Pregled bibliografske jedinice broj: 543154
Povelja Andrije II. (1209) - prvi spomen toponima Stubica
Povelja Andrije II. (1209) - prvi spomen toponima Stubica // Osamsto godina pisanoga spomena Stubice (1209.-2009.) / Jembrih, Alojzije (ur.).
Donja Stubica: Kajkaviana, 2011. str. 11-25 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 543154 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povelja Andrije II. (1209) - prvi spomen toponima Stubica
(King Andrija II' Charter - The First Written Mention of Toponym Stubica)
Autori
Jembrih, Alojzije
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Osamsto godina pisanoga spomena Stubice (1209.-2009.)
/ Jembrih, Alojzije - Donja Stubica : Kajkaviana, 2011, 11-25
ISBN
978-953-6040-33-9
Skup
Osamsto godina Stubice
Mjesto i datum
Donja Stubica, Hrvatska, 28.05.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatska srednjovjekovna povijest; ugarsko-hrvatsko kraljevstvo; Andrija II.; kralj Emerik; onomastika; Stubica
(Croatian medieval history; Kingdom of Hungary and Croatia; Andrija II; king Emerik; onomastica; Stubica)
Sažetak
U prilogu je, ponajprije, riječ o povijesnim okolnostima koje su prethodile spomenutoj Andrijinoj povelji. Predočuje se odnos između njega i brata mu Emerika s kojim je u više navrata ratovao, želeći se domoći vladarskoga ugarskog prijestolja. To mu je pošlo za rukom tek nakon bratove smrti. Potom je riječ o povelji s onomastičkoga gledišta. Iako je pisana latinskim jezikom, ona ipak potvrđuje činjenicu da se domaći nazivi rijeka, potoka, brda itd., bilježe doduše latiničkim, slovopisom iz kojega se ipak može iščitati pučki naziv koji se rabio u živoj komunikaciji na terenu, koji se u povelji omeđuje sa sjeverne i zapadne strane Medvednice. Dakle, toponimi, mikrotoponimi i oronimi, koji se u povelji javljaju, svjedoče o slavenskom "kajkavskom" supstratu. To pak govori da su stanovnici spomenutih mjesta, koja se spominju u povelji, imali već izgrađeni svoj domaći govor koji će se i dalje razvijati sve do pojave u književnom obliku - u tiskanim knjigama 16. stoljeća. Stoga su i latinske povelje dragocjeni izvor za povijest pojedinih mjesta i za jezik njihovih stanovnika. Andrijina povelja (1209.) to i pokazuje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
226-2261681-0672 - Hrvatska književnojezična baština (16 – 19. st.) u suodnosu s europskom (Tafra, Branka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Alojzije Jembrih
(autor)