Naslov
De inventione S. Felicis: rekognosciranje relikvija i obnova kulta sv. Feliksa u Splitu u kontekstu poslijetridentske obnove
(De inventione S. Felicis: recognition of relics and the renewal of the cult of St. Felix in Split in the post-Tridentine context)

Autori
Basić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
»Splitska hagiografska baština: povijest, legenda, tekst«. Međunarodni znanstveni skup u organizaciji Književnog kruga Split i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, pod pokroviteljstvom Papinskog odbora za povijesne znanosti / »Il patrimonio agiografico di Spalato: storia, leggenda, testo«. Convegno internazionale. Organizzatori: Circolo letterario di Spalato / Dipartimento di storia della Facoltà di Lettere e Filosofia dell'Università di Spalato, sotto il patrocinio del Pontificio comitato di scienze storiche. Split: Zavod HAZU, 26.–27. rujna 2011. [knjiga sažetaka / programma del convegno e riassunti] / - Split : Književni krug / Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2011, 8 (42)-9 (43)

Skup
Splitska hagiografska baština: povijest, legenda, tekst

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 26.09.2011. - 27.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Split; rani novi vijek; kult svetaca; sv. Feliks; posttridentska obnova
(Split; early modern age; cult of saints; St. Felix; post-Tridentine reform)

Sažetak
Od svršetka XVI. st., preko čitava XVII. sve do početka XVIII. st. vjerske prakse Rimokatoličke crkve u svojoj punini obilježene su nizom promjena potaknutih provedbom zaključaka Tridentskog koncila (1545.-1563.), a u cilju protureformskih nastojanja za obranom i obnovom katoličkoga vjerskog identiteta. U te promjene ubrajala se – uz ostale oblike vjerske prakse – (re)afirmacija kulta svetaca kao jedna od najvažnijih sastavnica procesa katoličke obnove. Štovanje svetaca je – u različitim kontekstima i na različite načine – na mjesnoj razini uključivalo i iznova potaknutu pobožnost prema lokalnim svetim zaštitnicima starog postanka, nerijetko ranokršćanskih mučenika, čiji su kultovi doživljavali ponovan procvat paralelno s naglašavanjem „mladih“ svetaca karakterističnih za ranonovovjekovno razdoblje. U tom se smislu kao case study procesa poslijetridentske obnove razmatraju okolnosti reafirmiranja kulta jednog od ranokršćanskih svetaca koji sačinjavaju splitski hagiografski korpus. Među ranokršćanskim mučenicima štovanima u kasnoantičkoj Saloni u Splitu je sačuvana liturgijska memorija trojice: Anastazija, Dujma i Feliksa. Potonjemu je od spomenutih svetaca u dosadašnjim pregledima i analizama obraćeno najmanje znanstvene pažnje. Moći sv. Feliksa štuju se od 1587. u samostanskoj crkvi franjevaca-konventualaca na splitskoj obali, čije su prvotna kultna dedikacija ranokršćanskom mučeniku Feliksu kao i štovanje svečevih relikvija unutar istog obrednog mjesta naveli autora da u ranijim vlastitim istraživanjima pristane uz dataciju izvornoga arhitektonskog kompleksa u ranokršćansko razdoblje, za što su se zalagali i raniji istraživači (Lj. Karaman, C. Fisković, N. Cambi, I. Babić i dr.), proširujući vrijedna starija rješenja novim spoznajama o kontinuitetu naseljavanja jugozapadnog dijela Splitskog poluotoka oko crkve Sv. Feliksa između antike i kasne antike, kao i o ulozi istog crkvenog prostora unutar ustroja najranije sakralne topografije poluotoka te arhitektonskom razvitku sklopa. U izlaganju se poglavito zadržava na specifičnim okolnostima inventio ossis sveca u Splitu potkraj XVI. st., kao i na fenomenima kontinuiteta-diskontinuiteta svečeva kulta u vremenskom luku od kasne antike do ranoga novog vijeka te na istraživanju razlučivih mehanizama splitskih dedikacijskih obrazaca nastalih u duhovnom i liturgijskom kontekstu poslijekoncilskog razdoblja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Knjiga Mediterana 2011

POVEZANOST RADA