Pregled bibliografske jedinice broj: 544120
Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj
Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj // Pomologia Croatica : glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 16 (2010), 3-4; 55-66 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 544120 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj
(Classic (extensive) orchards in Croatia)
Autori
Čmelik, Zlatko
Izvornik
Pomologia Croatica : glasilo Hrvatskog agronomskog društva (1330-6626) 16
(2010), 3-4;
55-66
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
voćarstvo; površine klasičnih voćnjaka; ekstenzivni uzgoj; perspektive korištenja klasičnih voćnjaka
(fruit growing; area covered by classic orchards; extensive cultivating; perspective of classic orchards)
Sažetak
Hrvatska ima vrlo povoljne pomoekološke uvjete za uzgoj voćaka. Tradicija uzgoja voćaka duga je više stoljeća, a voćke su se uzgajale na gotovo svim seoskim gospodarstvima, te dijelom i u urbanim sredinama. Intenzivan uzgoj voćaka počeo se značajnije širiti polovinom prošlog stoljeća. Intenzivan uzgoj je u određenoj mjeri potisnuo interes za klasičnim, ali se postojeći voćnjaci visokostablašica uglavnom nisu krčili već su u većoj mjeri bili zapušteni. U novije vrijeme klasični voćnjaci ponovno postaju aktualni. Njihova uloga očituje se u očuvanju genetske raznolikosti, kako voćnih vrsta, tako i biljaka općenito. Posebna vrijednost tih voćnjaka očituje se u očuvanju tipičnog krajobraza ruralnih sredina, te kao osnove sustava organske proizvodnje voća i voćnih prerađevina. U ukupnim površinama voćnjaka u Hrvatskoj, intenzivni (plantažni) voćnjaci zauzimaju 24%, a preostali dio od oko 21.800 ha otpada na klasične voćnjake. U pojedinim županijama udio klasičnih voćnjaka je značajno veći, pa primjerice u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji klasični voćnjaci visokostablašica zauzimaju više od 95% površina pod voćem. Među voćnim vrstama najviše se na klasičan način uzgajaju trešnje (92, 0%), zatim slijede: orah (90, 0%), šljiva (89, 9%), marelica (87, 2%), kruška (75, 4%), višnja (73, 4%), dok je značajno niži udio breskve i nektarine (53, 3%), i najniži jabuke (43, 2%).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-0910468-2710 - Evaluacija uzgajanih trešanja i višnje Maraske u mediteranskom dijelu Hrvatske (Čmelik, Zlatko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Zlatko Čmelik
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- AGRICOLA
- AGRIS International
- BIOSIS Previews (Biological Abstracts)
- CAB Abstracts
