Naslov
Utjecaj prorjeđivanja rodnih mladica i grozdova na fenolni sastav i antioksidacijsku aktivnost mošta i vina kultivara Malvazija istarska i Chardonnay (Vitis vinifera L.)
(Impact of shoot density and cluster thinning on phenolic composition and antioxidant activity of must and wine of cvs. Istrian Malvasia and Chardonnay (Vitis vinifera L.))

Autori
Marijan Bubola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
12.11

Godina
2010

Stranica
128

Mentor
Bernard Kozina

Ključne riječi
prorjeđivanje mladica; prorjeđivanje grozdova; fenolni spojevi; antioksidacijska aktivnost; Malvazija istarska; Chardonnay
(shoot thinning; cluster thinning; phenolic compounds; antioxidant activity; Istrian Malvasia; Chardonnay)

Sažetak
Grožđe i vino su bogat izvor različitih fenolnih spojeva koji značajno doprinose organoleptičkim osobinama vina te zahvaljujući antioksidativnom djelovanju imaju blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. U dosadašnjim je istraživanjima utvrđeno da ampelotehnički zahvati prorjeđivanja mladica i prorjeđivanja grozdova utječu na povećanje udjela fenolnih spojeva u grožđu i vinu kod crnih kultivara vinove loze, dok je to područje kod bijelih kultivara još uvijek nedovoljno istraženo. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj prorjeđivanja rodnih mladica i grozdova na udio pojedinačnih fenolnih spojeva u moštu, udio pojedinačnih i ukupnih fenolnih spojeva u vinu te antioksidacijsku aktivnost vina kod bijelih kultivara vinove loze Malvazija istarska i Chardonnay (Vitis vinifera L.) tijekom dvije vegetacijske sezone. Tretmani u istraživanju su tri razine opterećenja trsova dobivena prorjeđivanjem rodnih mladica i prorjeđivanjem grozdova (12 mladica po trsu u kombinaciji s prorjeđivanjem grozdova, 12 mladica po trsu bez prorjeđivanja grozdova i 18 mladica po trsu bez prorjeđivanja grozdova). Određivanje udjela pojedinačnih fenolnih spojeva u moštu i vinu provedeno je metodom tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC), dok su ukupni fenolni spojevi u vinu određeni spektrofotometrijski. Antioksidacijska aktivnost vina određena je spektrofotometrijski pomoću DPPH, FRAP i ABTS metode. Opterećenja trsova su značajno utjecala na fenolni sastav mošta i vina tako što je s povećanjem opterećenja opadao udio fenolnih spojeva u moštu i vinu. Taj je trend uočen kod oba kultivara i za sve skupine fenolnih spojeva u istraživanju (hidroksicimetne kiseline, hidroksibenzojeve kiseline, trans-resveratrol, flavonoli i flavan-3-oli), kao i za ukupne fenolne spojeve određivane putem HPLC-a i spektrofotometrijski. Antioksidacijska aktivnost vina je također opadala s povećanjem visine opterećenja. Opterećenja su značajno utjecala na udio fenolnih spojeva u moštu i vinu u obje godine istraživanja, koje su bile klimatski bitno različite. Omjer lisne površine i mase grožđa te omjer površine zaperaka i mase grožđa je značajno rastao sa smanjenjem razine opterećenja, što je djelovalo na bolju dozrelost grozdova i povećanje udjela fenolnih spojeva u moštu i vinu. Zahvaljujući povećanom udjelu fenolnih spojeva, vina dobivena od grožđa s trsova s niskim opterećenjem mogu biti važan izvor fenolnih antioksidansa u ljudskoj prehrani te imaju bolji potencijal za dozrijevanje u odnosu na vina dobivena od grožđa s jače opterećenih trsova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA