Naslov
Počeci simbolike na prostoru istočnog Jadrana: nalazi nakita od gornjeg paleolitika do ranog neolitika
(Beginnings of the Symbolic Behavior in the Eastern Adriatic Coast: Personal Ornaments from Upper Paleolithic to Early Neolithic)

Autori
Cvitkušić, Barbara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva "Istraživanja u Imotskoj krajini" / - , 2011, 16-16

Skup
Istraživanja u Imotskoj krajini

Mjesto i datum
Imotski, Hrvatska, 11.10.2011. - 13.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
simbolika; istočni Jadran; osobni ornamenti; gornji paleolitik; mezolitik; rani neolitik
(Symbolism; Eastern Adriatic Coast; Personal Ornaments; Upper Paleolithic; Mesolithic; Eary Neolithic)

Sažetak
U pokušaju razumijevanja kulture i društvenog ponašanja prapovijesnih ljudi osobni ornamenti od osobite su važnosti. Ukrašavanjem tijela nakitom osoba ističe svoju osobnost, oblikuje vlastiti identitet i šalje određenu poruku. Izabrani predmet pretvoren u nakit, primjerice školjka, životinjski zub ili modificirani kamen, postaje simbolički medij koji neverbalnim putem prenosi željenu poruku, npr.spol, dob, socijalni status, grupna pripadnost, ideologija, sustav vjerovanja itd. Prve primjere osobnih ornamenata, nakita, prepoznajemo u probušenim životinjskim zubima i školjkama potkraj srednjeg paleolitika. Do danas najstariji nalazi nakita potječu s nalazišta Afrike i Bliskog Istoka. U 100 000 godina starim musterijenskim slojevima špilje es-Skūhl (Izrael) pronađene su dvije probušene školjke vrste Nassarius gibbosulus (Rigaud et al. 2009), dok je u srednjopaleolitičkim slojevima starosti oko 82 500 godina nalazišta Grotte des Pigeons (Taforalt, Maroko) pronađeno trinaest školjki iste vrste. Većina ih je probušena i nosi vidljive tragove okera na površini (Bouzouggar i sur. 2007). U 75 600 ± 3 400 godina starim slojevima srednjeg kamenog doba (MSA) špilje Blombos (Južnoafrička Republika) smještene na južnoj obali Indijskog oceana, pronađena je 41 probušena školjka vrste Nassarius kraussianus (d'Errico et al. 2005). Najstariji nalazi nakita s područja istočnog Jadrana pripadaju vremenu gornjeg paleolitika i otkriveni su na slijedećim nalazištima: Šandalja II, Romualdova, Pupićina i Vešanska pećina u Istri, pećina Vlakno na Dugom otoku i Vela spila na otoku Korčuli. Mezolitiku pripadaju nalazi s lokaliteta: Pupićina peć, Abri Šebrn, Ovčja peć i Nugljanska peć s područja Istre, Vela spilja na otoku Lošinju, špilja Kopačina na otoku Braču te Vela spila na otoku Korčuli. Nalazi nakita iz razdoblja ranog neolitika malobrojniji su u odnosu na one iz prethodnog mezolitika. U Istri se ističe nalazište Kargadur, na području Ravnih kotara nalazište Crno Vrilo i Smilčić, a u ranoneolitičkim slojevima Vele spile na otoku Korčuli pronađena su dva artefakta koja se po svojim karakteristikama pripisuju skupini nakita.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA