočje nakon Drugog svjetskog rata bilježi intenzivnu depopulaciju, što ima za posljedicu starenje stanovništva i slabljenje demografskih potencijala otočja. Uz nepovoljne demogeografske procese uzročno-posljedično je vezano slabljenje gospodarske osnove, dok turizam ima samo ograničeni utjecaj na društveno-gospodarski razvoj hrvatskog otočja. Depopulacija doprinosi širenju tzv. depopulacijskog pejzaža i degradaciji kulturne baštine. Otok Mljet, jedan od najizrazitijih primjera depopulacijskog otoka, nakon Drugog svjetskog rata doživljava posvemašnji egzodus. Zaštita zapadnog dijela otoka unutar Nacionalnog parka Mljet 1960. godine inicira umjereni razvoj turizma na otoku, no s ograničenim pozitivnim učinkom. U radu se istražuje utjecaj zaštite zapadnog dijela otoka na fizionomsku (ekološku), socijalnu i ekonomsku (gospodarsku) preobrazbu Mljeta od proglašenja Nacionalnog parka te njegov utjecaj na održivi razvoj otoka. Pritom se koriste sljedeće istraživačke metode: analiza i obrada statističkih podataka, razgovor (intervju) s predstavnicima različitih socijalnih skupina i terensko opažanje. Turizam u zaštićenim područjima nije zaustavio daljnju depopulaciju otoka zbog ostarjelog dobnog sastava i negativne prirodne promjene, no utječe na umjereno doseljavanje, smanjenje negativne migracijske bilance i prerazmještaj stanovništva unutar otoka. Obalna naselja, posebno u zapadnom dijelu, bilježe intenzivan porast broja stanovnika kao posljedicu zapošljavanja u Nacionalnom parku i ostalim djelatnostima vezanim uz turizam. Dobni i obrazovni sastav stanovništva tih naselja povoljniji je nego u unutrašnjim naseljima. Intenzivniji razvoj turizma na otoku započinje nakon osnutka Nacionalnog parka pa djelatnosti vezane uz turizam apsorbiraju dio deagrariziranog stanovništva kao alternativu iseljavanju u industrijska središta na kopnu. No, s obzirom na sezonski karakter, turizam ima ograničeni učinak na gospodarski razvoj otoka te su ostale gospodarske djelatnosti vezane uz turizam još uvijek slabije razvijene (poljoprivreda nije intenzivirana ni specijalizirana), čemu pridonosi slaba funkcionalna opremljenost (zdravstvo, trgovina) i neriješeno pitanje vodoopskrbe. Litoralizacija naseljenosti pod utjecajem turizma odrazila se na prostorni razvoj naselja unutar Nacionalnog parka (Pomena, Polače i Goveđari), kao i ostalih obalnih naselja, što negativno utječe na ekološku održivost otoka. Izgradnja stambenih kuća i vikendica bez lokalnih arhitektonskih elemenata pridonosi degradaciji kulturnog krajolika otoka. Antropogeni pritisak na područje Nacionalnog parka najveći je ljeti, posebno u Pomeni, naselju s jedinim hotelom na otoku. S druge strane, u unutrašnjosti je, kao posljedica depopulacije, sve rašireniji tzv. depopulacijski krajolik s neodržavanim i oronulim starim kućama i sukcesijom prirodne vegetacije na nekadašnjim poljoprivrednim površinama.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA