Naslov
Nesigurnost posla, individualna dobrobit i stavovi prema radu i organizaciji
(Job insecurity, individual well-being and attitudes toward work and organization)

Autori
Kristina Čehil

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.09

Godina
2010

Stranica
90

Mentor
Maslić Seršić, Darja

Ključne riječi
kvalitativna i kvantitativna nesigurnost posla ; vrsta ugovora o radu ; posljedice nesigurnosti posla
(qualitative and quantitative job insecurity ; type of employment contract ; concequences of job insecurity)

Sažetak
Provedenim istraživanjem željeli smo razjasniti prirodu konstrukta subjektivne nesigurnosti posla i provjeriti njezin medijacijski učinak na povezanost objektivne nesigurnosti posla (mjerene vrstom ugovora o radu), individualne dobrobiti zaposlenika te njegovih stavova prema radu i organizaciji. Istraživanje je provedeno na 203 osobe zaposlene u jednoj hrvatskoj trgovačkoj organizaciji. Rezultati su pokazali da se Skala nesigurnosti posla sastoji od dva faktora: kvalitativna nesigurnost posla koja se odnosi na prijetnju pojedinim aspektima posla i kvantitativna nesigurnost posla koja se odnosi na doživljaj prijetnje dobivanja otkaza i gubitka temeljnih i statusnih obilježja vlastitog posla. Objektivna nesigurnost posla nije se pokazala kao značajan prediktor dobrobiti pojedinca i njegovih stavova prema radu i organizaciji. Kvantitativna i kvalitativna nesigurnost posla značajni su prediktori dobrobiti pojedinca i njegovih stavova prema radu i organizaciji. Kvalitativna nesigurnost posla ima medijacijski učinak na povezanost kvantitativne nesigurnosti posla i svih kriterijskih varijabli (zadovoljstvo poslom, namjeru napuštanja organizacije, afektivnu i instrumentalnu odanost te fizičko, psihičko i opće zdravlje). U prisustvu kvalitativne nesigurnosti posla učinak kvantitativne nesigurnosti posla na kriterijske varijable posve izostaje što upućuje na zaključak da nemogućnost zadržavanja pojedinih aspekata posla ima veće negativne posljedice za dobrobit pojedinca i njegove stavove prema radu i organizaciji nego nemogućnost zadržavanja samog zaposlenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA