ࡱ> VYSTUbjbjVV u<<W ;``555$YYYPm!Yv "*3&"U&L&&'*V+h}}}}}}}$E6}5+''++}55&&'<<<+x5&5&}<+}<<w 8|&P Y63z:}0Nz;:t8|8|B5z|++<+++++}}<++++++++++++++++` i:SVEU ILI`TE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA URBANISTI KO PLANIRANJE: PROJEKT OPATIJA Seminarski rad Matea Babi, Nina }iljak Rijeka, 2011. SVEU ILI`TE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA URBANISTI KO PLANIRANJE: PROJEKT OPATIJA SEMINARSKI RAD Kolegij: Metodologija znanstveno-istra~iva kog rada Mentor: Prof.dr.sc. Dragan iai Studentice : Matea Babi, 0112029790 Nina }iljak, 0112029855 Smjer: Tehnologija i organizacija prometa Rijeka, sije anj 2011. SADR}AJ Stranica  TOC \o "1-3" \h \z \u  HYPERLINK \l "_Toc284280590" 1. UVOD  PAGEREF _Toc284280590 \h 2  HYPERLINK \l "_Toc284280591" 2. POJAM I KARAKTERISTIKE URBANIZMA  PAGEREF _Toc284280591 \h 3  HYPERLINK \l "_Toc284280592" 2.1. POVIJESNI PREGLED  PAGEREF _Toc284280592 \h 3  HYPERLINK \l "_Toc284280593" 2.2. UTJECAJNI FAKTORI I NJIHOVA ULOGA U URBANIZMU  PAGEREF _Toc284280593 \h 5  HYPERLINK \l "_Toc284280594" 2.2.1. Prirodni imbenici i stvoreni uvjeti  PAGEREF _Toc284280594 \h 5  HYPERLINK \l "_Toc284280595" 2.1.2. imbenici i zbivanja u urbanizmu  PAGEREF _Toc284280595 \h 6  HYPERLINK \l "_Toc284280596" 3. URBANIZAM I STANOVANJE  PAGEREF _Toc284280596 \h 7  HYPERLINK \l "_Toc284280597" 3.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA  PAGEREF _Toc284280597 \h 7  HYPERLINK \l "_Toc284280598" 3.1.1. Uloga i zna aj gradova  PAGEREF _Toc284280598 \h 7  HYPERLINK \l "_Toc284280599" 3.1.2. Prednosti i nedostaci velikih gradova  PAGEREF _Toc284280599 \h 7  HYPERLINK \l "_Toc284280600" 3.1.3. Koncepcija irenja gradova i novih naselja  PAGEREF _Toc284280600 \h 8  HYPERLINK \l "_Toc284280601" 3.2. STANOVANJE I STAMBENO NASELJE  PAGEREF _Toc284280601 \h 9  HYPERLINK \l "_Toc284280602" 4. PROJEKT: GRAD OPATIJA  PAGEREF _Toc284280602 \h 10  HYPERLINK \l "_Toc284280603" 4.1. VA}NE GRAEVINE  PAGEREF _Toc284280603 \h 10  HYPERLINK \l "_Toc284280604" 4.2. KARAKTERISTIKE STANOVANJA  PAGEREF _Toc284280604 \h 11  HYPERLINK \l "_Toc284280605" 4.3. PROMETNI SUSTAV  PAGEREF _Toc284280605 \h 11  HYPERLINK \l "_Toc284280606" 4.3.1. Utjecaj na prometnu i uli nu mre~u  PAGEREF _Toc284280606 \h 11  HYPERLINK \l "_Toc284280607" 4.3.2. Organizacija parkiranja  PAGEREF _Toc284280607 \h 11  HYPERLINK \l "_Toc284280608" 4.4. ZA`TITA OKOLI`A  PAGEREF _Toc284280608 \h 12  HYPERLINK \l "_Toc284280609" 5. URBANIZAM  PROBLEMATIKA ODR}IVOG RAZVITKA ZDRAVOG GRADA  PAGEREF _Toc284280609 \h 13  HYPERLINK \l "_Toc284280610" 5.1. PROBLEM SNABDJEVANJA NASELJA VODOM  PAGEREF _Toc284280610 \h 13  HYPERLINK \l "_Toc284280611" 5.2. INDUSTRIJSKA FUNKCIJA GRADA  PAGEREF _Toc284280611 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc284280612" 5.3. ZA`TITA OKOLI`A U GRADOVIMA  PAGEREF _Toc284280612 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc284280613" 6. ZAKLJU AK  PAGEREF _Toc284280613 \h 15  HYPERLINK \l "_Toc284280614" LITERATURA  PAGEREF _Toc284280614 \h 16  UVOD Ovaj seminarski rad bavi se urbanisti kim planiranjem, razvojem gradova i naselja. Preseljenjem viaka seoskog stanovniatva u gradove i seoske centre stanovniatvo mijenja svoju strukturu. Dolazi do izmjene povraine gradova, oblika i broja stanovnika. Pritisak na gradove ote~ava razvoj kulturno socijalnih djelatnosti te prometne okolnosti. Javlja se problem tretiranja centralizacije ili decentralizacije gradova urbanizacije, podizanje malih ili velikih urbanih jedinica i gradova. Potrebno je izu iti povijesni razvoj gradova kao i injenice koje su utjecale na samo stvaranje gradova. Bitan imbenik je proces urbanizacije i porast ~ivotnog i kulturnog standarda, porast industrijalizacije i imigracije seoskog stanovniatva u gradove. Zbog takve problematike potrebno je istra~iti i utvrditi objektivne uzroke i posljedice ubrzanog razvitka u dvadesetom stoljeu zbog kojeg je stvoreno niz razloga za primjenu prostornog planiranja kako bi se unaprijed omoguilo koriatenje potencijalnih prirodnih bogatstva. Da bi doali do rezultata i zaklju aka provesti emo analize i prou avati funkciju grada Opatije kao druatveno, kulturnog i ekonomskog centra. Sustavnim prou avanjem razvoja gradova kao i injenice koje su utjecale na samo stvaranje gradova, stvorene su osnovne pretpostavke za planiranje i razvijanje gradova s obzirom na strukturu i potrebe u budunosti. Daljnjim razvojem i modernizacijom ve postojeih gradova pretpostavlja se da e proces urbanizacije i dalje ostati bitan imbenik u porastu ~ivotnog i kulturnog standarda. Svrha ovog znanstvenog rada je izu iti problematiku urbanizma te stanovanja kao problema danaanjice. Postavlja se pitanje kako rijeaiti pritisak na gradove te na koji na in utvrditi objektivne uzroke i posljedice urbanizma tijekom njegovog povijesnog razvitka kako bi se doalo do najpravilnijeg i najefikasnijeg koriatenja potencijalnih prirodnih bogatstava u svrhu izgradnje gradova i naselja. Seminarski rad podijeljen je u pet dijelova. U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istra~ivanja, radna hipoteza i pomone hipoteze, svrha i ciljevi istra~ivanja, znanstvene metode koje su primjenjene u procesu istra~ivanja i obrazlo~ena je struktura rada. Naslov drugog dijela rada je Pojam i karakteristike urbanizma. U tome dijelu rada analizirani su povijesni pregled i definicije urbanizma. Obuhvaeni su utjecajni faktori i njihova uloga u urbanizmu. Urbanizam i stanovanje, naslov je treeg dijela rada. U tom dijelu predo eni su rezultati istra~ivanja kroz razvoj gradova i naselja te problem danaanjice i koncepcija airenja gradova i novih naselja. U etvrtom dijelu rada s naslovom Projekt Opatija i okolica, elaboriran je prometni sustav, va~ne graevine te karakteristike stanovanja u gradu Opatiji, a obuhvaen je i element zaatite okoliaa. U petom dijelu, pod naslovom Urbanizam  problematika odr~ivog razvitka zdravog grada, razraen je problem snabdjevanja naselja vodom, kanalizacije u gradovima. Obuhvaena je industrijska funkcija grada te zaatita okoliaa u gradovima. U posljednjem dijelu, Zaklju ku, dana je sinteza rezultata istra~ivanja kojima je dokazana postavljena radna hipoteza. Nakon prikupljanja materijala uslijedila je analiza istog, odnosno itanje i kriti ki osvrt na tekstove i pisanje zabiljeaki. Metode koje su uz analizu koriatene prilikom izrade ovog djela su induktivna i deduktivna metoda. Ove metode su koriatene kombinirano i selektivno. POJAM I KARAKTERISTIKE URBANIZMA Rije  ''urbanizam'' je nastala izmeu 1910. godine i 1915. godine. Urbanizam se definira planiranjem, projektiranjem, izgradnjom i ureenjem naselja u tehni kom, estetskom, ekonomskom, druatvenom i pravnom pogledu u prostornom smislu. ''Urbanizam je interdispciplinarna djelatnost ato ne isklju uje njegovu specijalnost u smislu zasebne struke i znanosti. Pogreano ga je shvaati kao paralelnu suradnju razli itih disciplina ve bolje kao ''multidisciplinarnu'' jedinstvenu djelatnost roenu iz konvergencije razli itih disciplina prema gradu kao predmetu zanimanja . Prostorno planiranje je djelatnost srodna urbanisti kom planiranju te obuhvaa vee teritorijalne cjeline sa ciljem prostornog usklaenja svih aktivnosti i procesa te odr~avanja i razvijanja povoljnih uvjeta za ~ivot i rad ljudi na odreenom teritoriju. Prostorne planove mo~emo obuhvatiti ovim vrstama: opinski prostorni plan, prostorni plan zajednice, opine ili regionalni prostorni plan, republi ki prostorni plan i prostorni plan za podru je posebne namjene. U podru ja posebne namjene spadaju prirodni rezervat, turisti ka ili rekreacijska zona i industrijsko izvangradsko podru je. Rije  urbanist izvedena je iz rije i ''urbanizam''. Popularna je iako spada u novije rije i jer njeno porijeklo potje e iz 1915. godine. ''Urbanist je profesionalni izraiva  planova za naselja i prostore teritorija''. Urbanizacija (kojoj ime dolazi od urbus, latinske rije i urbus "grad") je naziv kojim se ozna ava prirodni ili mehani ki prirast stanovniatva u gradskim podru jima, airenje gradskih podru ja, odnosno transformacija prete~no seoskih karakteristika nekog podru ja u gradsko. Proces urbanizacije je zapo eo sa samim po ecima civilizacije i stvaranja gradova, ali se intenzivirao tek nakon industrijske revolucije, odnosno koriatenja novih tehnologija u poljoprivredi koje su smanjile potrebu za ljudskom radnom snagom, te ekspanzije uslu~nog sektora u ekonomiji. POVIJESNI PREGLED Razvoj gradova kroz povijest je meusobno vezan sa prirodnim uvjetima, kao i razvojem kulture i druatva. Nova shvaanja pri rjeaavanju urbanisti kih problema tra~e i nove planove ureenja gradova i stambenih naselja. Kroz povijesna zbivanja dijelovi grada nestaju ili potpuno mijenjaju svoj oblik. Iz tog razloga bitno je izu avanje povijesnih naselja, koja se moraju uskladiti s druatveno politi kim prilikama, kako bi njihova komponenta pozitivno utjecala na njihovo oblikovanje. Razvoj naselja i prva stvaranja urbanog ~ivota kao rodovske zajednice, dokumentiraju svoje postojanje arheoloakim otkriima pretpovijesnog doba. Paleolitsko doba predstavlja prve pokuaaje udru~ivanja ljudi u druatvenoj zajednici. U ovom najranijem dobu ljudske zajednice, ljudi su se od nevremena i nepogoda sklanjali u peine i prirodne zaklone. Razvojem ljudske zajednice stvaraju se prvobitna skloniata te stambene zgrade u obliku amfiteatra, visokih do pet katova. Ova naselja su po planu svoje izgradnje pravilna sa mre~om ortogonalnih ulica. U starovjekovnom druatvu, na Dalekom Istoku stvorene su velike metropole, hramovi, akropole i monumenti ogromnih razmjera, kao odraz moi i sile u urbanizmu. Gradovi starog Egipta i njihova planski osnovana prigradska naselja mogu se smatrati najstarijim urbanim stambenim jedinicama. Egipatski gradovi nisu izgraivani prema pripremljenim planovima, iako su neki od njih graeni planski sa odreenim funkcijama i izra~enom podjelom na dijelove grada prema socioloakoj strukturi stanovniatva. Prema arheoloakim istra~ivanjima, ovi gradovi su imali pravilne i airoke ulice. Babilon je planski izgraeni grad. Imao je oblik izlomljenog pravokutnika sa devet gradskih vrata. Svaka vrata su ozna avala po etak pravih ulica koja su djelila grad na kvadratna polja. U klasi nom starom vijeku za razliku od starovjekovnih gradova, gradovi Gr ke su umjerene veli ine, a na svom ograni enom prostoru sadr~e mali broj stanovnika. Gradovi su se isticali smialjenim planom i vanjskim oblikovanjem. Strogo pravokutne mre~e ulica prilagoavaju se terenu, a gradovi po zna aju postaju centri ekonomskog i kulturnog ~ivota. U gradu je dominantno mjesto pripadalo trgu, smjeatenom u srediatu grada ili uz luku. Ulice gr kog grada bile su relativno airoke. Dok se gr ki gradovi po kompoziciji u izvjesnoj mjeri prilagoavaju reljefu terena i prirodnim posebnostima, gradovi Rimljana su geometrijski pravilni i pravokutnog sustava. Ulice su relativno uske te su tekle radijalno od vrata prema centru. Tijekom stoljea razvio se monumentalni ansambl trgova koji se mogu i danas vidjeti. U Srednjem vijeku karakteristi na je nepravilnost gradskog plana, lijepo prilagoeni oblici terena te velika prostorna stisnutost unutar zidina. Gradovi su pravilni i geometrijski ortogonalnog sustava ulica. Renesansa (15. - 16.st.) donosi nova shvaanja o urbanizmu. Kompozicija gradova mijenja strukturu od nepravilnih malih trgova u pravilne trgove sa zgradama jednake visine. Isti e se tip pala e ogromnih razmjera i crkvenih kupola bez opeg urbanisti kog plana grada. Barok (17. - 18. st.) je na podru ju urbanizma ostavio zna ajna ostvarenja. Urbanizam baroka stvorio je orginalne monumentalne trgove koji su i danas u funkciji. Odstupa od ortogonalnosti ureajnih osnova, uvoenjem kru~nih ili krivih linija kao i trgova u obliku zvijezda. U industrijskom dobu (od polovice 18. stoljea do danas) javljaju se neki novi funkcionalni oblici kao npr. kru~ni prometni trg. Po prvi puta se javljaju urbanizirane regije, velike gustoe gradova. U centrima se di~u sve viae i viae zgrade prete~no poslovne namjene. Izgradnja potpuno novih gradova i sada ne zaostaje za proalim razdobljima. Nailazimo na negativne aspekte to jest nekontrolirani razvitak urbanih regija, neobi no visok postotak gradnje bez uredne dokumentacije i dozvole. Moderni urbanizam dao je vrlo mnogo visokovrijednih ostvarenja diljem svijeta. UTJECAJNI FAKTORI I NJIHOVA ULOGA U URBANIZMU Usklaivanjem prirode i podneblja sa djelatnoau stanovniatva te druatvenim ureenjem, oblikuju se individualne karakteristike naselja. 2.2.1. Prirodni imbenici i stvoreni uvjeti Urbanizam, pored zadovoljenja druatvenih potreba u vidu prostornog planiranja zasniva se na bazi izu avanja zemaljskih i regionalnih odgovarajuih analiza, a naro ito se zahtjeva prou avanje prirodnih imbenika. Svako naselje, podru je ili regija prema svojim prirodnim uvjetima i specifi nostima ulazi u sastav urbanisti kog planiranja. Prirodni imbenici koji kao faktori utje u na urbanisti ko djelovanje u prostoru, mogu se rasporediti u sljedee grupe : hidrografija (vode, izvori, rijeke, bare, mo vare, podzemne vode) klimatologija (vjetrovi, padaline, temperatura) konfiguracija terena (reljef, pobra, ravnice, konfiguracija terena i prirodni elementi) geografija (geografski polo~aj, oblik zemljiata, planine, rijeke, jezera) geologija (rudna nalaziata, sastav zemljita i povrinskog sloja, biljni svijet, analize nosivosti tla i pogodnost za izgradnju) prirodna bogatstva (bogatstvo nalazita) prirodne pojave (elementarne nepogode, sue, poplave) Stvoreni uvjeti mogu se svrstati u: demografija (podaci o broju stanovniatva, prosje an godianji prirodni i imigracijski prirast, struktura domainstva, kretanje stanovniatva, prosje na gustoa naseljenosti, zdravstveni uvjeti) povijesni razvoj (pregled razvoja kroz povijest, povijesni spomenici i povijesna mjesta, kulturno stanje) promet (zna aj i pravci prometnica, vrste prometnica i kapaciteti) gospodarstvo (vrste glavnih djelatnosti - industrija, poljoprivreda, energetski izvori, aumarstvo, ribarstvo, lov, rudarstvo, turizam, ugostiteljstvo i trgovina) druatveno - socijalna djelatnost (briga o ovjeku, druatveno ureenje, kulturno povijesno uzdizanje, socijalno-zdravstvene prilike) umjetni ka djelatnost (arhitektura, kiparstvo, skulptura, plasti no oblikovanje) ekonomski faktori (uloga vodeih gradova u razvoju gospodarstva, ekonomski razvoj zemlje, porast gradskog stanovniatva, uvjeti razvoja gradova) fizi ki faktori (urbanizacija prostora izra~ena planiranjem i projektiranjem, regionalno planiranje, dr~avno planiranje kao najviai vid suvremenog urbanizma, nasljeena izgraenost) Razvitak gradova ovisi o veli ini i va~nosti prometa, gospodarstvenog bogatstva podru ja i njegovog zalea i od broja stanovnika podru ja. imbenici i zbivanja u urbanizmu Tereni predvieni za gradske povraine svojim polo~ajem i oblikom trebaju pru~iti maksimum racionalnosti, izbjegavajui razbijanje gradskih i sli nih makro-urbanisti kih elemenata ili stvaranje previae izdu~enih kompleksa ili njihovo razbijanje. Tla, na kojima se predvia izgradnja urbane jedinice ili izgradnja stambene aglomeracije trebaju zadovoljiti uvjete koji omoguavaju izgradnju bez predhodnih veih tehni kih priprema i osposobljavanje zemljiata. Veoma su brojni i slo~eni imbenici koji utje u na pravilan izbor mjesta za stanovanje, kao i za izbor mjesta za druatveno-kulturno i gospodarsko-ekonomsko djelovanje. Geografski polo~aj kao i povijesna zbivanja karakteriziraju opravdanu postojanost mnogih mjesta, a prometnice im omoguuju vezu s raznolikim podru jima. Mnoga naselja po ela su se osnivati u ravni arskim krajevima uglavnom pored rijeka i glavnih puteva, ili brdskim krajevima gdje ima uvjeta za razvoj poljodjelatva i sto arstva, da bi se s vremenom stvorili dominantni gradovi na najpovoljnijim prometnim polo~ajima. URBANIZAM I STANOVANJE Uzroci suvremene urbanizacije su: demografska eksplozija, industrijska revolucija, revolucija transporta. Urbanizacija je popratna pojava napretka ovje anstva u civilizacijskom, kulturnom i gospodarskom pogledu. Danas je urbanizacija takoer siguran znak napretka, ali isto tako postavlja ovje anstvu velike i ponekad nepremostive probleme. Urbanizacija sa sobom dovodi cijeli niz problema, pogotovo kada se iskazuje kao nagla koncentracija velikog broja stanovnika na relativno malom prostoru. Zato je potrebna primjena posebnih mjera i postupaka u svrhu izgradnje te organizacije gradskih naselja. Veliki gradovi zahtijevaju posebno organiziran HYPERLINK "http://wapedia.mobi/sh/Vodovod"vodovod, HYPERLINK "http://wapedia.mobi/sh/Kanalizacija"kanalizaciju, opskrbu HYPERLINK "http://wapedia.mobi/sh/Hrana"hranom i drugim namirnicama te elektroenergetsku i telekomunikacijsku mre~u. Pored toga se posebna pa~nja mora posvetiti kvaliteti ~ivota u gradu, uklju ujui borbu protiv HYPERLINK "http://wapedia.mobi/sh/Zaga%C4%91enje"zagaenja i HYPERLINK "http://wapedia.mobi/sh/Kriminal"kriminala. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA Velik porast stanovniatva u gradovima nakon Drugog svjetskog rata zabilje~en je u cijelom svijetu. Gradovi su jako brzo rasli, obuhvaajui urbanizacijom okolna sela i pretvarajui ih u svoja industrijska naselja. Brz industrijski razvoj apsorbirao je viaak stanovniatva iz prenaseljenog sela. Uloga i zna aj gradova Ekonomska mo gradova utjecala je na razvoj druatvenog ~ivota i strukturu stanovniatva. Kod pojedinih naroda bili su centri i nosioci gospodarskog, druatvenog, politi kog i kulturnog ~ivota. Gradovi ozna avaju povijesnu proalost i zbivanja te predstavljaju druatvenu zajednicu na najviaem kulturnom stupnju. Struktura gradova treba biti zasnovana na druatvenom ureenju i da odgovara stupnju civilizacije ekonomskom, socijalnom i politi kom cilju. Urbanizacija gradova u smislu naseljavanja postaje br~a primjenom parnog stroja i elektri ne energije kao pokreta a proizvodnje. Prednosti i nedostaci velikih gradova Veliki gradovi zapravo mogu biti mjesta koja oduaevljavaju sa stotinama muzeja, sna~nom kazalianom scenom, svjetski prepoznatljivim kulturnim znamenitostima, nevjerojatnim arhitektonskim dostignuima i atrakcijama te odli nom uli nom zabavom koja gotovo nikada ne gubi na intezitetu. S druge strane nerijetko se previae vremena dnevno troai oko prijevoza, a ponekad su neki dijelovi pretjerano udaljeni jedni od drugih zbog neorganiziranih zona. Koeficijent postotka zasienosti i zagaenosti zraka u velikim gradovima je vrlo visok, naro ito kod njegovih centralnih dijelova i gradskih ulica sa gusto izgraenim stambenim blokovima uokvirenim prometnim ulicama te kod stambenih podru ja u blizini industrijskih postrojenja. Problem se javlja i ako su industrijska postrojenja preblizu gradu. Budui da je prevelik promet osobnim motornim vozilima trebalo bi poboljaati i pojeftiniti prijevoz javnim prijevoznim sredstvima, ali i ljude potaknuti na njihovo koriatenje. Alternativo rjeaenje u nastalim prometnim problemima pri airenju gradova je koridorski razvoj gdje se gradski sadr~aji trebaju locirati du~ glavnih prometnih koridora (gradskih ~eljeznica i velikih cestovnih prometnica), a najvei intenzitet namjene povraina treba koncentrirati oko stajaliata javnoga gradskog prijevoza. Na taj na in prometni koridori nude dobru pristupa nost dijelovima grada izvan sredianje jezgre i mogunost smanjenja cestovnih vozila u srediate grada. Ako je potrebno mogu se uvesti i podzemna ili nadzemna ~eljeznica. S time dobivamo i iai zrak. Sve je vee nekontrolirano uniatavanje zelenih povraina i parkova pa se veliki naglasak daje na ugradnju filtera u velika postrojenja i ureenje te poaumljavanje parkova kako bi smanjili loau kvalilitetu zraka i smanjili koli inu ispuanih plinova. esti problem je odstranjivanje gradske buke proizvedene prometnim sredstvima i radom industrijskih poduzea kao i porast prometa na cestama ato predstavlja veliki problem stanovanja u velikim gradovima. Bu ne zone s obzirom na pravac strujanja vjetra moraju se postavljati niz vjetar u odnosu na mirna gradska podru ja. U zonama buke ne mogu se postavljati akole i bolnice. Pri odreivanju gradske prometne mre~e treba voditi ra una da glavne prometnice ne prolaze stambenim ulicama. Ote~ana je veza sa vangradskim zelenim povrainama i prirodom. Javlja se i problem ubla~avanja i odstranjivanja gradske buke proizvedene prijevoznim sredstvima i radom industrijskih poduzea, kao i porast samog prometa po gradskim ulicama. Nasuprot tome, prednost velikih gradova je ato pru~aju uvjete za razvoj gradskog ~ivota. Prometne prilike su veoma ote~ane zbog nedostatka prometne mre~e i prijevoznih sredstava. Koncepcija airenja gradova i novih naselja Prirastom stanovniata po gradovima airi se i povraina gradskog teritorija, a proa`nx~* , < N P l n > ˺˩ub˺O<˺˗$h`hCJ OJQJaJ mHsH$h`hXqYCJ OJQJaJ mHsH$h`h`CJ$OJQJaJ$mHsH h`h`CJOJQJmHsH h`hXqYCJ OJQJmHsH#h`hXqY5CJ0OJQJmHsH h`hXqYCJOJQJmHsH h`hCJOJQJmHsH h`hXqYCJOJQJmHsH$h`hXqYCJ$OJQJaJ$mHsH h`hXqYCJ$OJQJmHsH*`nprtvxz|~, . 0 2 4 6 $a$gd`gd $  a$gdXqY$a$gdXqY6 8 : < > @ B D F H J L N P l n $ ia$gd$a$gd $dhxa$gd $dhxa$gd$a$gdXqY > @ ^ ` b d  X             gdGkgdGk$a$gdXqY$a$gd> @ ` X x  > D H J X d f h ɸɧɃp]M=-Mh`hew5OJQJmHsHh`hd5OJQJmHsHh`hXqY5OJQJmHsH$h`hq.CJ OJQJaJ mHsH$h`hdCJ OJQJaJ mHsH$h`hXqYCJ OJQJaJ mHsH h`hGkCJOJQJmHsH h`hCJOJQJmHsH h`h!CJOJQJmHsH h`hXqYCJOJQJmHsH h`hXqYCJ$OJQJmHsH'h`hXqY5CJ$OJQJaJ$mHsH J h j ~ D a\9nd(v&.& &%$$a$gdew$^`a$gddgdew$a$gdh j l | ~ t\;Ah`h!5;B*CJOJQJ\aJmHnHphsHtHu.jh`h!0JUmHnHsHuh`h!mHnHsHuh`h!0JmHnHsHu(jh`h!0JUmHnHsHuh`hGkmHsHjh`h|UmHsHh`hGk5OJQJmHsHh`hew5OJQJmHsHh`hew5\mHsHh`h5OJQJmHsH   8 : < > @ B D F H ܰqYB-jwh`h!UmHnHsHu.jh`h!0JUmHnHsHuh`h!mHnHsHuh`h!0JmHnHsHuAh`h!5;B*CJOJQJ\aJmHnHphsHtHu(jh`h!0JUmHnHsHu-j}h`h!UmHnHsHu'jh`h!UmHnHsHuh`h!mHnHsHu  &'()-.?@A[뺬`P5~5>6|6~6Ǯ||kǕd]dUdUdJdCdCd h`h}h`hXqYCJ aJ h`hXqY\ h`h~ h`hXqY h`hXqYOJQJaJmHsH1h`hd]B*OJQJaJmHnHphsHtH1h`h| 6B*OJQJaJmHnHphsHtH1h`hB*OJQJaJmHnHphsHtH1h`hXqYB*OJQJaJmHnHphsHtH h`hMOOJQJaJmHsHh`hXqYOJQJmHsH~666687t777r99999::::<<>>.D0DDDDDEE,EƵwfwfww\Th`hXqY5h`hXqY0J5 h`h~OJQJaJmHsH-jh`hXqY0JOJQJUaJmHsH h`hXqYOJQJaJmHsHh`hkmHsHh`hXqYmHsH h`h +OJQJaJmHsH h`h mh`h~nHtHh`h mnHtH h`hMOh`hXqY\ h`hXqY h`h}9:::>.CDJILIrItI:MQzW]c&h*hh  & FgdWx$a$gdWx $ex`ea$gd]< $ex`ea$gdXqY & Fgdk$e\$`ea$gdlu$ed\$`ea$gdWxgdWx  & F gdWx,E6ErEtEIHILINIrItI,LjL:MOORRUʿoZoCo,h`hXqY>*B*OJQJaJmHphsH)h`hB*OJQJaJmHphsH)h`hXqYB*OJQJaJmHphsH h`h}|COJQJaJmHsH h`hXqYOJQJaJmHsH0h`hXqY5B*CJOJQJaJmHphsHh`hXqYmHsHh`hkmHsH h`hlu h`h]<jh`hXqY0JU h`hXqYh`hXqY0JUUrWtW\\]]__aaaafcjcccddBgg$h&h*h,hչբչչՍչxՍչcՍNCh`hkmHsH)h`hluB*OJQJaJmHphsH)h`hB*OJQJaJmHphsH)h`h]AB*OJQJaJmHphsH)h`hkB*OJQJaJmHphsH,h`hXqY>*B*OJQJaJmHphsH6jh`hXqY0JB*OJQJUaJmHphsH)h`hXqYB*OJQJaJmHphsH)h`hvB*OJQJaJmHphsH,hhhhhi i iiiiiikkmmpppp<{~{{˺˺˘v__N_<#h`hXqY5OJQJaJmHsH h`hdOJQJaJmHsH-jh`hXqY0JOJQJUaJmHsH,h`hXqY5B*OJQJaJmHphsHh`h~mHsH h`hluOJQJaJmHsH h`hvOJQJaJmHsH h`h]AOJQJaJmHsH h`hXqYOJQJaJmHsH0h`hXqY5B*CJOJQJaJmHphsHh`hXqYmHsHhhiiiilmn|n.oobpppppNs"t $ & Fxa$gdXqY $5x^5a$gdd $ & Fxa$gdXqY $ex`ea$gdXqY $xa$gdXqY^gd~ $ex`ea$gdk $e`ea$gdWx"ttuvwx"z:{<{~{{ $^a$gdWx  & FgdWx$a$gdWx$a$gdXqY $e`ea$gdXqY & Fgdb9 $ex`ea$gdXqY $ & Fxa$gdXqY{j}t}df0n:qf[G3'h`hk5CJ OJQJaJ mHsH'h`hXqY5CJ OJQJaJ mHsHh`hXqYmHsHh`hWxmHsH3h`hWx5B*CJOJQJ\aJmHphsH3h`hq.5B*CJOJQJ\aJmHphsH h`h}|COJQJaJmHsH-jh`hXqY0JOJQJUaJmHsH h`hdOJQJaJmHsH h`hvOJQJaJmHsH h`hXqYOJQJaJmHsH'(./TVhjprȋʋ܋ދ땆{b{b{b{b{b0h`hXqY0J>*B*OJQJaJmHphsHh`h|mHsHjh`h|UmHsH h`hXqYOJQJaJmHsH(h`hOJQJaJmHnHsHtH5jh`hXqY0JOJQJUaJmHnHsHtH(h`hvOJQJaJmHnHsHtH(h`hXqYOJQJaJmHnHsHtH%ދfhj"Hnpʕ@ijpepT?ijT(h`h}OJQJaJmHnHsHtH h`h}OJQJaJmHsHh`hj4mHsH#h`hXqY5OJQJaJmHsHh`hXqY5OJQJmHsHh`hXqYmHsHh`h~mHsHh`hb9mHsH h`hXqYOJQJaJmHsH(h`hXqYOJQJaJmHnHsHtHh`hXqYOJQJmHsH-jh`hXqY0JOJQJUaJmHsHhj "np|~ڨܨ $`a$gdXqY$e7$8$H$`ea$gdb9$e7$8$H$`ea$gdd & Fgdb9 $e`ea$gdd & Fgdb9$a$gdXqY $e`ea$gdWx@>@z|~Ԡn8^ȳȞt]L; h`hq.OJQJaJmHsH h`hvOJQJaJmHsH-jh`hb90JOJQJUaJmHsH(h`h}OJQJaJmHnHsHtH(h`hj4OJQJaJmHnHsHtH(h`hdOJQJaJmHnHsHtH(h`h}|COJQJaJmHnHsHtH(h`hXqYOJQJaJmHnHsHtH#h`hXqY>*OJQJaJmHsH h`hXqYOJQJaJmHsHبڨ~  L N        :nprVXǴǝǴ{njnj{{{{{j_Rh`hXqYaJmHsHh`hb9mHsH h`hdOJQJaJmHsH h`h#OJQJaJmHsH h`h}OJQJaJmHsH-jh`hXqY0JOJQJUaJmHsH h`hj4OJQJaJmHsHU h`hXqYOJQJaJmHsHh`hXqY>*mHsHh`hXqYmHsH h`hkOJQJaJmHsHirenje podru ja zahtjeva reguliranje prometnih povraina. Proairenjem gradskog podru ja prometna mre~a novih djelova naselja, uslijed neekonomi nosti, nije u stanju da prihvati razvoj prometa koji se razvija izmeu gradskih i vangradskih zona. Razvoj i razmjeataj gradova mora biti u skladu sa regionalnim planom podru ja koji odreuje na in razvoja, oblik i karakter gradova pri emu vodi ra una o stambenoj izgradnji, gustoi naseljenosti, oblikovanju, radnim povrainama i njihovom odnosu prema centru podru ja, o prometnim povrainama i vrsti prometnih sredstva i zelenim povrainama izvan zone izgraenog teritorija. Struktura naaih gradova po izgraenosti pokazuje da gustoa naseljenosti raste ako se prilazi centralnim ili privredno-poslovnim dijelovima, a smanjuje se u pravcima udaljavanja od centra. Planski razvoj podru ja gradova mo~e se provesti na viae na ina: Prstenasto proairenje grada - sa velikom gustoom naseljenosti u centru. Ovaj sustav omoguuje stanovanje u neposrednoj blizini privreivanja ato umanjuje troakove prijevoza. Zrakasto proairenje grada  sustav je nastao nepravilnim proairenjem grada ili zrakastom izgradnjom. Grupni gradovi  nastaju podizanjem gradskih naselja na mjestima na kojima su povoljni prirodni uvjeti za takav tip izgradnje. Svaki grad se samostalno razvija. Time se sprije ava koncentracija stanovniatva u velike gradove. Linearni gradovi  imaju izdu~eni oblik grada ije se proairenje provodi produljenjem linearne trake na jednu ili drugu stranu. Obuhvatni obru  gradova  nastoje sprije iti porast gradskog stanovniatva mati nog grada decentralizaijom, odnosno kru~nim postavljnajem planski zasnovanih gradova. STANOVANJE I STAMBENO NASELJE Porast stanovniatva u svijetu utje e na porat naselja. Stanovanje je osnovna ovjekova potreba koja se ve dugo u razvijenim zemljama ne podmiruje isklju ivo prema tr~ianim zakonima ponude i potra~nje, a podmirivanje stambenih potreba veoma je slo~en proces. Stanovniatvo naselja i gradskih ulica po svojoj strukturi ima razli ite zahtjeve. Prema strukturi zanimanja i godinama uzrasta stanovniatva, u naselju treba prou iti njihove potrebe i osigurati higijenske uvjete radi zaatite zdravlja stanovniatva i omoguiti stanovniatvu njegovo ispravno stanovanje. Stambeno naselje sa injava kompleksno stambeno podru je ograni eno regulacijskim linijama glavnih prometnica. Stambeno naselje sa injava grupa povraina stambenih zgrada, zelene i rekreativne povraine, prometnice i neizgraeni tereni komunalnih ureaja i trgova. Stambeno naselje po svom obliku i strukturi objekata trebala bi smanjiti razliku izmeu stanovanja u danaanjem smislu grada i stanovanja na selu. Suvremeno stanovanje je dio duatvenog ureenja prostora. Urbanizam ve~e i pojam stanovanja za funkciju urbane jedinice ili za stambenu zajednicu. Jedinica stanovanja regulira sve odnose zahtjeva druatvenih disciplina i stanovanja. Stambeni kompleksi ili dijelovi grada kao samostalne jedinice i naselja ine jedinicu stanovanja. Struktura i planska koncepcija stambenih dijelova vazani su za druatveno organiziranu djelatnost stambene zajednice koja kao osnovni urbanisti ki element planski regulira stanovanje. 4. PROJEKT: GRAD OPATIJA Grad Opatija ima dugu i zanimljivu povijest koja je oduvijek vezana uz odmor i turizam. Po eci se~u u 19. stoljee kada je izgraena prva graevina, Vila  Angiolina , te nedugo zatim i prvi hotel,  Kvarner . Grad Opatija obiluje spomenicima kulture, parkovima i aetnicama joa iz tog doba. Bogato povijesno nasljee, smjeataj i ugodna klima doveli su do naglog razvitka turisti ke djelatnosti koja se odr~ala sve do danas. Podru je grada Opatije obuhvaa povrainu od 80,92 km2 od ega na kopnenu povrainu spada 67,20 km2 , a na morski akvatorij 13,72 km2 . Podru je grada Opatije sa injava u~e obalno podru je i zalee. U obalno podru je svrstana su naselja koja su povezana s morskom obalom, a to su Opatija, Ika i I ii. Naselja Dobre , Opri , Poljane, Veprinac, Mala U ka i Vela U ka podru je su zalea obale. Grad Opatija ima oko 13000 stanovnika.  Obalni prostor opatijske rivijere zahvaljujui svojoj atraktivnosti i prirodnim bogatstvima razvio se u 19. stoljeu kao ekskluzivno ljetovaliate i cijenjeno lje iliate. Nakon toga zapo inje intenzivna izgradnja hotela, viaestambenih i poslovnih zgrada, a kasnije kua za odmor te posljednjih godina i apartmanskih zgrada, esto ne prilagoenih tradiciji i obilje~jima krajolika. VA}NE GRAEVINE Osobito va~ne za ureenje ovog prostora su graevine unutar naselja te u zonama izdvojene namjene izvan naselja: gospodarske graevine (poslovni i trgova ki centri, postojei i planirani hoteli, turisti ka naselja) graevine druatvene i javne namjene (ljetna pozornica, galerije, muzeji, aportske dvorane, bazeni, aportska igraliata, aportsko-rekreacijski kompleksi, strukovne akole, dje ji vrtii i dje ja igraliata, graevine primarne zdravstvene zaatite, javni parkovi i aetaliata itd. ) graevine urbane infrastrukture (prometne graevine: gradske ulice, autobusni kolodvor, javna parkiraliata i javne gara~e te komunalne graevine: trgovi, aetnice i stubiata, parkovi i kupaliata) KARAKTERISTIKE STANOVANJA Osnovna karakteristika grada Opatije je individualno stanovanje uz koje se razvila usluga davanja turisti kih usluga. Vei smjeatajni kapaciteti nalaze se uzdu~ cijele glavne opatijske prometnice, ulice M. Tita u obliku hotelskih kompleksa. Stanovanje se u Opatiji zbog optereenog prostora sve viae airi prema zaleu. Prema popisu stanovniatva iz 2001. godine ve oko 30 % stanovniatva ~ivi izvan priobalnog podru ja. To je trend koji e se neupitno nastaviti i u veim razmjerima. PROMETNI SUSTAV Postojei prometni sustav zadovoljava prometne potrebe stalnog stanovniatva, ali ljetnu turisti ku sezonu karakteriziraju velike gu~ve radi nemogunosti veeg protoka ulicama. Utjecaj na prometnu i uli nu mre~u Za cestovni promet, koji danas optereuje obalno gusto izgraeno podru je od vitalnog je zna aja planirana izgradnja Liburnijske obilaznice. Nakon izgradnje opatijske obilaznice biti e mogue postaviti trase novih gradskih prometnica, koje e brzu cestu povezati s postojeim cestama u obalnom podru ju. Na te ceste moi e se vezati nove stambene ulice, koje e preuzeti promet koji se sada odvija po uskim i strmim ulicama, koje ne zadovoljavaju osnovne tehni ke i sigurnosne norme. Planirana mre~a prometnica ima prvenstveno funkciju poboljaanja kvalitete prometa unutar podru ja samog grada Opatije te njihovog kvalitetnijeg povezivanja sa postojeim dr~avnim i ~upanijskim cestama, te Liburnijskom obilaznicom. Organizacija parkiranja Potra~nja za parkirnim prostorom izrazito je velika u ljetnoj sezoni. Najvea sezonska potra~nja je u jutarnjem i ve ernjem vranom satu, a najmanja u poslijepodnevnom periodu. Izvan ljetne sezone potra~nja za parkirnim prostorom je koncentrirana na jutarnji vrani sat, najveim dijelom na podru je oko gradske tr~nice i ulice M. Tita. Vrlo velika prometna potra~nja u ljetnoj sezoni je daleko iznad prometne ponude. Posebno je izra~ena potra~nja u centru grada ato dovodi do nepotrebnog prolaza vozila koja tokom sezone ne uspijevaju pronai parkirno mjesto u zoni u~eg centra grada. Parkiranje u gradu Opatiji mo~emo promatrati kroz tri prostorne grupe: Zapadni dio grada - parkiranje je veinom rijeaeno kosim parkirnim mjestima uz glavnu jednosmjernu prometnicu, te hotelskim parkiraliatima. U~i centar grada  parkiranje je veinom rijeaeno parkirnim mjestima uz prometnice, te hotelskim parkiraliatima. Isto ni dio grada  parkiranje je veinom rijeaeno bo nim parkirnim mjestima uz glavnu prometnicu izuzev parkiraliata na Voloskom. Izgradnja sustava javnih gara~a i parkiraliata zadaa je od velike va~nosti za grad Opatiju i airi prostor jer je problem parkiranja u Opatiji doaao do kriti ne to ke. Mre~a javnih gara~a i parkiraliata treba se postaviti obodno na naju~e jezgre svih opatijskih naselja, isklju ujui ceste dr~avnog i ~upanijskog zna aja, iji se koridori ne smiju prekidati. Potrebno je urediti odgovarajue povraine za izgradnju javnih gara~a i novih parkiraliata. Jedna od okosnica pri tome je izgradnja viaeeta~ne gara~e u ulici Joakima Rakovca na  Slatini . Sljedei put k dobijanju novih parkirnih mjesta u gradu Opatiji, a kojem je preduvjet izgradnja opatijske obilaznice, pretvaranje je nekih opatijskih prometnica u jednosmjerne ceste te prenamjena traka u parkirna mjesta. Za jednu od takvih prometnica u ljetnim mjesecima je ulica M.Tita na potezu od hotela  Ambasador do  Slatine . ZA`TITA OKOLI`A U Opatiji je one iaenje okoliaa prvenstveno bazirano na one iaenje mora s obzirom da je more glavni imbenik urbanisti kog razvoja ovog grada. Kao i problem prometa, tako i problem one iaenja mora nastaje ljeti, kada je povean broj ljudi u hotelima, apartmanima i restoranima. Ne smije se zanemariti injenica da promjena klime i porast temperature znatno utje e na grad Opatiju kao turisti ku destinaciju. Zbog visoke koncentracije turista u kraem razdoblju sve su viae izra~enije negativne posljedice turizma koje su se odrazile na one iaenje voda, ugro~avanje flore i faune, neodgovarajuu infrastrukturu, zakr enost prometnica, poveanu koli inu otpada i veliku potroanju energije. Uniatavanjem auma u cilju dobivanja nove infrastrukture smanjuju se zelene povraine. U tu svrhu ~upanija ula~e stalne mjere za zaatitu okoliaa i o uvanju auma. Ispuatanjem emisija atetnih plinova u velikim gradovima koja je sve vea, potrebno je uzeti u obzir utvrivanje i ostvarivanje mjera u podru ju zaatite i poboljaanja kakvoe zraka kako bi se izbjegle atetne posljedice za ljudsko zdravlje te kako bi se o uvala kakvoa zraka. URBANIZAM  PROBLEMATIKA ODR}IVOG RAZVITKA ZDRAVOG GRADA Proces industrijalizacije neposredno je vezan sa razvojem urbanih djelatnosti. Nastaje preseljenje viaka seoskog stanovniatva u gradove i industrijske centre. Ovaj proces urbanizacije ogleda se kod naaih gradova u izmjeni povraina, oblika i broja stanovnika. Pod utjecajem tog faktora nastaju grupacije i koncentracije urbanih stambenih jedinica. Iz tog se razloga, kod manjih, neplanski podignutih naselja, nije u dovoljnoj mjeri obraala pa~nja na razvoj kulturnih i druatvenih djelatnosti. Nagli porast stanovniatva i pritisak na gradove ote~ao je prometne uvjete i druatveno-socijalne prilike. 5.1. PROBLEM SNABDJEVANJA NASELJA VODOM Od svih prirodnih imbenika koji utje u na izbor naselja, voda je jedan od najbitnijih. U prirodi se nalazi kao oborinska, kao povrainska u pokretnom ili nepokretnom stanju i kao podzemna. Jedan od zadataka urbanisti kog planiranja bi bio da regulira hidrotehni ke probleme osiguranja dovoljnih koli ina prirodne nezagaene vode kako za potrebe stanovniatva po gradovima i naseljima, tako i za potrebe gospodarstva, rekreacije, odmora i turizma. Voda utje e na odreivanje mjesta za stambena naselja. Svako suvremeno naselje ima potrebu za velikim koli inama vode ija je potroanja zavisna od njegova karaktera. Veliki gradovi Berlin, Pariz, London, Moskva i dr. opskrbljuju se povrainskom vodom, jer se ne mo~e nai tako velika koli ina podzemne vode za njihovo snabdjevanje. U ovakvim slu ajevima voda se dovodi sa udaljenosti od stotinu pa i viae kilometara. Na urbanisti ko planiranje utje e polo~aj izvoriata vode, nadmorska visina izvoriata i naselja te njihova meusobna udaljenost. Veliki vodovodi lakae i bolje osiguravaju vodu dobre kvalitete. Iz tih je razloga, bolje graditi velike grupne vodovodne sisteme, od malih pojedina nih. Komunalni ureaji za opskrbu pitkom vodom putem vodovodnih instalacija, postavljaju zahtjeve dobre i dovoljne opskrbe istom vodom. Ureaji za crpku pitke vode uvijek se postavljaju uzvodno od naselja. Gradska kanalizacija je vezana za pojam opskrbe vodom, jer je njena funkcija odvodnja ne iste vode vezana za funkciju voodvoda. Kanalizacija se uvijek ispuata nizvodno od grada, a pro iaavanje se obavlja mehani kim, kemjskim i bioloakim metodama. 5.2. INDUSTRIJSKA FUNKCIJA GRADA Industrijalizacija je dovela do promjene zanimanja stanovniatva, a napretkom tehnike i usavraavanjem prometnih sredstava, u gradovima je po eo naglo rasti broj stanovnika. Takva mjesta morala su imati sa svojim zaleem i ostalim centrima dobre suvremene prometnice. Svaki grad ima svoju jedinstvenu strukturu od koje zavisi uli na mre~a. Povrainski javni promet nastao je iz potrebe prevo~enja gradskog stanovniatva iz jedne u drugu zonu ili sa jednog na drugi dio grada. Industrijska funkcija je, uz trgova ku funkciju, druga najvea funkcija urbanizma koju imaju i veliki i mali gradovi, javlja se samostalno i uz druge funkcije. 5.3. ZA`TITA OKOLI`A U GRADOVIMA U velikim urbanim naseljima jedan od problema je otpad, najvei krivac za one iaenje okoliaa. Razlikujemo nekoliko vrsta otpada, a najbitniji su komunalni otpad i tehnoloaki otpad. Komunalni je otpad iz kuanstava, otpad koji nastaje iaenjem javnih povraina i otpad sli an otpadu iz kuanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslu~nim djelatnostima. Tehnoloaki je otpad onaj koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslu~nim djelatnostima, a po koli inama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. Komunalni i tehnoloaki otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadr~e tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadra~ljivost, atetnost, toksi nost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksi nost i svojstvo otpuatanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili bioloakom razgradnjom. Suprotno tome postoji inertni otpad koji uope ne sadr~i ili sadr~i malo tvari koje podlije~u fizikalnoj, kemijskoj i bioloakoj razgradnji pa ne ugro~avaju okolia. Radi zaatite okoliaa treba izbjegavati nastajanja otpada i njegovih opasnih svojstava te iskoristiti vrijedna svojstva otpada u materijalne i energetske svrhe i obraditi ga prije odlaganja pa ga odlo~iti na odlagaliata. Ispuatanjem emisija atetnih plinova u velikim gradovima koja je sve viaa, potrebno je uzeti u obzir utvrivanje i ostvarivanje mjera u podru ju zaatite i poboljaanja kakvoe zraka kako bi se izbjegle, sprije ile ili smanjile atetne posljedice po ljudsko zdravlje, kakvou ~ivljenja i okolia u cjelini te o uvanje kakvoe zraka ako je zrak ist ili neznatno one iaen i njezino poboljaavanje u slu ajevima one iaenosti. Izvori one iaivanja zraka su stacionarni i pokretni emisijski izvori. Stacionarni izvori se dijele na to kaste kod kojih se one iaujue tvari ispuataju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja, tehnoloaki procesi, industrijski pogoni, ureaji i graevine), i difuzne, kod kojih se one iaujue tvari unose u zrak bez odreena ispusta/dimnjaka. Pokretni izvori su prijevozna sredstva koja ispuataju one iaujue tvari u zrak (motorna vozila, lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi). ZAKLJU AK Proces urbanizacije zapo inje naglim preseljenjem stanovniatva iz seoskih sredina u vea naselja i gradove. Razlog tome je naj eae nedostatak obrazovnih ustanova i nemogunost zapoaljavanja. To uzrokuje pritisak na gradove ato se mo~e rjeaiti decentralizacijom odnosno preseljenjem stanovniatva u periferiju grada. Time dolazi do poveanja povraine gradova te mjenjanja njegovog oblika. Gradovi na povoljnim prometnim polo~ajima naj eai su izbor mjesta za stanovanje. Napredak tehnike i modernizacija gradova znatno utje e na ovjekov na in ~ivota. U takvim uvjetima ovjek se suo ava sa problemom one iaenja okoliaa te je potrebno smanjiti time izazvane atetne posljedice radi o uvanja ljudskog zdravlja i poveanja kakvoe ~ivljenja. Grad Opatija se pokazao kao dobar primjer za istra~ivanje i dokazivanje procesa urbanizacije. Nagli porast stanovnika doveo je do prenapuenosti grada i time ote~ava prometne uvjete u gradu Opatiji ato uzrokuje naseljavanje stanovniatva u okolna naselja. Zona u~eg centra grada Opatije je preoptere ena prometom pa bi se u daljnjem planiranju mre~e cestovnih prometnica trebalo osvrnuti na rjeaavanje tog problema. Uz problem prometnica usko je vezan nedostatak parkirnih mjesta koji je najizra~eniji za vrijeme ljetnih mjeseci. Prou avajui funkciju grada Opatije kao druatvenog, kulturnog i ekonomskog centra veliku pozornost treba posvetiti o uvanju okoliaa i spre avanju one iaenja mora koji je glavni imbenik urbanisti kog razvoja grada. LITERATURA Knjige: Izmjene i dopune prostornog plana ureenja grada Opatije, Urbanisti ki institut Hrvatske, Zagreb, 2006. Marinovi-Uzelac, A.: Naselja, gradovi, prostori, Tehni ka knjiga, Zagreb, Zagreb, 1986. Mirkovi, B., Osnove urbanizma, Graevinska knjiga, Beograd, 1972. Pegan, S., Urbanizam : uvod u detaljno urbanisti ko planiranje, Zagreb, 2007, Arhitektonski fakultet Sveu iliata Prinz, D., Urbanizam : ud~benik za studij arhitekture, Zagreb, 2006, Golden marketing - Tehni ka knjiga Internet izvori: HYPERLINK "http://www.liburnija.com/clanak.1434.dodjela-komunalne-opreme-grada-opatije.html"Liburnija,www.liburnija.com/clanak.1434.dodjela-komunalne-opreme-grada-opatije.html (20.01.2011.) Opatija, www.opatija.hr/Default.aspx?sec=118 (19.01.2011.) Opatija, www.opatija.hr/Default.aspx?sec=552 (19.01.2011.) Zakon o zaatiti zraka  izvod iz zakona, HYPERLINK "http://www.zastita.com.hr/index.php?%20option=com_content&view%20=article&id=445:zakon-o-zatiti-zraka-izvod-iz-zakona%20&catid=182&Itemid=455"http://www.zastita.com.hr/index.php? option=com_content&view =article&id=445:zakon-o-zatiti-zraka-izvod-iz-zakona &catid=182&Itemid=455, (23.01.2011.) Zaatita okoliaa  zakon otpadu NN 151/03, HYPERLINK "http://www.zastita.com.hr/index.php?%20option=com_%20content&%20view%20=article&id=2519:zatita-okolia-zakon-o-otpadu-nn-15103&catid=169:zok-naslovnica&Itemid=455"http://www.zastita.com.hr/index.php? option=com_ content& view =article&id=2519:zatita-okolia-zakon-o-otpadu-nn-15103&catid=169:zok-naslovnica&Itemid=455, (23. 01. 2011.) Zaatita okoliaa, www.zastita.com (21.01.2011.)  Marinovi-Uzelac, A.: Naselja, gradovi, prostori, Tehni ka knjiga, Zagreb, Zagreb, 1986., str.13.  Ibidem  Ibidem  Ibidem, str.59.  Ibidem, str.60.  Mirkovi, B., Osnove urbanizma, Graevinska knjiga, Beograd, 1972., str 23.  Ibidem, str.24.  Ibidem, str.25.  Ibidem, str.25.  Ibidem, str.28.  Ibidem, str.75.  Ibidem  Ibidem, str.97.  Ibidem, str.110.  Marinovi-Uzelac, A.,op. cit., str. 49.  Mirkovi, B., Osnove urbanizma, Graevinska knjiga, Beograd, 1972., str 56.  Pegan, S., Urbanizam : uvod u detaljno urbanisti ko planiranje, Zagreb,2007, Arhitektonski fakultet Sveu iliata, str.75.  Mirkovi B., op.cit, str.119.  Mirkovi B.: op.cit., str.128.  Prinz, D., Urbanizam : ud~benik za studij arhitekture, Zagreb,2006, Golden marketing - Tehni ka knjiga, str.41.  Izmjene i dopune prostornog plana ureenja grada Opatije, Urbanisti ki institut Hrvatske, Zagreb, 2006., str.58.  Ibidem  Ibidem  Opatija, HYPERLINK "http://www.opatija.hr/Default.aspx?sec=118"www.opatija.hr/Default.aspx?sec=118 , (19.01.2011.)  Opatija, HYPERLINK "http://www.opatija.hr/Default.aspx?sec=552"www.opatija.hr/Default.aspx?sec=552 , (19.01.2011.)  Izmjene i dopune prostornog plana ureenja grada Opatije, Urbanisti ki institut Hrvatske, Zagreb, 2006., str.60.  Izmjene i dopune prostornog plana ureenja grada Opatije, Urbanisti ki institut Hrvatske, Zagreb, 2006., str. 62.  Ibidem, str. 64.  Ibidem  Marinovi  Uzelac,A.; op.cit.,47.  Ibidem  Ibidem  Ibidem, str.68.  Marinovi  Uzelac,A., op.cit., str. 59.  Zaatita okoliaa  zakon otpadu NN 151/03,  HYPERLINK "http://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_ content& view =article&id=2519:zatita-okolia-zakon-o-otpadu-nn-15103&catid=169:zok-naslovnica&Itemid=455" http://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_ content& view =article&id=2519:zatita-okolia-zakon-o-otpadu-nn-15103&catid=169:zok-naslovnica&Itemid=455, (23. 01. 2011.)  Ibidem  Zakon o zaatiti zraka  izvod iz zakona, HYPERLINK "http://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_content&view%20=article&id=445:zakon-o-zatiti-zraka-izvod-iz-zakona&catid=182&Itemid=455"http://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_content&view =article&id=445:zakon-o-zatiti-zraka-izvod-iz-zakona&catid=182&Itemid=455, (23.01.2011.) Marinovi  Uzelac,A., op.cit., str. 59.  Ibidem     PAGE   PAGE \* MERGEFORMAT 7 ܨ  T   :XZ $e`ea$gd~q $e`ea$gdj4$a$gdXqY & Fgdb9$a$gdd $ & Fa$gdXqY $ & Fa$gdd $e`ea$gddXZ:<^`*h\^b˺˫˜˜ڋzcR;-jh`hb90JOJQJUaJmHsH h`hOJQJaJmHsH-jh`hXqY0JOJQJUaJmHsH h`h#OJQJaJmHsH h`hvOJQJaJmHsHh`hj4OJQJmHsHh`h#OJQJmHsH h`hXqY0JOJQJmHsHh`hXqYOJQJmHsH h`hXqYOJQJaJmHsH'h`hXqY5CJOJQJaJmHsH,.0"%(())))*,f. $ & Fa$gdXqY $e`ea$gdd $e`ea$gdS $xa$gdXqY & Fgd- $d\$a$gdWx$ed\$`ea$gdWx$a$gdWx e`egdWx $dhxa$*,.0  0"p"~"""˼~mVmEm4m h`h#OJQJaJmHsH h`hvOJQJaJmHsH-jh`hS0JOJQJUaJmHsH h`hXqYOJQJaJmHsH'h`hk5CJOJQJaJmHsH'h`hXqY5CJOJQJaJmHsHh`h-mHsHh`hXqYmHsHh`hXqYmHnHsHtHh`hSaJmHsHh`hWxaJmHsH3h`hS5B*CJOJQJ\aJmHphsH""B#F#####%%%%%%((((()))))ܶyܶncN?h`hj4OJQJmHsH)jh`hj40JOJQJUmHsHh`hXqYmHsHh`h-mHsH-jh`h#0JOJQJUaJmHsH h`h#OJQJaJmHsH)jh`hS0JOJQJUmHsHh`hXqYOJQJmHsH-jh`hS0JOJQJUaJmHsH h`hXqYOJQJaJmHsH#h`hXqYH*OJQJaJmHsH))*+f.h.j.l...0h2j2l22333384:48༱yhWLh`hkmHsH h`hkOJQJaJmHsH h`h#OJQJaJmHsH h`hSOJQJaJmHsH h`hXqYOJQJaJmHsHh`hXqYmHsHh`h-mHsHh`hPmHsH(h`hXqYOJQJaJmHnHsHtHh`h#OJQJmHsHh`hXqYOJQJmHsHh`hj45OJQJmHsHf.h...0h2j2223384:499 : & Fgd-$a$gdXqYgdk & Fgdd $ex`ea$gdk $xa$gdXqY & Fgd- $e`ea$gdd $ex`ea$gddgd- & F5^5`gdP $dhxa$gdIly8899 :>>*?,?0?X?0B2BBB IIIIII6IlKMMMMMMM۱ۢ۱ۓۄuj[LLLh`h}OJQJmHsHh`hluOJQJmHsHh`h-mHsHh`hIlyOJQJmHsHh`h]<OJQJmHsHh`h#OJQJmHsHh`hSOJQJmHsHh`hj4OJQJmHsHh`hXqYmHsHh`hXqY5OJQJmHsHh`hXqYOJQJmHsH)jh`hS0JOJQJUmHsH ::>>0?H@*A0B2BII6I8INN RRRR $e`ea$gd!$a$gdW & Fgd- $h`ha$gd]< $^a$gdj4 $ & Fa$gdXqY $e`ea$gdd$a$gdXqYMjNNNRR.R2RpRxR|RRRRTTDWHWӼvgVEV4 h`h]<OJQJaJmHsH h`h#OJQJaJmHsH h`hXqYOJQJaJmHsHh`hdOJQJmHsHh`hkmHsHh`htmHsHh`hSmHsHh`hdmHsHh`hXqYmHsHh`hXqYOJQJmHsH-h`hWB*OJPJQJaJmHphsHh`hluOJQJmHsHh`h#OJQJmHsHh`h}OJQJmHsHRRRRFWHWWW&b(bdd dbdddViXiiigdd$a$gdWx ^gdWx$a$gdXqY $e`ea$gddgd-^gdAi@ $e`ea$gdWxe`egdWxgdWx  & FgdWxHWRWWWWYYh\\^Z_\_ b"b$bdddd d.dbdddfdhdhîÝÈÈyÈyeÝT h`hdOJQJaJmHsH'h`hXqY5CJOJQJaJmHsHh`h]OJQJmHsH)jh`hXqY0JOJQJUmHsH h`hXqYOJQJaJmHsH)jh`h]0JOJQJUmHsHh`hXqYOJQJmHsHh`h-mHsHh`hXqYaJmHsHh`hXqYmHsHh`hAi@mHsHhPiRiViXi`ibiiijjjklppppq̶paRaRaC.Ca)jh`h]0JOJQJUmHsHh`h]OJQJmHsHh`hvOJQJmHsHh`hXqYOJQJmHsHh`hdOJQJmHsHh`hXqYmHsHh`h-mHsHh`hAi@mHsH+h`hIlyOJQJ\aJmHnHsHtH+h`h]<OJQJ\aJmHnHsHtH8jh`hXqY0JOJQJU\aJmHnHsHtH+h`hXqYOJQJ\aJmHnHsHtHqqqqss|tv8wwwwwwyyyzzzzл뻣닣lT>лл+h`hXqYOJQJ\aJmHnHsHtH/h`h]KH$OJQJ\aJmHnHsHtH<jh`hXqY0JKH$OJQJU\aJmHnHsHtH/h`hvKH$OJQJ\aJmHnHsHtH/h`hXqYKH$OJQJ\aJmHnHsHtH(h`h]OJQJaJmHnHsHtH5jh`hXqY0JOJQJUaJmHnHsHtH(h`hXqYOJQJaJmHnHsHtHisszzzzzƆȆ & FgdWx & FgdWx h^hgdWx$dhd\$a$gdWx$hd\$`ha$gdWxgdWx  & FgdWx$a$gdWx $e`ea$gd] $e`ea$gdd $e`ea$gdtzzzzz}}}ƀ(ƆȆʻxhYJYh:h`ht5OJQJmHsHh`hjnOJQJmHsHh`hGkOJQJmHsHh`hGk5OJQJmHsHh`hGkmHsHh`hWxmHsHh`hdOJQJmHsHh`h!OJQJmHsHh`hWOJQJmHsHh`hLwOJQJmHsHh`hWmHsHh`hVpmHsHh`hdmHsH(h`hAi@OJQJaJmHnHsHtHJЈ*ҏޒ<>@B .RvgdXqY`gdGkgdGkgdjn & Fgdjn & Fgdt^gdGk & FgdtgdWx & FgdWxbd  jl(*ޒ<>ѯѤ~c~c~P%h`hjnB*OJQJmHphsH4h`hjn0J>*B*CJOJQJaJmHphsH-h`hjnB*CJOJQJaJmHphsHh`hjnOJQJmHsHh`hjnmHsH,h`hjn0J>*B*OJQJmHphsHh`h|mHsHjh`h|UmHsHh`hGkOJQJmHsHh`hGk5OJQJmHsH>@BDF   .02NPRTVdfrtvx$&2468HJVXZ\lnz|~ŶŶЪŶТŢŢŢŢŢŢŢŢŶŢŢŢŢŢŢŢŢhluOJQJhluOJQJmHsHhhluOJQJmHsHhhluOJQJ!jhhlu0JOJQJUh`hBV_mHsH%h`hGkB*OJQJmHphsH>v6Z~ƕؕ"v JtZl~n^D,RTfžgdSgd#gdXqY•ĕƕȕʕؕڕܕ "$&Ltvxzėޗ̯椕yyhb9hluOJQJ!jhb9hlu0JOJQJUhhluOJQJmHsHhhluOJQJ!jhhlu0JOJQJUhluOJQJmHsHhehluOJQJmHsHhehluOJQJhluOJQJ!jhehlu0JOJQJU/  FHJLN"dprtvxVXZ\^lnp~ްq^%hIlyhluB*OJQJmHphsHhIlyhluB*OJQJph*jhIlyhlu0JB*OJQJUphhShluOJQJmHsHhShluOJQJ!jhShlu0JOJQJUhluOJQJmHsH!jhb9hlu0JOJQJUhb9hluOJQJmHsHhb9hluOJQJhluOJQJ~JLnpr:<̱̞sg_[_D_,hIlyhlu0J>*B*OJQJmHphsHhlujhluUhluOJQJmHsHhShluOJQJmHsHhShluOJQJ!jhShlu0JOJQJU%hIlyh#B*OJQJmHphsH,hIlyh#0J>*B*OJQJmHphsHh#jh#UhIlyh#B*OJQJphhSh#OJQJ!jhSh#0JOJQJU<B^`b@BDFH(*,.0@NPRTVXfhjžĞƞҞԞ֞؞ݵݵݵݵݪݙh]hluOJQJmHsHh]hluOJQJ!jh]hlu0JOJQJUhShlumHsHhluOJQJmHsHhShluOJQJ!jhShlu0JOJQJUhShluOJQJmHsH%hIlyhluB*OJQJmHphsH)žԞN0Pbfxz~h]hgdd &`#$gddgdXqYgd-gd-gdXqYJLNPf(*.08:@BPRɴt`t`M`tttt7*jhIlyhlu0JB*OJQJUph$hIlyhlu0J>*B*OJQJph&jhIlyhluB*OJQJUphhIlyhluB*OJQJphhluB*OJQJphhAi@hluB*OJQJph*jhAi@hlu0JB*OJQJUph)hAi@hluB*CJOJQJnHphtHhluB*CJOJQJph!hAi@hluB*CJOJQJph.jhAi@hlu0JB*CJOJQJUphRTbdbdfhjxz|𸰬pbMIAIAIAIjh|Uh|)hIlyhluB*CJOJQJnHphtHhluB*CJOJQJph!hIlyhluB*CJOJQJph.jhIlyhlu0JB*CJOJQJUph$hjnhlu0J>*B*OJQJphhlujhluUhjnhluB*OJQJph*jhIlyhlu0JB*OJQJUph%hIlyhluB*OJQJmHphsHhIlyhluB*OJQJphh`hBV_mHsHh`mHnHujhluUhlu hlu0Jjhlu0JUh|jh|U`gdGkh]hgdd$a$21h:pd. A!"#$% ?0P1h:pXqY. A!"#$% Dp}DyK _Toc284280590}DyK _Toc284280590}DyK _Toc284280591}DyK _Toc284280591}DyK _Toc284280592}DyK _Toc284280592}DyK _Toc284280593}DyK _Toc284280593}DyK _Toc284280594}DyK _Toc284280594}DyK _Toc284280595}DyK _Toc284280595}DyK _Toc284280596}DyK _Toc284280596}DyK _Toc284280597}DyK _Toc284280597}DyK _Toc284280598}DyK _Toc284280598}DyK _Toc284280599}DyK _Toc284280599}DyK _Toc284280600}DyK _Toc284280600}DyK _Toc284280601}DyK _Toc284280601}DyK _Toc284280602}DyK _Toc284280602}DyK _Toc284280603}DyK _Toc284280603}DyK _Toc284280604}DyK _Toc284280604}DyK _Toc284280605}DyK _Toc284280605}DyK _Toc284280606}DyK _Toc284280606}DyK _Toc284280607}DyK _Toc284280607}DyK _Toc284280608}DyK _Toc284280608}DyK _Toc284280609}DyK _Toc284280609}DyK _Toc284280610}DyK _Toc284280610}DyK _Toc284280611}DyK _Toc284280611}DyK _Toc284280612}DyK _Toc284280612}DyK _Toc284280613}DyK _Toc284280613}DyK _Toc284280614}DyK _Toc284280614j2 666666666~~~vvvvvv66666>6666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHR`R XqYNormal)B*CJOJPJQJ_HmH phsH tH l@l k Heading 1$$e@&'5B*CJOJPJQJ\^JaJph`@` !~ Heading 2$$@&#5B*OJPJQJ\^JaJph\@\ "- Heading 3$$@&6B*OJPJQJ\^JphDA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List bR@b XqYBody Text Indent 2`7B*OJQJaJmHphsH^^ XqYBody Text Indent 2 CharCJOJPJQJ^JaJJ @J XqY0Footer p#B*OJQJaJphN!N XqY0 Footer Char CJOJPJQJ^JaJmH sH .)@1. XqY Page Number:@B: XqY Footnote TextCJfQf XqYFootnote Text Char)B*CJOJPJQJ^JaJmH phsH @&@a@ XqYFootnote ReferenceH*6U@q6 XqY0 Hyperlink >*B*phTOT XqYrootdd[$\$!B*OJQJaJmHphsHtH*W@* XqY`Strong5\.X@. XqY@Emphasis6] O XqYsehlBB XqYapple-converted-space@@@ XqY List Paragraph ^m$ZZ kHeading 1 Char&5CJOJPJQJ\^JaJmH sH 4@4 XqY0Header p#XX XqY0 Header Char)B*CJOJPJQJ^JaJmH phsH ZZ ~Heading 2 Char&5CJOJPJQJ\^JaJmH sH Z!Z -Heading 3 Char&6CJOJPJQJ\^JaJmH sH V V dp TOC Heading #d@& B*OJQJmH ph6_sH Z@Z ]<pTOC 1$ddf# [$\$5;CJOJQJ\aJL@L GkpTOC 2%f# `e5OJQJ\^JF@F GkpTOC 3&f# `6OJQJ^JHrH (d0 Balloon Text'CJOJQJ^JaJdd 'd0Balloon Text Char)B*CJOJPJQJ^JaJmH phsH PP mpj)dd[$\$!B*OJQJaJmHphsHtH mnw mff5:: GkpTOC 4,^CJOJQJ^J:: GkpTOC 5-^CJOJQJ^J:: GkpTOC 6.^CJOJQJ^J:: GkpTOC 7/^CJOJQJ^J:: GkpTOC 80^CJOJQJ^J:: GkpTOC 91^CJOJQJ^JPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]  SS(|+h,p-.i2b3~5<c?BNTd\-^_{`|aa"ccjKn h [|P$3K(hl %~6,EU,h{ދ@X")8MHWhqz>~<RUY[\]^_`abcdefghijklmnoprstuvxyz}~6  .9h"tܨf. :RivžVWXZqw{|?WXx(@\^_a)EGHJj  0Okmnp:<=?_8Rnqrt (+,.Nd 3 O R S U u  + . / 1 Q z B ^ a b d  AEAMAPAAAAAAoBBBBBB gkʖx X%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕX%ĕ̕XXXXXXXX 46=!!!X|3sP XXXXP$ # AA@0(  B S  ? _Toc284280590 _Toc284280591 _Toc284280592 _Toc284280593 _Toc284280594 _Toc284280595 _Toc284280596 _Toc284280597 _Toc284280598 _Toc284280599 _Toc284280600 _Toc284280601 _Toc284280602 _Toc284280603 _Toc284280604 _Toc284280605 _Toc284280606 _Toc284280607 _Toc284280608 _Toc284280609 _Toc284280610 _Toc284280611 _Toc284280612 _Toc284280613 _Toc284280614 A!0j18:v>B,DF9QDX2^(ceghkAswZzƀb%  R!01X:>CBDFcQaXK^7cfghkPswz. vz05GLG%S%4(;(4,@,-- ...!...99;;=== >GGM&MvMMoQzQ"R)RVVWXX%XI\R\]]^^a"a,a2a4a9abbe"eHiSikkqqqqr r sszz}}}}@H'2$5B#*+.+1256=>BDKLN[ay~WYĘϘݘ%7:AGSYekw}řəܙ%7:AFLUX\_ghtuٚݚ !"()4V^_er8[_m՜לVZȝʝΝ֝۝ݝ "04=@H_fgnqvw}˟ @ILTkrssvv/06Aijx} .2ef$%36> %&01 >!A!R!T!6#7#[%\%V(W(++n.o.0000h1j11122d3e333330414z4{444$5%5Z5\555@6A666667788d8e888996:8:X:Z:$<&<r>w>>>BBCC*D,DCDEDFFFFLL7Q9QcQeQT!TTT!U#UUU9V:VWWWWAXDXaXcXZZ+\-\.^3^K^N^__aa%c(c7c9cccddeeffffgggghhhhkkkknnMnNnnnJoKooo>sAsPsRsvvwwwxXzZzzz€ƀ`b#%.1 ڒےhʔ˔@A)y$%SWYØƘ̘Ϙޘ06APSbetwƙə06LWښݚ rloWZ˝Νޝ "1FHΟ֟RTkqsuvxy{|~333333333333333ssvv` :GH j^`>B*OJQJ^Jo(ph.0^`0B*OJQJ^Jo(ph..0^`0B*OJQJ^Jo(ph...8^8`B*OJQJ^Jo(ph.... 8^8`B*OJQJ^Jo(ph ..... `^``B*OJQJ^Jo(ph ...... ^`B*OJQJ^Jo(ph....... ^`B*OJQJ^Jo(ph........ p^p`B*OJQJ^Jo(ph.........5^5`)^`. L^ `L. ^ `.u^u`.EL^E`L.^`.^`.L^`L. ^`OJQJo(^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.h^h`o(.8^8`o(..p0^p`0o(...@ 0^@ `0o(.... x^x`o( ..... H^H`o( ...... `^``o(....... P`^P``o(........ ^`o(.........^`>*B*CJPJo(ph.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.h^h`o(.^`o(..0^`0o(...0 0^0 `0o(....  ^ `o( ..... ^`o( ...... ``^```o(....... `^``o(........ ^`o(.........h^h`o(.8^8`5o(..p0^p`0o(...@ 0^@ `0o(.... x^x`o( ..... H^H`o( ...... `^``o(....... P`^P``o(........ ^`o(.........^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`5o(..^`o(...^`o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... ^`o(....... ^`o(........ ^`o(......... ^`CJaJo(.5^5`5CJaJo(..X^`Xo(...^`o(.... ^`o( ..... `^``o( ...... m^m`o(....... m^m`o(........  ^ `o(......... ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo(p^p`OJQJ^Jo(o @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(P^P`OJQJ^Jo(o  ^ `OJQJo(^`o(.1.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.P^`Po(. 0^ `0o(..H0^H`0o(...^`o(.... (^(`o( ..... `^``o( ...... p^p`o(....... ^`o(........ P ^P `o(.........w^w`o(w^w`o(.0^`0o(..8^8`o(... 8^8`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... p^p`o(........^`B*CJOJPJQJo(ph.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.NfM Q] j}v6wQ%$({!nN+b"vi!nNF0A{Q?RHX }:F` =c2f65C W 3`Nq.I& +0| 6b9GP>Ai@}|C'HMOPo[PXqYd]BV_hdAh mjnVp~q(wewIly}]|W]Ajb!qLw-Wxlud%j4vm tzwGkk ]<|#~S]WY@  !"*,034568<>@ABCIQ @(@"$(,.:HJL\`hn@rtx@Unknown G* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @Calibri[FLucida CasualCourier New7K@Cambria5. *aTahoma?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1 C FC F&MZR%!20  ?QHX  $PXqY2! xxTasha t                     Oh+'0d    , 8DLT\TashaNormal 2Microsoft Office Word@@o@@՜.+,D՜.+,4 hp   Grizli777M   Title 8@ _PID_HLINKSA\:http://www.zastita.com.hr/index.php?%20option=com_%20content&%20view%20=article&id=2519:zatita-okolia-zakon-o-otpadu-nn-15103&catid=169:zok-naslovnica&Itemid=455 Ujhttp://www.zastita.com.hr/index.php?%20option=com_content&view%20=article&id=445:zakon-o-zatiti-zraka-izvod-iz-zakona%20&catid=182&Itemid=455 GQhttp://www.liburnija.com/clanak.1434.dodjela-komunalne-opreme-grada-opatije.html ak http://wapedia.mobi/sh/Kriminal  [&http://wapedia.mobi/sh/Zaga%C4%91enje  http://wapedia.mobi/sh/Hrana q{$http://wapedia.mobi/sh/Kanalizacija ahttp://wapedia.mobi/sh/Vodovod 8 _Toc2842806148 _Toc2842806138 _Toc2842806128 _Toc2842806118z _Toc2842806108t _Toc2842806098n _Toc2842806088h _Toc2842806078b _Toc2842806068\ _Toc2842806058V _Toc2842806048P _Toc2842806038J _Toc2842806028D _Toc2842806018> _Toc284280600;8 _Toc284280599;2 _Toc284280598;, _Toc284280597;& _Toc284280596;  _Toc284280595; _Toc284280594; _Toc284280593; _Toc284280592; _Toc284280591; _Toc284280590\c http://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_content&view%20=article&id=445:zakon-o-zatiti-zraka-izvod-iz-zakona&catid=182&Itemid=455 uhttp://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_ content& view =article&id=2519:zatita-okolia-zakon-o-otpadu-nn-15103&catid=169:zok-naslovnica&Itemid=455 "0+http://www.opatija.hr/Default.aspx?sec=552 &>+http://www.opatija.hr/Default.aspx?sec=118   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@BCDEFGHJKLMNOPQRWX[Root Entry F0kZData j1TableWordDocument uSummaryInformation(ADocumentSummaryInformation8IMsoDataStoreP 41WPWSAWXWTOQ==2P Item  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q