Naslov
Što znamo o zdravstvenom stanju radne populacije u Hrvatskoj?
(What do we know about the health condition of the working population in Croatia?)

Autori
Dečković-Vukres, Vlasta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka: 5. Hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem - ZDRAVLJE, RAD I ZAJEDNICA / Mustajbegović, Jadranka ; Dečković Vukres, Vlasta ; Milošević, Milan - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2011, 121-122

ISBN
978-953-6451-42-5

Skup
5. Hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem - ZDRAVLJE, RAD I ZAJEDNICA

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 28.09.2011. - 02.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
radna populacija; zdravstveno stanje
(working population; health condition)

Sažetak
Uvod: Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je 2010. godine bilo prosječno 1, 541.000 zaposlenih što je 88% aktivnog stanovništva. Od ukupnog broja zaposlenih u skrbi djelatnosti medicine rada bilo je oko 53% zaposlenih. Cilj rada je ukazati da o zdravstvenom stanju zaposlenih nitko u Hrvatskoj nema cjelovite podatke te da se ono sustavno ne prati na državnoj niti nižim razinama. Metode: Analizirani su podaci Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu dostupni na internetu. Rezultati: Od 1995. godine u djelatnosti opće/obiteljske medicine ne prati se posebno zdravstveno stanje zaposlenih. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prati izostanke s posla ukupno, a s obzirom na uzrok samo ona na teret zdravstvenog osiguranja i to s aspekta financijskog učinka odnosno troška . U Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu prate se ozljede na radu i profesionalne bolesti kao i izloženost pojedinim štetnostima. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prate se ozljede na radu i profesionalne bolesti te morbiditet radnika koji su iz bilo kojeg razloga koristili usluge djelatnosti medicine rada u protekloj godini. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo se također prate hospitalizacije zaposlenih kao i uzroci smrti ali bez mogućnosti povezivanja s radnim mjestom ili djelatnosti zaposlenja. S obzirom na djelatnost, poduzeće zaposlenja i zanimanje prate se ozljede na radu i profesionalne bolesti, a s obzirom na djelatnost i dijagnozu bolesti i izostanci s posla. Zaključak: Djelatnost medicine rada u Hrvatskoj nema cjelovitih podataka o zdravstvenom stanju oko 47% zaposlenih. U djelatnosti opće/obiteljske medicine od 1995. godine zdravstveno stanje zaposlenih prati se unutar opće populacije i nije ga moguće izdvojiti. S obzirom na iznimnu važnost radne populacije te da bi se moglo planirati i provoditi preventivne programe za cjelokupnu populaciju zaposlenih te identificirati njihove zdravstvene i druge probleme potrebno je uvesti cjelovito praćenje zaposlenih na svim razinama zdravstvene zaštite.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA