Naslov
ISHODIŠTE I TEMELJI ŽIVOTA I DJELA TE BAŠTINE IVANA MAŽURANIĆA I NJEGOVA RODA
(Starting and the foundations of life and work od John Mažuranić and his family)

Autori
Strčić, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Ivan Mažuranić (1814-1890) i Crna Gora

Urednik/ci
Nikčević, Milorad

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; HCDP Croatica-Montenegrina ; Crnogorsko kulturno društvo Montenegro-Montenegrina ; ICJK Podgorica

Grad
Cetinje : Osijek

Godina
2011

Raspon stranica
113-122

ISBN
978-953-7589-07-3

Ključne riječi
Ivan Mažuranić, Novi Vinodolski, baština Mažuranića
(Ivan Mažuranić, Novi Vinodolski, Mažuranić's heritage)

Sažetak
Rod Mažuranića iz Kvarnerskoga primorja Hrvatske, uz onaj Mandića u susjednoj liburnijskoj Istri – najznamenitiji je u 19. i 20. st. u Zapadnoj Hrvatskoj (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar). Staroga je podrijetla, a konačno je zaživio u Novom Vinodolskom, koji je za života najznamenitijega među njegovim pripadnicima, Ivana, dio Banske Hrvatske, tj. mađarskoga dijela Habsburške Monarhije. Taj grad na kopnenoj obali, nasuprot otoka Krka, do pogibije Zrinskoga i Frankopana u 17. st. pripadao je Frankopanima te postao jedan od najvažnijih gradova na hrvatskom obalnom prostoru. Ima niz sačuvanih spomenika, među kojima je u europskim razmjerima znamenit po ''neobičnim'', slobodarskim sadržajima ''Vinodolski zakon'' iz 1288. g. koji su – u prisutnosti kneza Krčkoga – donijeli predstavnici devet gradova i općina Vinodolske doline i obale. Ranije, tada i do danas, Novljani se na svoj način ističu vlastitim narodnim običajima, pjesmom, pravnim, privrednim, kulturnim i drugim životom. A iznad svega: naročito isticanje pripadnosti hrvatskomu etnosu, u 19. st. – ''vijeku nacija'' – i dalje hrvatskomu narodu. U takvoj sredini imaju ishodište, utemeljenje i odavno poznati život i djelo I. Mažuranića i njegove braće te nasljednika, među kojima ima i prosvjetnih, pravnih i drugih djelatnika, pa i u inozemstvu, kao i predsjednika akademije znanosti, itd. Bez poznavanja užega i širega zavičaja roda i baštine Mažuranića, ne može se shvatiti niti razumjeti otkud toliko visoke moralno/etičke snage te znanja i u Ivana da je – uz Gaja, Strossmayera, Račkoga i Starčevića – postao peti najznamenitiji Hrvat 19. st. te jedan od najzaslužnijih ličnosti u povijesti Hrvata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA