ࡱ> fbjbjVV :<<$% )))8a)ٌ" n":5d:ŠŠŠŠŠŠ$UnR=j"n"R=R= ___R=  _R=__< _W)FP^ "0ٌևfÒY"ÒD<Ò<pR=R=_R=R=R=R=R=\R=R=R=ٌR=R=R=R=ÒR=R=R=R=R=R=R=R=R= :SVEU ILI`TE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA ANJA BELU`I KRISTABEL KOS TEHNOLOGIJA GORIVIH ELIJA SEMINARSKI RAD RIJEKA, 2011. SVEU ILI`TE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA TEHNOLOGIJA GORIVIH ELIJA SEMINARSKI RAD KOLEGIJ: Upravljanje dobavnim lancem MENTOR: Prof.dr.sc. Dragan iai STUDENTI: Anja Beluai, 13657/IL; izvanredna studentica Kristabel Kos, 141227IL; redovna studentica SMJER: Logistika i menad~ment u pomorstvu i prometu RIJEKA, sije anj 2011. SADR}AJ  TOC \o "1-3" \h \z \u   HYPERLINK \l "_Toc284252869" 1. UVOD 3  HYPERLINK \l "_Toc284252870" 1.1. PROBLEM, PREDMET I EFEKT ISTRA}IVANJA 3  HYPERLINK \l "_Toc284252871" 1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRA}IVANJA 3  HYPERLINK \l "_Toc284252872" 1.3. STRUKTURA RADA 3  HYPERLINK \l "_Toc284252873" 1.4. ZNANSTVENE METODE ISTRA}IVANJA 3  HYPERLINK \l "_Toc284252874" 2. POJAM GORIVIH ELIJA 4  HYPERLINK \l "_Toc284252875" 2.1. Povijest razvoja gorivih elija 4  HYPERLINK \l "_Toc284252876" 2.2. Podjela gorivih elija 5  HYPERLINK \l "_Toc284252877" 2.2.1. Podjela gorivih elija prema vrsti elektrolita 5  HYPERLINK \l "_Toc284252879" 2.2.2. Podjela gorivih elija prema na inu rada 5  HYPERLINK \l "_Toc284252880" 2.3. Goriva za gorive elije 6  HYPERLINK \l "_Toc284252881" 3. ISTRA}IVANJA I RAZVOJ TEHNOLOGIJE VODIKA 7  HYPERLINK \l "_Toc284252882" 3.1. Pretvorba energije 7  HYPERLINK \l "_Toc284252883" 3.2. Proizvodnja vodika 7  HYPERLINK \l "_Toc284252884" 3.3. Uskladiatenje vodika 8  HYPERLINK \l "_Toc284252885" 4. PRIMJENA GORIVIH ELIJA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI` 9 4.1. Gorive elije za primjenu u vozilima& & & & & & & & & & & & & & .& & & & & & 9 4.2. Gorive elije za proizvodnju elektri ne energije& & & & & & & & & & & & & & & 10 4.3. Gorive elije za primjenu u sustavima grijanja& & & & & & & & & & & & & & & ..10  HYPERLINK \l "_Toc284252886" 4.4. Vizija Europske Unije o utjecaju gorivih elija na okolia 10  HYPERLINK \l "_Toc284252887" 4.5. Prednosti i nedostaci alternativnih goriva na okolia 11  HYPERLINK \l "_Toc284252888" 5. NOVI TRENDOVI U ENERGETICI GORIVIH ELIJA  PAGEREF _Toc284252888 \h 12  HYPERLINK \l "_Toc284252889" 5.1. Solarna elija  PAGEREF _Toc284252889 \h 12  HYPERLINK \l "_Toc284252890" 5.2. Automobilska industrija  PAGEREF _Toc284252890 \h 12  HYPERLINK \l "_Toc284252892" 5.3. Gorive elije u prijenosnim mobitelima  PAGEREF _Toc284252892 \h 13  HYPERLINK \l "_Toc284252893" 5.4. Prvi let na gorive elije  PAGEREF _Toc284252893 \h 13  HYPERLINK \l "_Toc284252894" 6. ZAKLJU AK  PAGEREF _Toc284252894 \h 15  HYPERLINK \l "_Toc284252895" LITERATURA:  PAGEREF _Toc284252895 \h 16  1. UVOD 1.1. PROBLEM, PREDMET I EFEKT ISTRA}IVANJA Klimatske promjene na zemlji posljednih su godina dosegle svoj vrhunac tako da se ve mo~e govoriti i o klimatskoj krizi. Za viziju izlaska iz krize potrebna su zna ajna smanjenja stakleni kih plinova, ali to uklju uje velike promjene u sadaanjem energetskom sustavu. Budui da e ovje anstvo u budunosti morati podmiriti sve svoje energetske potrebe iz obnovljivih, odnosno alternativnih oblika energije, ono ve godinama pronalazi na ine kako pretvoriti obnovljive resurse u korisnu energiju. Upotreba vodika kao energenata za sada je ograni ena cijenom proizvodnje i problemom uskladiatenja. U budunosti e upotreba vodika postati ekonomski konkurentna, pri emu e se gorive elije tada nametnuti kao jedina razumna metoda spaljivanja vodika. 1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRA}IVANJA Svrha ovog istra~ivanja je objedinjavanje ukupnih saznanja o potencijalima gorivih elija, i njihovom sustavnom pristupu zbog poticanja za koriatenje u komercijalne svrhe jer je to odlu ujui korak na putu do  iste energije. 1.3. STRUKTURA RADA Ovaj rad na temu  Tehnologija gorivih elija koncipiran je u aest poglavlja. Slijedom izrade znanstvenih i stru nih radova, u uvodnom dijelu postavljena je problematika istra~ivanja, definiran je cilj istra~ivanja, predo ena je struktura rada, te su prikazana istra~ivanja tretirane problematike. U drugom poglavlju  Pojam gorivih elija definira se povijesno-teorijski dio razvoja gorivih elija te njihova podjela prema vrsti elektrolita i na inu rada. U treem poglavlju  Istra~ivanja i razvoj tehnologije vodika istra~uje se vodik kao nova vrsta tehnologije, njegova pretvorba, proizvodnja i uskladiatenje, dok se primjena gorivih elija koriatenih u vozilima za proizvodnju elektri ne energije te za primjenu u sustavima grijanja sustavno obrauje u poglavlju etvrtom pod nazivom  Primjena gorivih elija i utjecaj na okolia . U etvrtom poglavlju se izmeu ostalog obrauje Vizija Europske Unije o utjecaju gorivih elija na okolia te prednosti alternativnih goriva na okolia. Peto poglavlje pod nazivom  Novi trendovi u energetici gorivih elija opisuje nove trendove u energetici gorivih elija; solarnu eliju, automobilsku industriju, gorive elije u prijenosnim mobitelima, te prvi let koji je izveo Boeing na gorive elije. 1.4. ZNANSTVENE METODE ISTRA}IVANJA Tijekom izrade ovog seminarskog rada koriatene su metode deskripcije, komparacije, metode analize i sinteze, indukcije i dedukcije. Prilikom izrade u obzir su uzeta i konkretna tua citiranja i stavovi koji su obraeni pomou navedenih metoda. 2. POJAM GORIVIH ELIJA Gorive elije (gorivi lanci, eng. fuel cell) su galvanski elementi u kojima se elektrokemijskom oksidacijom lako oksidirajuih sastojaka kao ato su vodik ili metanol proizvodi elektri na energija. Gorive elije, zaklju ujemo, rade na principu minijaturne elektrane. U slu aju elektrokemijske oksidacije vodika rije  je o ureaju u koji ulazi vodik i kisik (ili zrak jer u njemu ima 21% kisika), a izlazi (topla) voda i elektri na energija. Kako se u kemiji svako spajanje sa kisikom smatra oksidacijskim procesom, ali i procesom gorenja, tako se i elektrokemijska oksidacija u gorivom lanku smatra procesom sagorijevanja iako se u tom procesu ne razvija popratna vatra i toplina u poznatom obimu. Osloboena energija je uglavnom elektri na energija, dok je toplinska energija samo ne~eljena popratna pojava procesa. Sam naziv  gorive' pri tome pomalo zavarava jer u njima niata ne gori budui da goriva elija direktno proizvodi elektri nu energiju, bez sagorijevanja vodika, ista je i vrlo u inkovita. Nadalje, u osnovi, goriva elija ne proizvodi CO2 (uglji ni dioksid) ili atetne plinove; njen jedini nusprodukt je voda . Gorive elije se poput baterije sastoje od nekoliko najosnovnijih dijelova: srce gorive elije ine elektrode, zatim katalizatori, elektroliti, goriva te oksidansi, samo ato za razliku od baterija ne uvaju kemijsku energiju, nego kemijsku energiju goriva pretvaraju u elektri nu energiju. Gorive elije ubrajaju se u nove tehnologije koje su joa u fazi razvoja u danaanjem druatvu, a u budunosti kada se ova tehnologija u potpunosti razvije, o ekuje se zna ajna primjena u praksi. 2.1. Povijest razvoja gorivih elija Gorive lanke je davne 1839. godine otkrio britanski fizi ar William Robert Grove opa~anjem da se dovoenjem vodika na jednu i kisika na drugu elektrodu mo~e dobiti elektri na struja. Svoje eksperimente opisao je 1842. godine i gorivu eliju nazvao voltina plinska baterija ime je probudio veliko zanimanje javnosti. Prikazani eksperiment je vrlo zorno pokazao usku povezanost elektrolize i obrnutog procesa, na ela rada gorivih lanaka, koje su tek godine 1889. L. Mond i C. Langer unaprijedili u gorivu eliju dodajui izmeu elektroda poroznu vodljivu membranu. Tek u XX. stoljeu gorivi lanci dobivaju naziv gorive elije. Nakon dugih istra~ivanja gorivih elija od strane raznih fizi ara dugo gotovo itavo stoljee, ija su istra~ivanja sporo napredovala upravo zbog nedovoljnog poznavanja osnova kinetike i mehanizama elementarnih elektrokemijskih procesa, prve gorive elije po ele su se proizvoditi tek sredinom 50 ih godina za pogon malih elektri nih ureaja, a sredinom 60-tih zapo ela je upotreba gorivih elija u svemirskim letjelicama . Danas, viae od 160 godina nakon tog otkria, mogunosti da gorive elije uu u airu uporabu za daljnju komercalizaciju vrlo su visoke. Prije svega poznata je zamisao od strane raznih fizi ara koja se potpuno temelji na tom prvotnom eksperimentu. To su tzv. regenerativni sustavi koji poma~u skladiatiti energiju krae ili du~e vrijeme gdje solarne elije stvaraju elektri nu energiju za razlaganje vode na kisik i vodik. Da takav sustav ima i ozbiljne primjene pokazao je NASA-in projekt Helios. To vozilo je bilo sposobno preko dana pokretati propelere elektromotorima uz pomo svojih solarnih elija, a tijekom noi strujom iz gorivih elija. Valja napomenuti da je ovdje rije  o vrlo skupom eksperimentalnom prototipu. 2.2. Podjela gorivih elija Po svome su na elu rada gorive elije sli ne baterijima, ali za razliku od njih, gorive elije zahtijevaju stalan dovod goriva i kisika. Pri tome gorivo mo~e biti vodik, sintetski plin (smjesa vodika i uglji nog dioksida), prirodni plin ili metanol, a produkti njihove reakcije s kisikom su voda, elektri na struja i toplina, pri emu je cijeli proces, zapravo, suprotan procesu elektrolize vode. 2.2.1. Podjela gorivih elija prema vrsti elektrolita Gorive elije prema vrsti elektrolita dijelimo na: Gorive elije s alkalnim elektrolitom Alkaline Fuel Cell (AFC) Gorive elije sa fosfornom kiselinom Phosphoric Acid Fuel Cell (PAFC) Gorive elije s polimernom membranom kao elektrolitom Proton Exchange Membrane Fuel Cell (PEMFC) Gorive elije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom Molten Carbonate Fuel Cell (MCFC) Gorive elije s vrstim oksidima kao elektrolitom Solid Oxide Fuel Cell (SOFC) Ovisno o izvedbi, odnosno o primijenjenom elektrolitu, postoji viae vrsta gorivih elija. Alkalijske gorive elije kao elektrolit koriste kalijev hidroksid, sumpornu kiselinu ili membranu na osnovi ionske zamjene i za svoj rad zahtijevaju posve ist vodik i kisik. Zbog toga se i koriste samo u svemirskom programu (Space Shuttle). Meutim, danas mnogobrojni znanstvenici razmatraju da se one zamijene suvremenijima- gorivim elijama s polimernom membranom. Zbog vrlo povoljnog omjera postignute snage i mase one su vrlo zanimljve za primjenu u automobilima i u stacionarnim energetskim postrojenjima malih snaga. Gorive elije s fosfornom kiselinom takoer su ve komercijalizirane i naj eae se koriste u kontejnerskim energetskim postrojenjima u kojima kao gorivo slu~i prirodni plin. Zbog visokih se pogonskih temperatura gorive elije s rastopljenim karbonatom i krutim oksidom nazivaju visokotemperaturnima i joa su u fazi razvoja, iako je izvedeno nekoliko pokusnih postrojenja . 2.2.2. Podjela gorivih elija prema na inu rada Prema na inu rada gorive elije dijelimo : Primarne Sekundarne Primarne gorive elije gorivo dovode iz vanjskih spremnika, a odvode se produkti reakcije. Alkalne gorive elije su primjer takvih, a koriste se u svemirskim letjelicama. Za razliku od gorivih elija koje koriste ve izdvojeni vodik, mogua je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive elije izdvaja iz nekog spoja koji je bogat vodikom. Na taj na in se rjeaava veliki problem skladiatenja vodika koji je potreban za rad. Nedostatak ove izvedbe je emisija uglji nog dioksida. Jedno od moguih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomou vodene pare na 280R C uz prisutnost katalizatora. Sekundarne ili regenerativne gorive elije, koriste produkte reakcije koji se regeneriraju u polazne elemente uz prethodno dovoenje energije. 2.3. Goriva za gorive elije Bez obzira na veli inu i kapacitet danaanjih gorivih elija, mora se utvrditi koje e se gorivo koristiti u toj tehnologiji. Trenuta no postoje tri razli ita pristupa, odnosno vrste goriva iz kojih e se dobivati elektri na energija. To su: isti vodik Metanol ili drugi tekui ugljikovodici Metan (prirodni plin) Svaki od gore navedenih vrsta goriva predstavlja svojevrstan izazov, poput proizvodnje goriva i distribucije. isti vodik predstavlja gorivo za gorive elije koje ima najveu iskoristivost, ali mu je nedostatak visoka cijena proizvodnje. Budui da se ne nalazi u elementarnom obliku u prirodi, mora se razdvajati iz spojeva kompliciranim i skupim postupcima koji zna ajno poveavaju cijenu goriva. Nadalje, skladiatenje istog vodika komplicirano je jer spremnici moraju biti pod visokim tlakom kako bi se o uvala energija. S ekoloake strane gorive elije s istim vodikom su prihvatljive, jer su im jedini nusprodukti toplina i voda. Najvei napredak gorivih elija postignut je u automobilskoj industriji gdje je najraairenije gorivo gorivih elija metanol, odnosno tekui ugljikovodik. Njegova prednost je sli nost s benzinom u pogledu proizvodnje, prijevoza i distribucije. Nedostaci su skladiatenje, korozija i atetni spojevi. Mogui izvor za proizvodnju vodika su etanol i benzin. Budui da pritom kao nusprodukti nastaju uglji ni monoksid i uglji ni dioksid, ovaj postupak je neprihvatljiv. Metanol se koristi kao pogonsko gorivo kod automobilskih motora gdje je potrebna velika snaga te visoka izdr~ljivost. Metanol pospjeauje sagorjevanje u motorima sa unutraanjim sagorjevanjem, ima vei stepen iskoriatenja od benzina te ima izvrsna rashladna svojstva. Nedostatak metanola kao pogonskog goriva je da sadr~i duplo manje energije od benzina po jedinici zapremine te je potrebno ubrizgati duplo viae metanola da bi sagorjevanje bilo potpuno. Osim toga djeluje korozivno i toksi an je pa se  HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/wiki/Etanol" \o "Etanol" etanol radije koristi kao ekoloaka zamjena metanolu. Metan je glavni sastojak prirodnog plina. Ne zna se to no koliko se metana nalazi na Zemlji u otkrivenim i neotkrivenim nalaziatima, ali se govori o koli ini oko 1524 trilijuna kubi nih metara. Podaci govore da zalihe SAD-a s metanom iznose oko 61000 trilijuna kubi nih metara. 3. ISTRA}IVANJA I RAZVOJ TEHNOLOGIJE VODIKA Istra~ivanja uporabe vodika u energetske svrhe se~u joa u proalo stoljee, no tek su zadnja tri desetljea donijela veliki napredak u tom polju, posebice pojavom svemirske tehnologije, gdje je vodik od samih po etaka koriaten kao gorivo za svemirske letjelice. Na~alost, uporaba vodika kao energenta zasad je ograni ena cijenom njegove proizvodnje i problemima uskladiatenja, te je veina istra~ivanja usmjerena ka iznala~enju na ina proizvodnje i uskladiatenja vodika koji e cijenom biti konkurentni fosilnim gorivima. Jedan od moguih izvora energije za proizvodnju vodika obnovljivi su izvori energije, prvenstveno sun eva energija, energija vjetra te biomasa koja se odnosi na ~ivuu ili donedavno ~ivuu materiju, biljnog ili ~ivotinjskog porijekla, a mo~e se koristiti kao  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Gorivo" \o "Gorivo" gorivo ili u svrhu industrijske proizvodnje. 3.1. Pretvorba energije Prema osnovnim zakonima termodinamike energija je neunitiva i javlja se kroz vie oblika. Prvi glavni stavak termodinamike govori da se dovedena energija troi na promjenu unutarnje energije i dobivanje rada. Mogui na ini dobivanja mehani koga rada, a potom i elektri ne energije u konvencionalnim termoenergetskim sustavima vezani su uz izgaranje goriva u lo~iatu te pretvorbu toplinske energije u mehani ki rad koji se pretvara u elektri nu energiju. Moderna tehnologija nudi jednostavnija rjeaenja pretvorbe kemijski vezane energije u gorivu u elektri nu energiju, kao ato je slu aj gorive elije, gdje je potreban energent vodik . 3.2. Proizvodnja vodika U danaanje vrijeme, najvei dio od 500 milijardi godianje koli ine vodika na svjetskom tr~iatu, potje e od fosilnih goriva, a udio od 38% svjetske proizvodnje ini vodik, nusproizvod u kemijskoj industriji. Veliko poveanje potreba za energijom i zahtjevi za smanjenjem atetnih emisija u bliskoj e budunosti uzrokovati napuatanje klasi nih procesa dobivanja vodika te uvoenje novih tehnologija njegove proizvodnje, pogotovo onih koje koriste obnovljive izvore energije (sunce, vjetar, biomasa). Meu tehnologijama proizvodnje vodika ubrajaju se: proizvodnja vodika kataliti kom oksidacijom ugljikovodika, proizvodnja iz rafinerijskih plinova i metanola, parcijalna oksidacija teakih ugljikovodika i ugljena te elektroliza vode. Napredne tehnologije najveeg potencijala za proizvodnju vodika, s ciljem zadovoljenja predvienih potreba, dijele se u tri osnovne kategorije: fotobioloake, fotoelektrokemijske termokemijske Proizvodnja vodika iz primarnih energenata obuhvaa kataliti ku reformaciju prirodnog plina koja se koristi da bi se proizveo  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Vodik" \o "Vodik" vodik i uglji ni monoksid.i parcijalnu oksidaciju teakih naftnih derivata (diesel goriva), odnosno ugljena. Znanstvenici trenutno rade na razvoju prihvatljivijih procesa dobivanja vodika kao ato je termokemijski proces rasplinjavanja biomase, ili pak fotobioloaka proizvodnja koriatenjem sposobnosti nekih ~ivih organizama (alge) da izlo~eni svjetlosti proizvode vodik. Na termokemijske i fotobioloake procese nadovezuje se fotoelektrokemijska proizvodnja, koja, kao i fotobioloaki procesi, koristi sun evu svjetlost za disocijaciju (kemijska reakcija u kojoj jedna kemijska veza u molekuli vode puca, pa se molekula raspada na vodikov ion i hidroksidni ion) vode na vodik i kisik. Do sada je samo proces dobivanja vodika rasplinjavanjem biomase razvijen do stupnja koji e u narednih nekoliko godina omoguiti stvaranje tr~iano kompetitivnog proizvoda. Fotobioloaka i fotoelektrokemijska proizvodnja u po etnom su stadiju razvoja i predvia se da e komercijalne aplikacije biti dostupne tek za koje desteljee. Elektri na energija danas je jedini sekundarni energent koji slu~i za proizvodnju vodika, naj eae elektrolizom vode, a koristi se u aplikacijama koje tra~e samo isti vodik. Drugo rjeaenje je tzv., solarni vodik, dobiven procesom elektrolize uz uporabu elektri ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Predvia se da e, uz elektri nu energiju, drugi va~ni sekundarni energent za proizvodnju vodika u bliskoj budunosti biti metanol, naro ito primjenjiv u transportnim aplikacijama. 3.3. Uskladiatenje vodika Kako je vodik najlakai element i uz to ima vrlo male molekule, puno lakae  bje~i iz spremnika i cijevi nego ostala konvencionalna goriva. Da bi se vodik mogao koristiti kao gorivo u transportu ili za proizvodnju elektri ne energije, potrebno je razviti ekonomi an na in uskladiatenja i tehnologiju transporta od mjesta proizvodnje do mjesta koriatenja. Spremnici za uskladiatenje vodika u vozilima po te~ini i veli ini moraju biti kompetitivni sa spremnicima konvencionalnih goriva, uz istovremenu visoku energetsku iskoristivost, sigurnost i mogunost ponovnog punjenja. Danas ve postojee metode uskladiatenja vodika uklju uju visokotla ne spremnike plinovitog vodika i niskotemperaturne spremnike tekueg vodika. Tehnologije za uskladiatenje i transport u tim agregatnim stanjima komercijalno su dostupne i ve su u uporabi. Istra~ivanja na ovom polju provode se i dalje, s te~iatem na poveanju koli ine energije koja se mo~e uskladiatiti po jedinici volumena ili jedinici te~ine vodikovih spremnika. Joa jedan na in uskladiatenja vodika, iji je razvoj u tijeku, fizikalno je ili kemijsko vezivanje molekula vodika u krutu tvar. Na~alost, uporaba vodika kao energenta zasad je ograni ena cijenom njegove proizvodnje i problemima uskladiatenja, a veina je istra~ivanja usmjerena pronalasku na ina proizvodnje i uskladiatenja vodika koji e cijenom biti konkurentni fosilnim gorivima. Jedan od moguih izvora energije za proizvodnju vodika obnovljivi su izvori energije, prvenstveno sun eva energija, energija vjetra te biomasa. 4. PRIMJENA GORIVIH ELIJA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI` U proalosti razvoja ljudskih civilizacija svaka pozitivna prekretnica sastoji se od usvajanja nekog novog izvora energije. Neophodna energija za odr~avanje sadaanjeg nivoa tehnologije i ~ivota postaje sve skuplja i prognoze trendova cijena u budunosti su prili no obeshrabrujue. Podru je gorivih elija trenutno je u jako burnom razdoblju, te e zasigurno joa neko vrijeme potrajati. Taj napredak potpoma~u vlade airom svijeta, u okviru njihovih razvojnih programa, svjesne da je energetska budunost civilizacije za sada nedefinirana. Gorive elije proizvode malo ili ak nikakvo zagaenje okoliaa (ovisno od izvora vodika) i iznimno su tihe. Istrajnost, pouzdanost i cijena su neke od glavnih karakteristika danaanjih gorivih elija, ali nisu dovoljne za njihovu primjenu u svakodnevici, posebice kao pogonski izvor energije u zrakoplovstvu. Danas ipak, joa nije pronaen u inkovit na in da se iskoristi vodik kao pogonsko gorivo, jer je utroaak fosilnog goriva, na primjer zemnog plina vei, nego se dobije alternativnog goriva, a time se joa viae zagauje okolia. Pri reakciji vodika s kisikom nastaje burna reakcija, odnosno eksplozija i voda, no dok se ne pronae u inkovit na in dobivanja vodika, automobili koji koriste vodik bit e tek konceptualni. Spomenutom reakcijom vodika i kisika oslobaa se energija koja pogoni elektromotor bez ikakvih ispuanih plinova, a i vodik i kisik raspolo~ivi su na zemlji u gotovo neograni enim koli inama. Da bi se vodik stvorio na ekoloaki prihvatljiv i u inkovit na in, elektri na energija se mora proizvesti iz regenerativnih izvora energije, kao ato je geotermalna energija (koriatenje zemljine topline), solarna energija, energija vjetra ili vode. 4.1. Gorive elije za primjenu u vozilima Tendencije razvoja  istih motornih goriva koja ne zagauju okolia , danas su sve viae izra~ene, posebice zato ato ne emitiraju emisije atetnih plinova, stvaraju malu buku i ne izazivaju druge vrste zagaenja. Jedan od danas aktualnih zadataka automobilske industrije tra~i se u koriatenju alternativnih goriva (alternativna su goriva ona koja trebaju biti zamjena za konvencionalna goriva, naftu i ugljen, i zapravo su, ekoloaki gledano, prijelazno rjeaenje u potrazi za u inkovitom i obnovljivom energijom), odnosno alternativnih energetskih potencijala. Klju ni faktori uspjeha primjene alternativnih goriva su, prije svega, cijena goriva, mogunost razvoja i airenja mre~e pumpnih stanica, a zatim i performanse i sigurnost vozila na alternativni pogon. Smjeataj spremnika za vodik u osobnim automobilima predstavlja zna ajan problem zbog visokih zahtjeva koji se postavljaju na sustav spremnika. Za razliku od toga, kod autobusa postoji dovoljno mjesta na krovu, ato je prednost i s glediata sigurnosti jer je vodik lakai od zraka pa u slu aju propuatanja odlazi ravno u zrak. Osim za pogon osobnih vozila i autobusa, gorive elije su takoer prikladne i za pogon specijalnih vozila ili radnih strojeva (npr. vozila za golf-igraliata, vili are, kosilice za travu i sl). Uz to, gorive elije mogu poslu~iti i za pogon motocikala, za ato je u svijetu (ponajviae u Aziji) ve izvedeno nekoliko prototipova. Ipak, najvei problem u razvoju primjene gorivih elija za pogon vozila predstavljaju slabe mogunosti za opskrbu vodikom. Zbog toga svi vodei proizvoa i razmatraju druga iji na in opskrbe vodikom, to jest integraciju gorivih elija sa sustavom za dobivanje vodika ili vodikom bogatog plina iz drugih, raspolo~ivih goriva. 4.2. Gorive elije za proizvodnju elektri ne energije Stacionarna postrojenja gorivih elija za proizvodnju elektri ne energije mogu se podijeliti prema nekoliko osnovnih na ela poput namjene, povezanosti s potroaa ima (mre~om), nazivnoj izlaznoj snazi, odgovaraju na optereenja, vrsti goriva, smjeataju, te mogunosti kogeneracije koja predstavlja istodobnu proizvodnju dva korisna oblika energije (elektri ne i toplinske) u jedinstvenom procesu. Stacionarna postrojenja gorivih elija mogu koristiti razli ita goriva: isti vodik: koristi se samo kada postrojenja slu~e kao pri uvni izvor i kada su opremljena elektroliti kim generatorom vodika koji se proizvodi pomou energije iz mre~e ili u industrijskim pogonima u kojima se mo~e proizvoditi vodik @ H J b J X r    x | $ * ` b d t v }v}b}'jhdh">*B*Uph hdh"hdh"0Jjhdh"0JUhdh"5mHnHsHuhdh"5mHsH jhdh"5UmHsHhdh"5CJaJmHsHh"5CJaJmHsHh?5CJaJmHsHh?5mHsHhh?5mHsH!*`nprtvxz|~      " $[$\$a$gd?" $ & ( * , . 0 2 4 6 8 : < > @ B D F H J f $[$\$a$gd?   < > @ B D F H J L N P R T V X Z \ ^ ` $[$\$a$gd?` ^  " $ & ( * , . 0 2 ` t * gd"gd" $@&a$gd"$[$\$a$gd?[$\$^`gd? [$\$gd?   < > @ B "$&(*,.fhͺtgMtg3jhdh">*B*UmHnHphsHh"5mHnHsHhdh"5mHnHsH3j}hdh">*B*UmHnHphsHhdh"mHnHsHhdh"0JmHnHsH%jhdh"0JUmHnHsHhdh">*B*phjhdh"0JUh"5CJaJhdh"5CJaJhjl"$&(*,.0hjlnóҙÙótg^W^Cg^'jqhdh">*B*Uph hdh"hdh"0Jjhdh"0JUhdh"mHsH3jhdh">*B*UmHnHphsHhdh"mHnHsHh"5mHnHsHhdh"5mHnHsHhdh"0JmHnHsH%jhdh"0JUmHnHsH3jwhdh">*B*UmHnHphsH*,8l8(Zpn~! $ gd"gd"gd" gd"02468:<tvxzyi\Bi\3jkhdh">*B*UmHnHphsHh"5mHnHsHhdh"5mHnHsH hdh"0JPJmHnHsH3jhdh">*B*UmHnHphsHhdh"mHnHsHhdh"0JmHnHsH%jhdh"0JUmHnHsH hdh"jhdh"0JUh"5CJaJhdh"5CJaJdfhjlnp ˻˞݋{nݻ˻Q݋{nݻ>%jhdh"0JUmHnHsH9jehdh"5>*B*UmHnHphsHuh"mHnHsHuhdh"mHnHsHu%hdh"0J56mHnHsHu9jhdh"5>*B*UmHnHphsHuhdh"5mHnHsHu"hdh"0J5mHnHsHu+jhdh"0J5UmHnHsHuhdh"mHnHsHPRTV0246ʷ񧚷yry^yTF;h"5CJaJhdh"5CJaJhdh"0J\'j_hdh">*B*Uph hdh"hdh"0Jjhdh"0JUhdh"mHsHh"5mHnHsHhdh"5mHnHsH%jhdh"0JUmHnHsH3jhdh">*B*UmHnHphsHhdh"mHnHsHhdh"0JmHnHsH68:<tvxz "$&(*,dfhjװנyiO3jhdh">*B*UmHnHphsHhdh"0J\mHnHsH3jYhdh">*B*UmHnHphsHh"5mHnHsHhdh"5mHnHsH3jhdh">*B*UmHnHphsHhdh"mHnHsHhdh"0JmHnHsH%jhdh"0JUmHnHsH hdh"RTVXZ}r]G4]%h"0J5>*B*mHnHphsH+hdh"0J5>*B*mHnHphsH(hdh"0J>*B*mHnHphsHh"5CJaJhdh"5CJaJjShdh"U hdh"hdh"0Jjhdh"0JUhdh"mHsHhdh"0JmHnHsH%jhdh"0JUmHnHsHh"5mHnHsHhdh"5mHnHsHLn BDFH  ɼɨɘؼɼwɘl_Vhdh"0Jjhdh"0JUhdh"mHsH'jMhdh"UmHnHsHh"5mHnHsHhdh"5mHnHsH'jhdh"UmHnHsHhdh"mHnHsHhdh"0JmHnHsH%jhdh"0JUmHnHsHh"mHsHhdh"5mHsH(*,`bdfhjlnpr}nanG}n3j hdh">*B*UmHnHphsHhdh"mHnHsHhdh"0JmHnHsH%jhdh"0JUmHnHsHh"5CJaJ&jG hdh"5CJUaJ#jhdh"5CJUaJhdh"5CJaJjhdh"0JU'jhdh">*B*Uphhdh"0J hdh" XZ\^ܦpZܦ*j; hdh"5UmHnHsH3j hdh">*B*UmHnHphsHhdh"0JmHnHsHhdh"mHnHsH%jhdh"0JUmHnHsHh"5mHnHsH*jA hdh"5UmHnHsH'jhdh"5UmHnHsHhdh"5mHnHsHtvx8:<pró|ooUó?*j/ hdh"5UmHnHsH3j hdh">*B*UmHnHphsHhdh"mHnHsHh"5mHnHsH*j5 hdh"5UmHnHsH'jhdh"5UmHnHsHhdh"5mHnHsHhdh"0JmHnHsH%jhdh"0JUmHnHsH3j hdh">*B*UmHnHphsHrtvxz|~뻬pbPb*B*Uph hdh"hdh"0Jjhdh"0JUhdh"mHsHhdh"0JmHnHsH%jhdh"0JUmHnHsHh"5mHnHsHhdh"5mHnHsH'jhdh"5UmHnHsH~ ",. $ $P$R$&&B&D&//F0H002 $@&`a$gdln` $`a$gdN $@&`a$gd"gd"gd" "$&^`bdz|~.ͻ͙ͧ㙅ֻtgWKhdh,K5mHsHhdh,K5CJaJmHsHh?5CJaJmHsH jhdh"5UmHsH&j#hdh"5CJUaJhdh"5CJaJ'jhdh">*B*Uph hdh"hdh"mHsHhdh"0Jjhdh"0JU#jhdh"5CJUaJh"5CJaJ.2 X $R$&D&&&()<*z* ,X,p,r,,,--..2.N..6/8/T/////H041L14262h2j2333333V45ữ}hdh1KmHsHhdh mHsH!jhdh,K0JUmHsHhdh^mHsHhdh-s5mHsHhdh,K5CJaJmHsHhdh;FmHsHhdhU#mHsHhdh,K5mHsHh2NmHsHhdh,KmHsH/022242h2j23=??^?`?GDM|MM$@&[$\$`a$gdN$@&[$\$`a$gdln`$[$\$`a$gdN$7$8$@&H$`a$gdln` [$\$gdN @&[$\$gdln`gdN$[$\$`a$gdN555v99t:::::<;>;@;B;D;N;p;;<==>? ??^?`?@"ACBCCC D\Fطª؏yncXhdhmHsHhdhs,mHsHhdh;FmHsHhzmHsHhdh/E5PJmHsHhdh,K5PJmHsHhdhPJmHsHhdh,KPJmHsHhdh^mHsHhdh1KmHsHhdh mHsHhdh,KmHsHhdh$h(mHsH!jhdh 0JUmHsH"\FFVGGGGGHH H,HRHZHjHHHHHHIKFKLKzKBLRLVLdLLLLBMDMzM|MMZPPPPPƻퟔ|k!jhdh9|0JUmHsHhdh/E5mHsHhdh,K5mHsHhdh$h(mHsH!jhdh.20JUmHsHhdh/EmHsHhdh9|mHsHhdh.2mHsH!jhdhs,0JUmHsHhdh^mHsHhdh,KmHsHhzmHsH(MPP QQvQQQ@RRRHSSTjT||||$ & F[$\$^`a$gdN$ & F[$\$^`a$gdN$@&[$\$`a$gdN$@&[$\$a$gdN$@&[$\$^`a$gdln`$[$\$`a$gdNPPP QQpQrQtQvQQQ@RRRRHSSSSThTjTTTTTTTŴśśśseVGhdh.2B*mHphsHhdh?2B*mHphsHhdh-s6\mHsHhdh-6\mHsHhdh-smHsHhdh,K56\mHsHhdh,K6\mHsHhdhF%mHsH!jhdhF%0JUmHsHhdh,KmHsHhdh/EmHsHhdh,K6mHsHhdhF%6mHsHhdh$h(6mHsHjTTTz\|\\\8]L]b]d]ffW$[$\$a$gdN$ & F[$\$^`a$gdN$[$\$`a$gdN$@&[$\$^`a$gdN$@&[$\$^`a$gdln`$[$\$`a$gdN$[$\$a$gdN$ & F[$\$^`a$gdN TvUUWX&XRXYYYYYR[[[[[[r\t\v\x\z\|\\\\\0]𢑆{ocWcLhdh,KmHsHhdh,K6mHsHhdhF%6mHsHhdh$h(6mHsHhdhF%mHsHhdh^mHsH!jhdh?20JUmHsHhdh?20JmHsH hdh?25B*mHphsH!hdh?20JB*mHphsHhzB*mHphsH$hdh?20J5B*mHphsHhdh?2B*mHphsH0]2]6]b]d]]]^^^^^aabbbcHcط¢iXI=hdhF%5mHsHhdh,KCJaJmHsH hdhF%OJQJ^JmHsH-jhdhI0JOJQJU^JmHsH hdh/EOJQJ^JmHsH hdh,KOJQJ^JmHsH(hdh,KCJ OJQJ^JaJ mHsHhdh)mHsHhdhImHsHhdh?2mHsHhdh,KmHsHhdh^mHsH!jhdh,K0JUmHsHd]bczc|c`ebezeeeefj^suuun|o| $@&a$gdln`$ & F 7$8$H$^`a$gdN $`a$gdN $@&`a$gdln`$7$8$H$`a$gdNHczc|c^ddZe\e^ef$f&f@ffffffgghiZi\irixijj@kFkkl"n$nnnn4o٪٪ٟ٪ٟٟٟٟٟوٟٓ٪whhdh,KB*mHphsH hdh,K6B*mHphsHhdhvmHsHhdh,K6mHsHhdhImHsHhdh;FmHsHhdh^mHsH!jhdh,K0JUmHsHh,mHsHhdh,KmHsHhdh,KCJaJmHsHhdh,K5mHsH$4otopprrtrrrrr^sjstt\uuuuuuuuͺᮣ|m]G+hdh,K5B*CJ\aJmHphsHhdh,K5CJaJmHsHhdh,KCJaJmHsHhdh;FmHsH!jhdh;F0JUmHsHhdharjmHsHhdh,KmHsHhdh,K6mHsH$hdh,K0J>*B*mHphsH&jhdh,KB*UmHphsHhdh,KB*mHphsHhdhvB*mHphsHuuuv www{||>|?|E|F|k|o||||||PRTVXѷщv`QhdhcB*mHphsH*jhdh,K0JB*UmHphsH%hdh,KB*CJaJmHphsHhdh,K5mHsH$hdh=50J>*B*mHphsHjhdh=5UmHsHhdh=5mHsHhdh=5B*mHphsHhdh,KB*mHphsHhdh,KmHsH(hdh,K5B*CJaJmHphsHo|||]}XZtJln҈ԈJ$ & F7$8$H$^`a$gdN $@&`a$gdN $@&`a$gdln` $`a$gdN$7$8$H$`a$gdN $@&`a$gdln`XZ(*,fhjnЈ*j׶{l[LLA2hdh=5B*mHphsHhdh,KmHsHhdharjB*mHphsH hdh,K5B*mHphsHhdhcB*mHphsH*jhdh,K0JB*UmHphsHhdhF%B*mHphsH*jhdharj0JB*UmHphsHhdh,KB*mHphsH#hdh;45B*\mHphsH#hdh,K5B*\mHphsH+hdh,K5B*CJ\aJmHphsHЉ҉HJTVB.tnpr8ȓ̕ FJĹđăĹxgxUDU hdh,K5B*mHphsH#hdh,K5B*\mHphsH!jhdharj0JUmHsHhdhcmHsHhdh,K6]mHsHhzB*mHphsHhdh5mHsH!jhdh=50JUmHsHhdh,KmHsHhdh,KB*mHphsH$hdh=50J>*B*mHphsHjhdh=5UmHsHhdh=5mHsHJLȚ0NP^dfV$[$\$`a$gdln`$[$\$`a$gdN$[$\$`a$gdN $7$8$@&H$a$gdln`$7$8$H$`a$gdN $`a$gdN..0PRZ`$<Xrz~0B̲̽̑{e{TIIII>hdhizmHsHhdh9!mHsH hdh,KOJQJ^JmHsH+hdh9!5CJOJQJ^JaJmHsH+hdh,K5CJOJQJ^JaJmHsH#hdh,K5OJQJ^JmHsHhdh,KB*mHphsHhdh,KmHsHhdh5B*mHphsHhdh,KB*mHphsHhdhcB*mHphsH*jhdharj0JB*UmHphsHP^xTV@d*Բֲز`´V2rҸڸ޸2px|øꚇ|k||| hdh,KOJQJ^JmHsHhdhTmHsH$hdhiz0J5B*mHphsH$hdhiz0J>*B*mHphsHhdh,KmHsHhdh47mHsHhdh9!mHsHhdhcmHsH!jhdharj0JUmHsHhdhizmHsHhdhQLmHsH)VplnBbdt $@&^a$gdln`$a$gdN$ & F^`a$gdN$[$\$`a$gdN$[$\$`a$gdNlnRbdvz|P V D!F!߾߾߾߭߫ߝtgtZhdhN0JmHsHhdhQL0JmHsHhdh,K0JmHsHhdhN0J5mHsHhdhQL0J5mHsHhdh,K0J5mHsHU!jhdh_Jf0JUmHsHhdhNmHsHhdh/EmHsHhdhxO7mHsHhdh,KmHsHhdhizmHsHhdhmHsHprirodni plin: koristi se u najveem broju slu ajeva zahvaljujui razgranatoj opskrbnoj mre~i (npr. za obiteljske kue, stambene i poslovne zgrade, naselja itd) propan: koristi se umjesto prirodnog plina, ako ne postoji plinoopskrbni sustav kapljevita goriva: lo~ivo ulje, benzin, dizel, metanol, etanol. 4.3. Gorive elije za primjenu u sustavima grijanja Primjena gorivih elija u kotlovima za sustave grijanja i pripremu potroane tople vode u obiteljskim kuama, stambenim ili poslovnim zgradama, manjim naseljima i manjim industrijskim pogonima omoguava joa veu uporabu prirodnog plina kao primarnog izvora energije, ato je joa jedan velik doprinos smanjivanju one iaenja okoliaa. Uz to se kod primjene gorivih elija, osim topline, istodobno proizvodi i elektri na energija pa su takvi kotlovi zapravo male decentralizirane elektrane. Osim potreba za toplinom za grijanje i pripremu potroane tople vode, time se mo~e pokrivati i jedan dio potreba za elektri nom strujom, ime se izbjegavaju gubici do kojih dolazi pri prijenosu i transformaciji struje. Isto tako, u odreenom se omjeru omoguava smanjenje proizvodnje iz elektrana na fosilna goriva, ime se neposredno smanjuje one iaenje okoliaa. 4.4. Vizija Europske Unije o utjecaju gorivih elija na okolia U nacrtu izvjeaa Europske komisije navedeno je kako Europska Unija treba dugoro nu strategiju za alternativna goriva kako bi dekarbonizirala prometni sektor do 2050. godine. U izvjeau su navedene neke od glavnih opcija koje bi zamijenile naftu, a isti u se elektri na energija, vodikove gorive elije, biogoriva, prirodni plin i biometan. Sinteti ka goriva mogla bi premostiti prijelazno razdoblje s fosilnih goriva na obnovljive izvore. Biogoriva i sinteti ka rjeaenja tehni ki bi mogla puniti sva prijevozna sredstva, ali se u dokumentu naglaaava kako su upitni njihova dostupnost i odr~ivost. Izvjeae koje razmatra alternative nafti u prometnom sektoru trebalo bi biti predstavljeno u prosincu 2010. godine. Gulf Oil International kao energetska tvrtka je zabrinuta i zagovara u inkovitiju upotrebu energije (atednju svih vrsta goriva), te smanjenje emisije ispuanih plinova (upotrebom alternativnih goriva i goriva smanjenih emisija). EU podr~ava tehnologije gorivih elija i hidrogena. EU je objavila za prijedloge za istra~ivanja potencijala koje pru~a tehnologija gorivih elija i hidrogena, te tako kreiranje istijeg energetskog sistema za budunost. U svrhu ovog dogaaja, biti e dodijeljeno 140 miliona eura. 29 ponuenih tema trebale bi obraditi klju na pitanja potrebna za postizanje proboja na tr~iate. Kao cilj navedenog istra~ivanja donesen je zaklju ak da je potrebno poticati upotrebu autobusa koji kao gorivo koriste hidrogen, te upotrebu auta na gorive elije. Takoer se radi na unapreenju razvoja skladiata za hidrogen i poboljaanju trajanja gorivih elija, njihovoj izvedbi i u inkovitosti troakova, kako bi zelene aplikacije poput elektrana ili laptopa bile spremne za tr~iate. Gorive elije, kao efikasna tehnologija i hidrogen, kao isti izvor energije, mogu biti koriateni za razli ite namjene - od auta i drugih vozila do elektrana i stanova, te portabl ureaja poput laptopa. 4.5. Prednosti i nedostaci alternativnih goriva na okolia Uporaba vodika kao elementa energenta je ograni ena zbog dva nedostataka: cijenom njegove proizvodnje problemima uskladiatenja Osnovne prednosti gorivih elija su: niska razina buke pri radu, najni~a emisija atetnih plinova u okolia od svih do sada poznatih tehnologija, zatim elektri na iskoristivost sustava je vrlo visoka, ak do 50%, vrlo su pogodne su za kogeneraciju; odnosno postupak istovremene proizvodnje  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dna_energija" \o "Elektri na energija" elektri ne i korisne  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Toplina" \o "Toplina" toplinske  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Energija" \o "Energija" energije u cjelovitom, jedinstvenom procesu. Ipak, kako svaka medalja ima dvije strane, tako je potrebno obratiti pozornosti na neke od glavnih nedostataka gorivih elija poput vrlo visokih investicijskih troakova, kao i troakova rada i odr~avanja, te vrlo kratkog vijeka trajanja gorivih elemenata- blokova koji iznosi najviae 5 godina. Mo~e se uo iti velika pozitivna strana koriatenja gorivih elija, pa se putem toga mo~e zaklju iti kako sva dosadaanja istra~ivanja nisu bila besciljna, ve se u budunosti mo~e o ekivati velika ekspanzija tih proizvoda i njihova komercijalizacija na tr~iatu. Prednosti vodika kao goriva u transportu su: pozitivni utjecaj na kvalitetu zraka, uzimajui u obzir emisije atetnih plinova tijekom proizvodnje, uskladiatenja, transporta te potroanje vodika kao goriva, sigurnost koja se mo~e usporediti sa onom konvencionalnih vozila, atraktivna cijena u odnosu na druge nula-emisijske tehnologije, mogunost dobave vodika iz postojee infrastrukture, s potencijalom rasta u budunosti, te usporedivost s ostalim koncepcijama nula-emisijskih vozila u smislu radnih karakteristika, udobnosti, opsega djelovanja te vremena do ponovnog dobavljanja goriva. Tehnologija kojima e se dostii ovaj cilj, gorive elije, dokazana je u konceptu, no do krajnjih rezultata potrebno je joa mnogo istra~ivanja i razvoja za poboljaanje opsega djelovanja i radnih karakteristika, kao i proizvodnje cijenom prihvatljivoga obnovljivog vodika. 5. NOVI TRENDOVI U ENERGETICI GORIVIH ELIJA U budunosti gorivih elija o ekuje se nastavak razvoja gorivih elija u smislu smanjenja njihove veli ine, mase i cijene te poveanja iskoristivosti. Ova tehnologija je skupa pa e razvoj moi financirati samo ja e kompanije i vojne organizacije. Tendencija rasta se o ituje u podacima meunarodnih organizacija za gorive elije (SAD, Kanada, Europa) koji pokazuju da se prodaja od 2002. do 2003. godine poveala za 41 %, a ulaganja su porasla za 13 %. 5.1. Solarna elija Solarne elije se esto spominju u kontekstu  HYPERLINK "http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html" \o "Obnovljivi izvori energije (Renewable energy sources)" obnovljivih izvora energije koji bi se mogli koristiti na globalnoj razini kao alternativa trenutno dominantnijim fosilnim gorivima koji su uglavnom odgovorni za efekt globalnog zatopljenja. Usprkos tome, mnogo ekologa i neki znanstvenici su zabrinuti zbog mogueg negativnog utjecaja solarnih elija (fotonaponskih tehnologija) na okolia. To je zbog toga jer proces proizvodnje fotonaponskih elija zahtjeva otrovne metale poput ~ive, olova i kadmija, a uz to proces proizvodnje rezultira i uglji nim dioksidom koji je stakleni ki plin uglavnom odgovoran za efekt globalnog zatopljenja. Najnovija prou avanja izdana pod naslovom "Emisije iz fotonaponskog ~ivotnog ciklusa" provedena od strane profesora Vasilis M. Fthenakisa trebala bi stvarno pomoi u pojednostavljenju tih zabrinutosti oko atetnog utjecaja procesa proizvodnje fotonaponskih elija na okolia. Prema toj studiji postupak proizvodnje i ~ivotni ciklus fotonaponskih elija proizvode mnogo manje zagaenja zraka od tradicionalnih tehnologija s fosilnim gorivima. U istra~ivanje su prikupljeni podaci o emisijama atetnih plinova od 13 proizvoa a solarnih elija iz Europe i SAD-a iji su rezultati ak i optimisti niji nego su se znanstvenici nadali i pokazali su da proizvodnja elektri ne energije u solarnim elijama smanjuje koli inu zagaivanja zraka za oko 90% u odnosu na generiranje iste koli ine elektri ne energije upotrebom fosilnih goriva. Tehnologije solarnih elija u posljednje vrijeme imaju sna~an porast potaknut velikim investicijama u taj sektor. Investicije su veinom orijentirane na poveanje efikasnosti solarnih elija i uzevai u obzir ove poticajne rezultate s ekoloakog aspekta, solarne elije mogle bi postati joa va~niji  HYPERLINK "http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html" \o "Obnovljivi izvori energije (Renewable energy sources)" obnovljivi izvor energije u godinama koje dolaze. Ovo je dobro ne samo iz ekoloakog kuta gledanja, nego i iz energetskog pogleda jer fosilna goriva ne da su samo ekoloaki neprihvatljiva, nego su i ograni ena. Zbog toga su potrebne nove tehnologije koje su prihvatljive i iz energetskog kuta gledanja i iz ekoloakog aspekta. 5.2. Automobilska industrija Korejski proizvoa  automobila Kia ve nekoliko godina testira vozila s pogonom na gorive elije, trenutno sportski terenac Borrego (Mohave) FCEV s ovom tehnologijom mo~e prei razdaljinu 560 km s jednim punjenjem vodika. Za pohvalu je, izmeu ostalog, paljenje pri vrlo niskim temperaturama (-25 Celzijusa), ato se sve donedavno inilo nemoguim i omoguava brzo komercijalizaciju vozila airom svijeta. Osim toga Kia je razli itim korejskim ministarstvima (veina naravno ministarstvu okoliaa) dala u testnu upotrebu vozila s eko tehnologijama (LPI, FCEV, ISG) i sebi zadala cilj omoguiti serijsku proizvodnju svih tih modela najkasnije do 2015. godine. Kia takoer radi na razvoju tzv. plug-in (upotreba elektri nih uti nica za punjenje baterija) hibridnih tehnologija te usavraava jedan od najsuvremenijih pogona s gorivim elijama. S obzirom da je ju~nokorejsko tr~iate vrlo zanimljivo za nove, okoliau prihvatljive tehnologije, ti e se noviteti najprije predstaviti upravo ondje. U okviru svog Zelenog programa 2010. Nissan je ponudio naprednu tehnologiju i proizvode koji e bitno pomoi u smanjenju emisija CO2 u svijetu, zajedno s daljnjom prakti nom upotrebom vozila s gorivim elijama. Nissanova limuzina s gorivim elijama i spremnikom vodika stvara izlaznu snagu do 90 kW, a maksimalna brzina i ubrzanje koje posti~e jednakih su vrijednosti kao i kod benzinskog motora. Japanska "Toyota" i njema ki "Daimler" planiraju airu suradnju na polju gorivih elija (fuel cell) za elektri ne automobile kao potpuno ekoloaki prilagoenoj alternativi danaanjim vozilima. Najvei problem, meutim, jesu visoki troakovi izrade gorivih elija koje koriste platinu i druge skupe metale za proizvodnju elektri ne energije. Velike auto-kue, kao ato su "Daimler", "Toyota", "Ford", "Honda", "Nissan" i "Hyundai postigle su dogovor proale godine da zajedno rade na mogunosti airenja upotrebe sustava gorive elije od 2015. godine. "Daimler" je do sada ulo~io 1,23 milijarde u razvoj tehnolgije "gorive elije" od kada je zapo eo taj program 1994. godine, dok "Toyota" taj program razvija od 1992. godine. "Toyota" i "Honda" su prvi proizvoa i vozila na svijetu koji su obavili probnu vo~nju sa vodikovim gorivim elijama joa 2002. godine. 5.3. Gorive elije u prijenosnim mobitelima O gorivim elijama koje bi se punile metanolom (umjesto direktno elektri nom energijom) ita se ve godinama, premda ih se u stvarnosti baa i ne vidi u prijenosnim ra unalima i mobitelima. Sony je najavio "Ultrasmall Hybrid Fuel Cell" mobitel. Radi se o gorivoj eliji koja se puni metanolom, dimenzija 5*3 cm, a kombinira gorivu eliju s li-poli baterijom zbog ega i jest hibridna. Navodno je dovoljno malena da stane u danaanje mobitele, a s punjenjem 10 ml metanola daje maksimalnu snagu od 3 vata, te je u stanju dati dovoljno energije za "14-satnu neprekidnu reprodukciju 1seg filma na mobilnom ureaju". 5.4. Prvi let na gorive elije Boeing je izveo prvi let avionom isklju ivo pokretanim energijom iz vodikovih gorivih elija. Va~nost ovog pothvata je u injenici da je u avionu ovaj put stvarno postojala ljudska posada. Ovaj pothvat ostvarili su stru njaci iz Boeing Research & Technology Europe (BR&TE) odjela u Madridu u suradnji sa partnerima iz Austrije, Francuske, Njema ke, `panjolske, Ujedinjenog kraljevstva i SAD-a. Kao letjelica za pokusni let odabran je dvosjed Dimona od austrijskog proizvoa a Diamond Aircraft, koji je modificiran na na ina da mu je ugraen hibridni sustav gorivih elija sa polimernom membranom kao elektrolitom i litij-ionskih baterija, koji pokree elektri ni motor priklju en na konvencionalni propeler. Ukupno su izvedena tri pokusna leta u zadnja dva mjeseca. Tijekom leta pilot letjelice se uzdignuo do visine od 1.000 metara koristei kombinaciju baterija i energije generirane iz gorivih elija. Na toj visini napajanje iz baterija je bilo u potpunosti isklju eno i letjelica je brzinom od 100 km/ h krstarila isklju ivo pogonjena energijom iz gorivih elija. Ekipa iz Boeinga je uvjerena da se gorive elije potencijalno mogu primjenjivati u manjim letjelicama dok bi u veim zrakoplovima mogle sustituirati sekundarne sustave napajanja. U ovom trenutku ne vide primjenu gorivih elija kao primarnih sustava napajanja u velikim putni kim zrakoplovima, ali i dalje idu u pravcu istra~ivanja njihove primjene kako bi se poveala energetska u inkovitost i dobrobit za okolia. 6. ZAKLJU AK Slo~ena energetska situacija u svijetu, uvjetovana vrlo brzim smanjivanjem zaliha fosilnih goriva i sve veim ekoloakim prijetnjama, rezultatima konstantnog one iaavanja atmosfere tijekom posljednjeg stoljea, uvjetovala je pronalaskom novog energenta, odnosno goriva. Prema svojim osobinama, a prvenstveno raspolo~ivosti, vodik se pojavljuje kao jedini kandidat za preuzimanje primata na tom polju, gdje se nastoji uvesti kao gorivo za pogon gorivih elija. Kao osnovna vodilja i cilj pri pisanju ovog seminarkog rada bila je spoznaja kako je ulo~eno mnogo truda i istra~ivanja u tehnologiju gorivih elija od strane raznih fizi ara dugo gotovo itavo stoljee, ija su istra~ivanja sporo napredovala upravo zbog nedovoljnog poznavanja osnova kinetike i mehanizama elementarnih elektrokemijskih procesa, kako bi se pronaaao novi alternativni oblik energije, poput vodika. Tehnologija gorivih elija razvijena je dovoljno da bi se mogla uvoditi u vozila i za komercijalnu uporabu, ali je njihova rasprostranjena primjena opet ograni ena cijenom vodika. Predvia se da e u tranzicijskom periodu, dok cijene proizvodnje i uskladiatenja vodika, kao i cijene gorivih elija ne dostignu prihvatljivu razinu, biti koriateni unaprijeeni motori s unutarnjim izgaranjem s hibridnim gorivom (fosilno gorivo s odreenim udjelom vodika u mjeaavini), odnosno metanol ili prirodni plin u gorivim elijama. Nakon objaanjenja pojma i kratkog razvitka povijesti gorivih elija te njihovih podjela mo~e se zaklju iti kao je XX. stoljee zavrailo trijumfom fizike, koja danas zauzima centralno mjesto u razvoju tehnologije i ekonomskom rastu. Pri podjeli gorivih elija uo ljivo je kako se meusobno razlikuju prema radnoj temperaturi, elektri nom stupnju djelovanja, gorivu kojeg koriste, pretvorbi goriva, oksidansu te podru ju primjene. Iz toga je vidljivo da su istra~ivanja krenula korak unaprijed samim eksperimentiranjem jer da toga nije bilo, postojala bi samo jedna osnovna goriva elija. S obzirom da ih postoji viae, tada je apsolutno mnogo viae izbora za daljnje mogue eksperimente. Pretpostavlja se kako e se svaka vrsta gorive elije u budunosti joa mnogo puta pomno razmotriti te pokuaati pronai joa viae prednosti nego ato su poznate u ovom trenutku. Nadalje, u ovom seminarskom radu se pisalo o tehnologiji vodika; pretvorbi energije, proizvodnji i uskladiatenju vodika. Uporaba vodika kao energenta zasad je ograni ena cijenom njegove proizvodnje i problemima uskladiatenja, a veina je istra~ivanja usmjerena pronalasku na ina proizvodnje i uskladiatenja vodika koji e cijenom biti konkurentni fosilnim gorivima. Velike cijene ne odgovaraju nikome. Ponajprije se mora pronai najbolji, u ovom slu aju najjeftiniji na in proizvodnje i uskladiatenja a tek onda raspravljati o cjeloukupnoj tehnologiji. `to se ti e utjecaja gorivih elija na okolia one proizvode malo ili ak nikakvo zagaenje okoliaa (ovisno od izvora vodika) i iznimno su tihe. Pri reakciji vodika s kisikom nastaje burna reakcija, odnosno eksplozija i voda, no dok se ne pronae u inkovit na in dobivanja vodika, automobili koji koriste vodik biti e tek konceptualni. Kod koriatenja ovih tehnologija i izvora za proizvodnju vodika, ponovno se nailazi na problem neu inkovitosti, odnosno ulo~ena energija u proizvodnju znatno je vea nego se u kona nici proizvede  ekoloaki prihvatljivog vodika. Imajui sve ve navedeno u vidu, za razliku od fosilnih goriva nastalih prirodnim procesima, proizvodnja vodika ovisi o drugim izvorima energije. Industrijski gledano, vodik je energetski izvor budunosti. Da bi se koristio, vodik se mora pretvoriti u stanje pogodno za njegov prijevoz. Za neka podru ja istra~ivanja obi ni ljudi, pa i mnogi fizi ari, misle da troae previae novca, a ne donose neku zna ajnu korist. Je li mogue utvrditi granicu izmeu ~elje za zadovoljenjem znati~elje i ekonomske koristi? Pitajui se esto zaboravljamo da je veina va~nih i ekonomski isplativih otkria nastala sasvim slu ajno, kao rezultat ljudske znati~elje. LITERATURA: Internet:  HYPERLINK "http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496" http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496, Mirko Brand, Gorivi lanci, (17.11.2010.)  HYPERLINK "http://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx" http://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx, (17.11. 2010.)  HYPERLINK "http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije" http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije, (18.11.2010.)  HYPERLINK "http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE" http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE, (18.11.2010.)  HYPERLINK "http://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/" http://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/, (23.11.2010.)  HYPERLINK "http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije " http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije ( 23.11.2010.)  HYPERLINK "http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7" http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7, (23.11.2010.)  HYPERLINK "http://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24" http://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24, (25.11.2010.)  HYPERLINK "http://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97" http://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97, (26.11.2010.)  HYPERLINK "http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007" http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007,( 27.11.2010.)  HYPERLINK "http://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx,(27.11.2010.)" http://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx,(27.11.2010.)  HYPERLINK "http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/" http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/, (27.11.2010.)  HYPERLINK "http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256" http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256, (22.11.2010.)  HYPERLINK "http://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&" http://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&, (24.11.2010.) lanci: Prof.dr.sc. Davor Kralik, Gorive elije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, (17.11.2010) Marko Velzek, Primjena bespilotnih letjelica u sustavu civilne zaatite, Diplomski rad, Fakultet prometnih znanosti, Sveu iliate u Zagrebu, 2005. (20.11.2010) Bernard Frankovi, Istra~ivanja i razvoj tehnologije vodika, Tehni ki fakultet Sveu iliata u Rijeci, (21.11.2010.)   HYPERLINK "http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496" http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496, Mirko Brand , Gorivi lanci, (17.11.2010.)  Ibidem (17.11.2010)   HYPERLINK "http://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx" http://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx, (17.11. 2010.)  Prof.dr.sc. Davor Kralik, Gorive elije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 2 (17.11.2010)  Ibidem, str. 3.   HYPERLINK "http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije" http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije, (18.11.2010.)  Ibidem, str. 2. (18.11.2010)   HYPERLINK "http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE" http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE, (18.11.2010.)  Prof.dr.sc. Davor Kralik, Gorive elije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, op.cit., str 2, (19.11. 2010.)  Ibidem , str. 3  Marko Velzek, Primjena bespilotnih letjelica u sustavu civilne zaatite, Diplomski rad, Fakultet prometnih znanosti, Sveu iliate u Zagrebu, 2005. str. 33. (20.11.2010)  Ibidem, str. 34.  Bernard Frankovi, Istra~ivanja i razvoj tehnologije vodika, Tehni ki fakultet Sveu iliata u Rijeci, str. 1 (21.11.2010.)   HYPERLINK "http://bib.irb.hr/datoteka/53519.EE2000frankovic_et_al.pdf" Ibidem, str. 2  Ibidem, str. 3   HYPERLINK "http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256" http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256, (22.11.2010.)  Bernard Frankovi, Istra~ivanja i razvoj tehnologije vodika , Tehni ki fakultet Sveu iliata u Rijecu, op. Cit., str 5, (21.11.2010.)  Ibidem   HYPERLINK "http://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/" http://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/, (23.11.2010.)   HYPERLINK "http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije op.cit" http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije op.cit, str 3, ( 23.11.2010.)   HYPERLINK "http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7" http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7, (23.11.2010.)  Ibidem , str 8., (23.11.2010.)  Bernard Frnakovi, Istra~ivanja i razvoj tehnologije vodika , Tehnoloaki fakultet Sveu iliata u Rijeci, op.cit., str 5, (23.11.2010.)  Ibidem  Marko Velzek, Primjena bezpilotnih letjelica u sustavu civilne zaatite , Diplomski rad, Fakulte prometnih znanosti, Sveu iliate u Zagrebu, 2005., op.cit., str 4, (24.11.2010.)   HYPERLINK "http://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&" http://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&, (24.11.2010.)   HYPERLINK "http://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24" http://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24, ( 25.11.2010.)   HYPERLINK "http://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97" http://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97, (26.11.2010.)   HYPERLINK "http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007" http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007, ( 27.11.2010.)   HYPERLINK "http://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx" http://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx, ( 27.11.2010.)   HYPERLINK "http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/" http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/, (27.11.2010.)  Ibidem, (27.11.2010.)     PAGE  PAGE 4 %N*R-..b/d///40f0h0^9=$7$8$H$`a$gdN $7$8$H$a$gdN$ & F^`a$gdN$@&[$\$`a$gdln`$@&[$\$`a$gdN$[$\$`a$gdN $`a$gdNF!V!!!"$D$%%%''H))H*J*L*N**+++<,^,~,,,... /"/b/d//ۿ۩ۿ۝yjhdh,KB*mHphsHhdh 5mHsHhdh,K5mHsHhdh475mHsHhdhQL5mHsHhdhNmHsHhdhxO7mHsH!jhdh_Jf0JUmHsHhdh_JfmHsHhdh,KmHsHhdh,K0JmHsHhdh_Jf0JmHsH"///f0x222b3d3x3z33344$4&4(4*44444677P7R7T7X789Z9^98:̿uh[hdh3kPJmHsHhdhcPJmHsH%jhdh3k0JPJUmHsHh'PJmHsH$hdht0J>*B*mHphsHjhdhtUmHsHhdhtmHsHhdhtPJmHsHhdh,KB*mHphsHhdhcB*mHphsH*jhdh,K0JB*UmHphsH!8:V:;;;<===@@@@z@lBnBDD D D6Dоо᳡~sbWE#hdh,K5OJQJ^JmHsHhdhcmHsH!jhdh,K0JUmHsHhdh3kmHsH+hdh,K5CJOJQJ^JaJmHsHhdhQLPJmHsH#hdh,K5OJQJ^JmHsHhdh,KmHsH#hdh,K6B*]mHphsH hdh,KB*]mHphsHhdh,KB*mHphsHhdh3kB*mHphsH=@@@z@|@nB DD6D8D>JPV$[$\$`a$gdN$7$8$H$`a$gd0$7$8$@&H$`a$gdln`$7$8$@&H$`a$gdN $7$8$@&H$a$gdln` $7$8$H$a$gdN$7$8$H$`a$gdN $`a$gdN 6D8DDDEEEEBFF*B*mHphsHjhdh,KUmHsHhdh,KmHsH hdh,KOJQJ^JmHsH#VVVV^ahhh`jmmm~sRvy$[$\$`a$gdN $@&`a$gdln` $@&`a$gdN $`a$gdN$@&[$\$`a$gdN$@&[$\$a$gdln`$@&[$\$a$gdN^^^aaaaaabb*bbbcRcTccc|ddeeeeeeff$ff$g@gggg*h2h@h`hhhhhhh`iiiiDj`jjmmؼؼشةةشؼؼششؼؼؼؼشؒةة؇hdh47mHsHhdh,K5mHsHhdh/EmHsHhdh0mHsHhzmHsHhdhC"qmHsH!jhdh,K0JUmHsHhdh,KmHsHhdhcmHsH!jhdh3k0JUmHsH5mmmmmmnnjolonooq quu vLvNvPvxxyyyy~|صؤؙؑ؆u؆iYJJhdh,KB*mHphsHhdh,K5CJaJmHsHhdhln`5mHsH!jhdhln`0JUmHsHhdhln`mHsHh8<mHsHhdhtmHsH!jhdh,K0JUmHsHhdh0mHsHhdh/E5mHsHhdh,K5mHsHhdh,KmHsHhdhcmHsH!jhdh470JUmHsHyyyD}NF46JL.ʞ $ & Fa$gd2N $@&a$gdN $@&a$gdln`$[$\$a$gdN$7$8$H$`a$gdN$@&[$\$`a$gdN$@&[$\$a$gdln`|~ƅdLN\^dn~0@(* L В8Vȕ$2hj46HJȸȰȜȜȰȰȜȌ|tlh,mHsHh2NmHsHhdh["H5CJaJmHsHhdh,K5CJaJmHsHhfumHsHh`B*mHphsHhR7VmHsHh8<mHsHh`mHsHhdh,KmHsH hdh,KOJQJ^JmHsHhdh,KB*mHphsHh8<B*mHphsH(JLNԙؙ֙BD^<>@›ě .0ʞ̞ӽӄnX+jhdh["HCJUaJmHsH+jjhdh["HCJUaJmHsH+jhdh["HCJUaJmHsHh2NCJaJmHsH,hdh["H0J>*B*CJaJmHphsH+jhdh["HCJUaJmHsHhdh["HCJaJmHsH%jhdh["HCJUaJmHsHhdh2NmHsH ,.NPxz>@bdְְְְְְֿֿֿnֿbְh2NCJaJmHsH+jhdh["HCJUaJmHsH+jhdh["HCJUaJmHsH+jqhdh["HCJUaJmHsHhdh["HCJaJmHsH,hdh["H0J>*B*CJaJmHphsH%jhdh["HCJUaJmHsH+jhdh["HCJUaJmHsHʞNb֦XȬʬ|"pgd,K $`a$gd2N $ & F a$gd2N $ & F a$gd2Ngd6qgdNgd0 $ & Fa$gd2NDFH֦ئTVXZְְְֿֿxbKxְ,h6qh6q0J>*B*CJaJmHphsH+jh6qh6qCJUaJmHsHh6qh6qCJaJmHsH%jh6qh6qCJUaJmHsH+jhdh["HCJUaJmHsHhdh["HCJaJmHsH,hdh["H0J>*B*CJaJmHphsH%jhdh["HCJUaJmHsH+jfhdh["HCJUaJmHsHnp "ְֿxaR?R%jhdh0CJUaJmHsHhdh0CJaJmHsH,hdh50J>*B*CJaJmHphsH+jB"hdh5CJUaJmHsH%jhdh5CJUaJmHsHhdh5CJaJmHsHhdh["HCJaJmHsH,hdh["H0J>*B*CJaJmHphsH%jhdh["HCJUaJmHsH+j hdh["HCJUaJmHsHƬȬʬ^bz|LְֿpdpdpYD)jhF%hI0JCJUaJmHsHh2Nh["HmHsHh2NCJaJmHsHh2Nh2NCJaJmHsHh2Nh2NmHsHh2Nh6qmHsHh6qh2NmHsHh2NmHsHh6qmHsHhdh0CJaJmHsH,hdh00J>*B*CJaJmHphsH%jhdh0CJUaJmHsH+j#hdh0CJUaJmHsH,.0ڰܰ "$&(ƱȱʱLNRTlnpޱ~rf~Pޱ+j'hF%hICJUaJmHsHhWCJaJmHsHhdCJaJmHsH)jhF%hI0JCJUaJmHsHhF%h^CJaJmHsHhF%h$h(CJaJmHsH,hF%hI0J>*B*CJaJmHphsH+j%hF%hICJUaJmHsH%jhF%hICJUaJmHsHhF%hICJaJmHsHprt246:DVXZ\^Ĵ۴ۡۋt_PPhF%hF%CJaJmHsH)jhF%hF%0JCJUaJmHsH,hF%hI0J>*B*CJaJmHphsH+j(hF%hICJUaJmHsH%jhF%hICJUaJmHsHhWCJaJmHsHhF%h^CJaJmHsHh,CJaJmHsHhF%hICJaJmHsH)jhF%hI0JCJUaJmHsHp4X\ָֺ .>P>gd,Kgd?2gdF%Ĵƴ`bfh~ĵ}fWWB)jhF%hI0JCJUaJmHsHhF%h^CJaJmHsH,hF%hI0J>*B*CJaJmHphsH+j*hF%hICJUaJmHsHhF%hICJaJmHsH%jhF%hICJUaJmHsHhF%h$h(CJaJmHsH)jhF%h^0JCJUaJmHsHhF%hF%CJaJmHsHhWCJaJmHsHhdCJaJmHsHض>@XZ\^`bz|ԸָظڸǸmamaPEh;Fh;FCJaJ!jh;Fh;F0JCJUaJhWCJaJmHsH)jhF%hI0JCJUaJmHsHhF%hICJaJmHsHhF%h^CJaJmHsHh,CJaJmHsHhdCJaJmHsHhF%hF%CJaJmHsH(hF%hF%CJOJQJ^JaJmHsH"h,CJOJQJ^JaJmHsH"hdCJOJQJ^JaJmHsHڸܸxعڹܹȹݹwdwNd7d,hxO7hxO70J>*B*CJaJmHphsH+j+hxO7harjCJUaJmHsH%jhxO7harjCJUaJmHsHhxO7harjCJaJmHsH)jhxO7harj0JCJUaJmHsHhxO7hcCJaJmHsHhxO7h$h(CJaJmHsHhxO7hICJaJmHsH)jhxO7hI0JCJUaJmHsHhWCJaJmHsHh;Fh;FCJaJmHsHhdCJaJƺԺֺغںܺhjlܻ޻ĵ赤mZE)jhxO7harj0JCJUaJmHsH$h5h50J>*B*CJaJph#jI-h5h5CJUaJh5h5CJaJjh5h5CJUaJh5h=5CJaJ!jh5h=50JCJUaJhxO7hICJaJmHsH)jhxO7hI0JCJUaJmHsHhxO7harjCJaJmHsHhWCJaJmHsHhdCJaJmHsHz~μ   "$ʵʦʑoYoBo,h["Hharj0J>*B*CJaJmHphsH+j.h["HharjCJUaJmHsH%jh["HharjCJUaJmHsHh["HharjCJaJmHsH)jh["Hharj0JCJUaJmHsHhxO7h47CJaJmHsH)jhxO7harj0JCJUaJmHsHhxO7harjCJaJmHsHh6qCJaJmHsHhdCJaJmHsHhxO7hdCJaJmHsHXZ\ "$;~o`o`ooMo%jhdh_JfCJUaJmHsHhdhcCJaJmHsHhdh_JfCJaJmHsH,hdhxO70J>*B*CJaJmHphsH+j[0hdhxO7CJUaJmHsH%jhdhxO7CJUaJmHsHhdhxO7CJaJmHsH)jhdh_Jf0JCJUaJmHsHh["HharjCJaJmHsHh["HhcCJaJmHsH,.02ְֿvjvUF7h["HhC"qCJaJmHsHh["HhICJaJmHsH)jh["HhI0JCJUaJmHsHhdCJaJmHsHhxO7h_JfCJaJmHsHhxO7h_JfCJaJ!jhxO7h_Jf0JCJUaJhdhcCJaJmHsHhdh_JfCJaJmHsH,hdh_Jf0J>*B*CJaJmHphsH%jhdh_JfCJUaJmHsH+j1hdh_JfCJUaJmHsH$:<>@BNPRTz妑ssddO@h0h0CJaJmHsH)jh0h00JCJUaJmHsHhC"qhcCJaJmHsHhC"qhC"qCJaJmHsHhC"qhICJaJmHsH)jhC"qhI0JCJUaJmHsHh["Hh3kCJaJmHsHhdCJaJmHsH)jh["Hh3k0JCJUaJmHsHh["HhICJaJmHsHh["HhC"qCJaJmHsHh6qCJaJmHsH\^`ݛycyLy@1hC"qhcCJaJmHsHhC"qCJaJmHsH,hC"qh3k0J>*B*CJaJmHphsH+j&5hC"qh3kCJUaJmHsH%jhC"qh3kCJUaJmHsHhC"qh3kCJaJmHsH)jhC"qh3k0JCJUaJmHsH,h0h00J>*B*CJaJmHphsH+j2h0h0CJUaJmHsHh0h0CJaJmHsH%jh0h0CJUaJmHsH  ";~iV@V+j8hC"qh3kCJUaJmHsH%jhC"qh3kCJUaJmHsH)jhC"qh3k0JCJUaJmHsH,hC"qhI0J>*B*CJaJmHphsH+j6hC"qhICJUaJmHsH%jhC"qhICJUaJmHsHhC"qhICJaJmHsH)jhC"qhI0JCJUaJmHsHhC"qhcCJaJmHsHhC"qh3kCJaJmHsH ":<>@BDǻǬǗu_uHu,hC"qh470J>*B*CJaJmHphsH+j9:hC"qh47CJUaJmHsH%jhC"qh47CJUaJmHsHhC"qh47CJaJmHsH)jhC"qh470JCJUaJmHsHhC"qhCJaJmHsHh`CJaJmHsHhC"qh3kCJaJmHsH%jhC"qh3kCJUaJmHsH,hC"qh3k0J>*B*CJaJmHphsHHJL "&(,.2۲țیی{paUaQIQIQIQIQjhUhh`CJaJmHsHhln`hln`CJaJmHsHhln`hln`CJaJ!jhln`hln`0JCJUaJhC"qhCJaJmHsH,hC"qhI0J>*B*CJaJmHphsH+j;hC"qhICJUaJmHsH%jhC"qhICJUaJmHsHhC"qhICJaJmHsH)jhC"qhI0JCJUaJmHsH $&*,02DFH^`bdf $`a$gd2N &`#$gd<gd,K24@BDHJVXZ\^bdfh2Nh["HmHsHhh0JmHnHuhI hI0JjhI0JU8 001h:p2N/ =!"n#n$n% }DyK _Toc284252869}DyK _Toc284252870}DyK _Toc284252871}DyK _Toc284252872}DyK _Toc284252873}DyK _Toc284252874}DyK _Toc284252875}DyK _Toc284252876}DyK _Toc284252877}DyK _Toc284252879}DyK _Toc284252880}DyK _Toc284252881}DyK _Toc284252882}DyK _Toc284252883}DyK _Toc284252884}DyK _Toc284252885}DyK _Toc284252886}DyK _Toc284252887}DyK _Toc284252888}DyK _Toc284252888}DyK _Toc284252889}DyK _Toc284252889}DyK _Toc284252890}DyK _Toc284252890}DyK _Toc284252892}DyK _Toc284252892}DyK _Toc284252893}DyK _Toc284252893}DyK _Toc284252894}DyK _Toc284252894}DyK _Toc284252895}DyK _Toc284252895MDyK 6http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496yK lhttp://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496}DyK Bhttp://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspxyK http://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx}DyK Bhttp://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celijeyK http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celijeDyK Whttp://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJEyK http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJEDyK Qhttp://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/yK http://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/DyK Chttp://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije yK http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celijeDyK "http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7yK Dhttp://gorila.hr/arhiva/2010/11/7yDyK Ahttp://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24yK http://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24IDyK uhttp://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97yK http://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97QDyK 7http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007yK nhttp://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007DyK Xhttp://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx,(27.11.2010.)yK http://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx,(27.11.2010.)mDyK >http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/yK |http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/YDyK 9http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256yK rhttp://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=42565DyK phttp://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&yK http://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&MDyK 6http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496yK lhttp://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496}DyK Bhttp://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspxyK http://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx}DyK Bhttp://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celijeyK http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celijeDyK Whttp://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJEyK http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJEaDyK ;http://bib.irb.hr/datoteka/53519.EE2000frankovic_et_al.pdfyK vhttp://bib.irb.hr/datoteka/53519.EE2000frankovic_et_al.pdfYDyK 9http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256yK rhttp://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256DyK Qhttp://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/yK http://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/DyK Ihttp://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije op.cityK http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije op.citDyK "http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7yK Dhttp://gorila.hr/arhiva/2010/11/75DyK phttp://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&yK http://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&yDyK Ahttp://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24yK http://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24IDyK uhttp://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97yK http://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97QDyK 7http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007yK nhttp://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007DyK Jhttp://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspxyK http://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspxmDyK >http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/yK |http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/^# 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ ,KNormalCJ_HaJmH sH tH F@BF ,K Heading 4dd@&[$\$5\DA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 4U@4 ,K Hyperlink >*phB^@B ,K Normal (Web)dd[$\$:O: ,Kbodytextdd[$\$*W@!* ,KStrong5\>@2> ,K Footnote TextCJaJ@&@A@ ,KFootnote ReferenceH*jSj ,K Table Grid7:V04b4 ,Ktekstdd[$\$.Xq. ,KEmphasis6]VoV ,KDefault 7$8$H$!B*CJ_HaJmH phsH tH @O@ ,K contenttextdd[$\$(O( ,Knews_txt22 ,Kspipdd[$\$8O8 ,Ktekstprdd[$\$4 @4 ,KFooter  !.)@. ,K Page NumberH@Hln`TOC 1  $ 5CJaJmHnHsHuD@Dln`TOC 2 $ ^5mHnHu.@. ;4TOC 3 !^4"4 47Header " !PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] Q"L$$:** -.6==@DbGPJQg]fxhNknWu{=( z  hq+/?O X O * $$$' h6r.5\FPT0]Hc4ouXF!/8:6D^m|JpĴڸ2fbghjklmnopqrsuvxy{}~" ` ~02MjTd]o|JV=Vyʞpfcdefitwz|:RTt~5KMm<Z\| *ILl4PSsDGg  . L h k l n  9 < = @ ` n 95w5~5:>:E:EAAAlmmm\mfmhmmmu$v@v|a}{}?u5GڡQj{ͣ Qsդ' 1w&~ͧ d- XXXXXXXXXXXXXXXXXXX%̕X%̕X%̕X%̕X%̕X%̕X%̕̕XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX  '!!G}V/q `-w~!r&Ar  _ 8  = Q UXXXXXXXXXXXXXXXOb$3 N_&b$iqՒ>H~0b$M4V7cY=R$tʅȗ/+-%q@0(  B S  ? _Toc279114431 _Toc283320326 _Toc283320424 _Toc283407295 _Toc284252869 _Toc286182458 _Toc283320327 _Toc283320425 _Toc283407296 _Toc284252870 _Toc286182459 _Toc283320328 _Toc283320426 _Toc283407297 _Toc284252871 _Toc286182460 _Toc283320329 _Toc283320427 _Toc283407298 _Toc284252872 _Toc286182461 _Toc283320330 _Toc283320428 _Toc283407299 _Toc284252873 _Toc286182462 _Toc279114432 _Toc279167895 _Toc283320331 _Toc283320429 _Toc283407300 _Toc284252874 _Toc286182463 _Toc279114433 _Toc279167896 _Toc283320332 _Toc283320430 _Toc283407301 _Toc284252875 _Toc286182464 _Toc279114434 _Toc279167897 _Toc283320333 _Toc283320431 _Toc283407302 _Toc284252876 _Toc286182465 _Toc279114435 _Toc279167898 _Toc283320334 _Toc283320432 _Toc283407303 _Toc284252877 _Toc286182466 _Toc279167899 _Toc283320335 _Toc283320433 _Toc283407304 _Toc284252878 _Toc286182467 _Toc279114436 _Toc279167900 _Toc283320336 _Toc283320434 _Toc283407305 _Toc284252879 _Toc286182468 _Toc279114437 _Toc279167901 _Toc283320337 _Toc283320435 _Toc283407306 _Toc284252880 _Toc286182469 _Toc279114438 _Toc283320338 _Toc283320436 _Toc283407307 _Toc284252881 _Toc286182470 _Toc279114439 _Toc279167902 _Toc283320339 _Toc283320437 _Toc283407308 _Toc284252882 _Toc286182471 _Toc279114440 _Toc279167903 _Toc283320340 _Toc283320438 _Toc283407309 _Toc284252883 _Toc286182472 _Toc279114441 _Toc279167904 _Toc283320341 _Toc283320439 _Toc283407310 _Toc284252884 _Toc286182473 _Toc279114442 _Toc279167905 _Toc283320342 _Toc283320440 _Toc283407311 _Toc284252885 _Toc286182474grijanje _Toc279114444 _Toc279167907 _Toc283320344 _Toc283320442 _Toc283407312 _Toc284252886 _Toc286182475 _Toc279114445 _Toc279167908 _Toc283320345 _Toc283320443 _Toc283407313 _Toc284252887 _Toc286182476 _Toc279114446 _Toc279167909 _Toc283320346 _Toc283320444 _Toc283407314 _Toc284252888 _Toc286182477 _Toc279114447 _Toc279167910 _Toc283320347 _Toc283320445 _Toc283407315 _Toc284252889 _Toc286182478 _Toc279114448 _Toc279167911 _Toc283320348 _Toc283320446 _Toc283407316 _Toc284252890 _Toc286182479 _Toc279114449 _Toc279167912 _Toc283320349 _Toc283320447 _Toc283407317 _Toc284252891 _Toc286182480 _Toc283320350 _Toc283320448 _Toc283407318 _Toc284252892 _Toc286182481 _Toc279114450 _Toc283320351 _Toc283320449 _Toc283407319 _Toc284252893 _Toc286182482 _Toc279114451 _Toc279167913 _Toc283320352 _Toc283320450 _Toc283407320 _Toc284252894 _Toc286182483 _Toc283407321 _Toc284252895 _Toc286182484      """""""P$P$P$P$P$P$P$$$$$$$>*>*>*>*>*>*>*-------666666o:o:o:o:o:o:o: = = = = = = =fGfGfGfGfGfGfGMMMMMMM_cccccccjjjjjjjcscscscscscscs[u[u[u[u[u[u[u~~~~~~~@@@@@@@,,,,,,  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      '''''     """""3333333"""""""$$$$$$$$$$$$$m*m*m*m*m*m*m*-------666666:::::::!=!=!=!=!=!=!=GGGGGGGMMMMMMM_McMcMcMcMcMcMckkkkkkksssssssnununununununu~~~~~~~ćććććććJJJJJJ(((((((7?Z`0TUuv02:&57<o     , - ()  !"deop=>,-8:|} FG#$45XZkl  MN    ) * s t !!""2"3"Q"T"""""##L$P$V$W$$$$$v%x%%%4&C&`&a&'')(+((((())))**9*>*D*E*n*p******* + +[+]+,, ------Q.R.....//E/F/h/i/t/u///y0z0000000G1I12233D3E3L3M333M4O4Y4Z495x5~55o6q6666666779999:?:E:G:k:o:::::= =!=$=]=^===@@@@@@AAEAAAABBCCDDNFPFbGfGGGPJSJKKMMMM N N NNOOPPPPQQQQjSkSdTeTTTUU[V\VVVVVXXXXZZZ[][`[b[[[[\\\\\]!]g]j]____cccc)c*cOcPc|c}cccccEdGdddveweff2g3ghhxh{hEiFirisiiiiijjjjkkNkRkkklmmmm]mfmmmm\n]nnnnnppppCqDqqq s s`scssstt u!uWu[uoupuu%v@vBvvvrxsx{{|b}{}}}~~~~uvqr'(=@BCPQacijćLJ&'!"(,LM ؋ً=>z})*OP78%&34 hi^_Ɯǜcdpq89@ux&'59FڡޡRjnzΣRsx֤& $0x'pr~Χ e.!#$l«ͫѫ׫٫9z~جڬެ߬Tĭ.¯ȯʯүկ@BMU̱ͱٱܱFJMTVaȳ̳ӳճqu{~!"- $1ĶɶԶ]ѷշ+afqϸ(zƹʹйӹ߹/06?KLY`z{ 0TUuv/297<   ')   ""$35""""N$P$$$$$$$$$% %@%A%w%x%%%%%&&4&C&_&a&<*>*n*p*******------........h/i/u1v1556666m:o:::\;];= =!=$=??@@@@@@@@@@'F(FdGfGGGIIKKMMMMNNOO Q QcTeTTTWWXXZZZ[][[[]!]i]j]S^T^^^D_E_____ ccNcPcffzh{hiijjkkPkRkmknkkkppOrPr_scsssttYu[unupurxsx{{~~~~?@ŇLJ*,KM|}(*#$vwߟ@FRzΣR֤&0x'Χe."$lΫѫ9Tĭ.¯үկNUٱܱFbɳ̳ru{~.0ն]+rϸ)zǹʹ߹1 , , ==FFNN!!((@@yEyE2g2guu'BBCCPPGGll88#$ϫϫЫЫѫĭӯկկ@SUٱʳ+Utu{{~~ȴƶǶcdȹ1 , - =>FGPQ!!(( @ @EE1g3guv$%'(BCIJPQNOrt79"#$׫ĭȯүկկ@+U{{ȴ߹fiZ(J 9*$Vb2I~\pp* {>*9EJEpCyM^D N`|! PLJTq_tcP$Qd`Kj)lgh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(.^`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHCyMD NEJ*$pJTJ f>! PI~j)lq_$Qd                                                                                 VUd W Wy* r'< F%$h(.2?2;45=5xO7478<b<|]A|D/EZF["H,K1KVKQLR7VyXln`l^d_JfarjQlYnC"qviz9|I^;F0'3kIfu^8")- 3cSs,t U#kiO~",9!7 N,?2NQ T<`6qz-sdqc$&@ا  &*+-/2:];]A]B]G]K]M]O]P]Q]T]U]W][]]T^PP PPPPP P$P&P,P.P>PHPTP\P^PbPfPlP@P~PPPPPPPPPPPPPPUnknown G* Times New Roman5Symbol3. * ArialIOptimaMS MinchoW ArialMTTimes New RomancTimesNewRomanTimes New Roman_ BookAntiquaTimes New Roman?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1 hffW6W6!nr4ͪͪ 3QHX ?,K2! xxSVEU ILI`TE U RIJECI Kristabel Kos D         Oh+'0  < H T`hpxSVEUILITE U RIJECIKristabel KosNormal 2Microsoft Office Word@F#@fW@fW՜.+,D՜.+,@ hp|  6Wͪ SVEUILITE U RIJECI Title" 8@ _PID_HLINKSAx"tHsphttp://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&K]9http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256V>http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/z!Xhttp://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx,(27.11.2010.)v87http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.20071uhttp://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97|Ahttp://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24N@"http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7_Bhttp://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celijeHFQhttp://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/9LWhttp://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE_Bhttp://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celijeJd~Bhttp://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx2W{6http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496-cx>http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html-cu>http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html\r&http://hr.wikipedia.org/wiki/EnergijaDo%http://hr.wikipedia.org/wiki/Toplina1Al6http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dna_energija/ki#http://hr.wikipedia.org/wiki/Vodik/qf$http://hr.wikipedia.org/wiki/Gorivo2sc$http://bs.wikipedia.org/wiki/Etanol;\_Toc284252895;V_Toc284252894;P_Toc284252893;J_Toc284252892;D_Toc284252890;>_Toc284252889;8_Toc284252888;5_Toc284252887;2_Toc284252886;/_Toc284252885;,_Toc284252884;)_Toc284252883;&_Toc284252882;#_Toc284252881; _Toc284252880;_Toc284252879;_Toc284252877;_Toc284252876;_Toc284252875;_Toc284252874;_Toc284252873; _Toc284252872;_Toc284252871;_Toc284252870;_Toc284252869V*>http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/ 'Jhttp://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspxv8$7http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.20071!uhttp://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97|Ahttp://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24Hsphttp://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&N@"http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7SIhttp://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije op.citHFQhttp://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/K]9http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256  ;http://bib.irb.hr/datoteka/53519.EE2000frankovic_et_al.pdf9L Whttp://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE_Bhttp://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celijeJdBhttp://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx2W6http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'(*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrtuvwxyz|}~Root Entry FEWData  C=1Table)WordDocument:SummaryInformation(sDocumentSummaryInformation8{$CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q