Naslov
Dva rektora u Beču iz Turopolja
(Two Vienna's Rectors from Turopolje)

Autori
Jembrih, Alojzije

Izvornik
Ljetopis Grada Velike Gorice (1845-2264) 7 (2010); 119-136

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Hrvatski kolegij u Beču; Franjo Novačić; Blaž Dumbović
(Collegium Croaticum Viennense; Franjo Novačić; Blaž Dumbović)

Sažetak
Dva su sveučilišna grada u Europi u kojima su dvojica zagrebačkih kanonika, svojim zakladama i osobnim zalaganjem, ostali zapamćeni kao utemeljitelji kolegija namijenjenih smještaju hrvatskih studenata. Prvi je grad Bologna u kojemu je 1553. zagrebački kanonik i pomoćni biskup Pavao Zondin osnovao Ugarsko-hrvatski kolegij (Collegium Hungarico-Illiricum). U povijesti Bečkoga sveučilišta (osn. 1365.) posebno mjesto pripada i Hrvatskom kolegiju (Collegium Croaticum Viennense) u kojemu su svoj smještaj, od njegova osnutka (1624.), imali pitomci (sjemeništarci) Zagrebačke biskupije, koji su studirali na spomenutom Sveučilištu u 17. i 18. stoljeću. Kakva je bila korist i vrijednost takva studija na sveučilištima izvan Hrvatske, zapisao je svojedobno Vjekoslav Noršić: "Od kolike su vrijednosti i zamašaja bile ove institucije po Crkvu i kulturu u Hrvatskoj ne da se procijeniti. Mladići školovani na vanjskim sveučilištima imali su najbolje i glasovite profesore, stekli su solidno znanje, vidjeli mnogo lijepa i dobra, upoznali se s raznim ljudima, naučili strane jezike itd. Vrativ se u domovinu i služeći kao duhovni pastiri na raznim župama nastojali su, da onaj plemeniti duh i znanje, koje su stekli u svijetu, prenesu u hrvatski narod i tako ga što više prosvijete i oplemene. Mnogobrojne su stare i znamenite knjige - latinske, njemačke, talijanske i francuske - koje još i danas možemo naći u župnim knjižnicama, jesu nam svjedoci visoke naobrazbe klera, koji je svršio svoje nauke na svjetskim sveučilištima. Ti su ljudi videći kako je drugdje, prvi u ona tamna i teška vremena XVI., XVII. i XVIII. stoljeća počeli kod nas otvarati po župama škole i nosili svom narodu luč prosvjete, dok su drugi spavali i baš ništa ne marili za narod. To nam svjedoče mnogobrojne stranice zapisnika kanonskih vizita u našem nadbiskupskom arkivu u Zagrebu, to nam svjedoče brojne župne-spomenice a potvrđuje i cjelokupna povijest našeg školstva, osobito pučkog. Stoga možemo bez svakog pretjerivanja ustvrditi, da je u najvećem dijelu zasluga baš hrvatskoga svećenstva, da se naš narod iz one tmine, u kojoj se nekoć nalazio, podigao do one visine na kojoj je danas."

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA