Naslov
Intelektualne sposobnosti i ponašanje djece pred polazak u školu i kasniji školski uspjeh
(Intellectual abilities and behavior in preschool children and later school achievement)

Autori
Bilać, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zaštita zdravlja djece i mladih. Knjiga sažetaka 2. hrvatskog kongresa primijenjene psihologije / Kongresni odbor - Opatija : Hrvatska psihološka komora, 2009, 36-36

Skup
2. hrvatski kongres primijenjene psihologije

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 03.06.2009. - 07.06.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
intelektualne sposobnosti; prilagođenost ponašanja; predškolska djeca; školski uspjeh
(: intellectual abilities; behavior; preschool children; school achievement)

Sažetak
S ciljem da se utvrdi povezanost intelektualnih sposobnosti i ponašanja djece pred polazak u školu i kasnijeg uspjeha u njoj ispitano je 177 djece u vrtićima pred upis u školu (102 dječaka i 75 djevojčica), od kojih je 160 praćeno do kraja osnovog školovanja. Metode : Za ispitivanje prilagođenosti ponašanja djece primijenjen je Upitnik za roditelje o simptomima neadekvatne adaptacije (SNA) Prapera. Za ispitivanje inteligencije korišteni su testovi : Goodenough test "Nacrtaj čovjeka" (GOOD), likovni test Bender (LB), Kohs test sastavljanja kocki (KOHS) i verbalni dio Wechslerovog testa inteligencije za djecu (WISC). Školski uspjeh djece bio je izražen izvedenim mjerama školskog uspjeha - prosjek prosječnih ocjena za niže (PRONIŽI) i više razrede (PROVIŠI). Rezultati : Prilagođenost ponašanja pred polazak u školu kod dječaka nije bila značajno povezana s mjerama školskog postignuća. Neprilagođeno ponašanje kod djevojčica (grupa tjelesnih simptoma) bilo je nisko, ali statistički značajno negativno povezano s uspjehom u višim razredima. Povezanost između mjera inteligencije i uspjeha u školi pokazala je donekle spolno različite obrasce tijekom školovanja. Većina statistički značajnih koeficijenata korelacije su bili relativno viših vrijednosti kod dječaka nego kod djevojčica i to viši u nižim razredima negoli u višim razredima kod oba spola. Verbalne sposobnosti (WISC) su pokazale dosljedno najjaču povezanost, ali se značajnom pokazala i neurofiziološka zrelost (testovi KOHS i LB), pogotovo kod dječaka. Zaključak : Rezultati su interpretirani u svjetlu spolnih i razvojno različitih obrazaca u povezanosti inteligencije i ponašanja djece pred polazak u školu i kasnijeg školskog uspjeha.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA