ࡱ> bjbjVV m<<U]%00s|XGGG$kkkPWkitV1"SV*d4h h h h h h h$kmn.h)G.hGGWi8880 GGh8h88c gSk*~$e<gmi0i`e!n1 !nxg!nGgv8T8D.h.h4i!n0 9:SVEU ILI`TE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA Tamara Polonijo Mirela ovi OFFSHORE OPERACIJE SEMINARSKI RAD Rijeka, sije anj 2011. SVEU ILI`TE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA OFFSHORE OPERACIJE SEMINARSKI RAD Kolegij: Upravljanje dobavnim lancem Mentor: dr.sc. Dragan iai Smjer: Tehnologija i organizacija prometa Student: Tamara Polonijo JMBAG:0081089926 Mirela ovi JMBAG:0112027892 Rijeka, sije anj 2011. Sadr~aj  TOC \o "1-3" \h \z \u  HYPERLINK \l "_Toc284414610" 1. Uvod  PAGEREF _Toc284414610 \h 1  HYPERLINK \l "_Toc284414612" 2. LNG terminali  PAGEREF _Toc284414612 \h 3  HYPERLINK \l "_Toc284414613" 2.1. Kriteriji gradnje LNG terminala  PAGEREF _Toc284414613 \h 4  HYPERLINK \l "_Toc284414614" 2.2. Problematika granje LNG terminala ( LNG terminal u Omilju )  PAGEREF _Toc284414614 \h 5  HYPERLINK \l "_Toc284414615" 3. FPSO ( Plutajue, proizvodne i skladiane jedinice )  PAGEREF _Toc284414615 \h 8  HYPERLINK \l "_Toc284414616" 3.1. Povijest i specifi ni tipovi FPSO-a  PAGEREF _Toc284414616 \h 8  HYPERLINK \l "_Toc284414617" 3.2. Prednosti i nedostaci FPSO-a  PAGEREF _Toc284414617 \h 9  HYPERLINK \l "_Toc284414618" 4. GIFT ( Gas Import Floating Terminal )  PAGEREF _Toc284414618 \h 11  HYPERLINK \l "_Toc284414619" 4.1. Sidrenje i ponaanje plovila tijekom iskrcaja  PAGEREF _Toc284414619 \h 11  HYPERLINK \l "_Toc284414620" 4.2. Hidrodinami ki uvjeti gibanja  side to side   PAGEREF _Toc284414620 \h 12  HYPERLINK \l "_Toc284414621" 5. Zaklju ak  PAGEREF _Toc284414621 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc284414622" Popis literature  PAGEREF _Toc284414622 \h 15  1. Uvod S razvojem off-shore rezervi airom svijeta, razvija se zna ajan broj konstrukcija koriatenih za njihovu eksploataciju. Budui da su te tehnologije relativno mlade i u razvoju javljaju se neki od problema, a za naae istra~ivanje najzanimljiviji su: vremenski utjecaji prilikom istovara, mali skladiani kapaciteti te utjecaj na okolia. Istra~ivanjem je utvreno da je nemogue u potpunosti anulirati vremenske utjecaje, ali razvojem dizajna trupa plutajuih jedinica, pravodobnom reakcijom i osposobljenim osobljem mogue je problem svesti na najmanje mogue razmjere. O LNG plutajuim jedinicama mogue je predlo~iti nekoliko na ina rjeaenja problema, u svrhu poboljaanja kvalitete rada tih jedinica. Jedan od problema le~e u nedovoljno istra~ivanoj sferi i manjkavosti nedovoljno razvijenih tehni kih rjeaenja. Temeljnim zakonitostima matematike i fizike da se zaklju iti kako je ova problematika u potpunosti rjeaiva, poatujui iste. Kako bi se anulirali problemi LNG-a mogue rjeaenje bilo bi izgradnja velikog trupa, dvostruke oplate, te koriatenje kupolastih sidrenih sustava u smislu im boljeg odr~avanja na ~eljenom mjestu. Budunost LNG terminala le~i u daljnjoj istra~iva koj sferi i to ekonomskoj, o brizi za okolia i daljnjim tehnoloakim istra~ivanjima u svrhu poboljaanja postojeih. Probleme je tehnoloaki mogue rijeaiti, no ne u potpunosti, jer uvijek postoji segment utjecaja vremena. U uvodu su navedeni problemi i predmet istra~ivanja te svrha i cilj. Naslov drugog dijela rada je  LNG terminali i u njemu emo analizirati princip rada i njegovu problematiku.  FPSO je naslov treeg dijela rada. U tom emo dijelu predo iti rezultate istra~ivanja u tri tematske jedinice. U etvrtom dijelu rada, naslova  GIFT ( Gas Import Floating Terminal ), elaborirani su hidrodinami ki uvjeti gibanja  side to side  te sidrenje i ponaaanje plovila tijekom iskrcaja. U posljednjem djelu zaklju ku, dana je sinteza rezultata istra~ivanja, kojima je dokazana radna hipoteza. Znanstvene metode koriatene u ovom radu su metoda dedukcije tj. posrednog zaklju ka, induktivna metoda ili metoda spoznaje, matemati ka metoda, metoda deskripcije tj. metoda pomou koje smo do zaklju ka doali jednostavnim opisivanjem i injenicama. 2. LNG terminali Terminali za prekrcaj tekuih tereta (nafte i naftnih derivata) i ukapljenih plinova razlikuju se od terminala za prekrcaj ostalih tereta po zahtjevima o udaljenosti od naseljenih podru ja, potrebnoj dubini mora, prekrcajnim ureajima, tehni ko-tehnoloakom procesu prekrcaja, konstrukciji skladianog prostora itd. Odlu ujui imbenici o kojima ovisi prijem tankera su du~ina pristana i dubina mora uz pristan. Budui da tankeri imaju nosivost od 40 000 do 500 000 dwt i zahtjeve glede potrebne duljine pristana i dubine mora, visoki stupanj specijalizacije luka, odnosno terminala rezultirao je izgradnjom dva osnovna tipa terminala: konvencionalni terminali (terminali na morskoj obali) off-shore terminali (terminali na otvorenom moru) Dvije su osnovne skupine prihvatnih terminala za ukapljeni prirodni plin na moru koje se razlikuju prema na inu sidrenja osnovne konstrukcije. To su fiksni terminali koji ostvaruju vrstu vezu s morskim dnom i plutajui terminali koji ostvaruju fleksibilnu vezu s morskim dnom. Fiksne terminale mogue je izvesti koriatenjem vlastite te~ine konstrukcije terminala (Gravity Base Structure - GBS) ili na posebnoj konstrukciji temeljenoj na morskom dnu. Plutajui terminali su veinom izvedeni kao usidreni brodovi LPG-a i LNG-a (modificirani tankeri) ili razli iti tipovi plutajuih platformi (konstrukcija), koje su fleksibilnim izvedbama sidrenja povezane s morskim dnom. Izvedbe prihvatnih terminala ukapljenog prirodnog plina na moru mogue je grupirati i prema ugraenoj opremi i prema funkcijama koje mogu obavljati pri manipulaciji ukapljenim prirodnim plinom. Plutajue platforme s postrojenjem za isparavanje (Floating Regasification Unit - FRS) uglavnom nemaju ugraene spremnike za skladiatenje ukapljenog prirodnog plina. Osim standardnih tankera LNG i LPG, postoje i tankeri/terminali LNG i LPG koji imaju ugraeno postrojenje za isparavanje ukapljenog prirodnog plina. Za njihovo pristajanje koristi se posebna pluta a usidrena na odreenoj lokaciji u moru. 2.1. Kriteriji gradnje LNG terminala Pri izgradnji off-shore terminala potrebno je takoer zadovoljiti odreene uvjete, a to su: lokacija s dovoljnom dubinom mora i dobrim klimatskim i hidrografskim uvjetima, blizina manje luke, kojoj se mo~e lako prii i koja mo~e poslu~iti kao zakloniate, morsko dno bez abrazije i stijena, koje se naglo ne spuata i gdje dubine nisu prevelike za postavljanje potrebnih instalacija, dovoljna morska povraina - prostor za manevriranje, prila~enje i napuatanje pristana. Kriteriji koje se razmatraju prilikom izbora lokacije terminala za UPP (ukapljeni prirodni plin) na moru su : dubina mora udaljenost od mogueg spoja na kopneni plinski sustav maritimni i meteoroloaki uvjeti geoloake i seizmoloake zna ajke morskog dna utjecaj na okolia i sigurnost. Dubina mora je osnovni kriterij prilikom izbora tehnologije terminala ukapljenog prirodnog plina na moru. Temeljem ovog kriterija odreuje se mogunost izvedivosti fiksnog ili plutajueg terminala. Izvedivost terminala ukapljenog prirodnog plina na principu gravitacijske konstrukcije ili fiksirane platforme znatno ovisi o karakteristikama podmorskog tla te seizmi kim karakteristikama. Geotehni kom analizom podataka dobiva se ocjena o podobnosti lokacije za izgradnju fiksiranog terminala ukapljenog prirodnog plina. Kod lokacija s veim dubinama mora jedan od problema je dobivanje odgovarajuih podataka za ocjenu lokacije. Prihvatni terminali UPP-a na moru razlikuju se prema : - izvedbi spoja s morskim dnom ( vrsti, fleksibilni) - opremljenosti terminala  mogunostima za obavljanje odreenih - funkcija pri manipulaciji ukapljenim prirodnim plinom (skladiatenje, isparavanje) - na inu sidrenja tankera ukapljenog prirodnog plina uz terminal (bo no, eono) 2.2. Problematika granje LNG terminala ( LNG terminal u Omialju ) LNG terminal u Omialju jedan je od va~nih i grandioznih planova za Hrvatsku. Njegova gradnja trebala bi zapo eti 2014 godine, dok je predvieno vrijeme gradnje 3 godine. Ote~avanje gradnje ovog LNG terminala jesu nesuglasnost izmeu Udruge Ekokvarner te investitora. Tamoanja uvala prema procjeni stru njaka zadovoljava sve uvjete. Blizu je veliko graevinsko zemljiate, more je dovoljno duboko za tankere te su zadovoljavajue geoloake seizmoloake karakteristike terena. Postoji ve potrebna infrastruktura blizu kopna, ato smanjuje troakove prijevoza plina. Udruga Ekokvarner predlagala je da se terminal gradi na otvorenom moru najmanje 30 km od obale, u podru ju u kojem se ve nalaze plinske platforme na Jadranu. Takoer pojaanjavaju da se veliki broj postojeih LNG postrojenja u Europi nalazi na pu ini. Sporna su tri pitanja : Koliko je razumno graditi potencijalno opasno postrojenje u Omialju, na lokaciji gdje ve postoji kemijska industrija? Kako e se rijeaiti problem hlaenja mora? Kako e terminal utjecati na turizam Otoka Krka? Na sve to studija o zaatiti okoliaa mora dati odgovor, uz opasku da strani investitori u Hrvatskoj esto  nisu spremni implementirati najmoderniju tehnologiju kod nas kao u zemljama Zapadne Europe, zbog labavijih pravila i kontrole . Do efekta hlaenja mora dolazi zbog toga jer se more koristi za uplinjavanje odnosno ponovno pretvaranje ukapljenog plina u plinovito stanje. Naime, kad se plin stavi pod veliki pritisak i rashladi na minus 161C on postaje bistra tekuina pogodna za transport u specijalnim tankerima. Procjenjuje se da bi se oko 2 milijuna kubika vode koristilo svaki dan za uplinjavanje, ato bi obalno more ohladilo za 5 stupnjeva. Neki smatraju da e to ak pogodovati biljnom i ~ivotinjskom svijetu, dok drugi prognoziraju opi pomor. Ovaj je projekt takoer enormno skup oko milijardu eura, no Hrvatska bi ovim projektom dugoro no rijeaila svoj problem opskrbe plinom i zna ajno smanjila energetsku ovisnost o Rusiji. Prilikom odabira lokacije LNG terminala bili su potrebni odreeni kriteriji, koji zakonski nisu definirani, te su pri tom koriateni sli ni kriteriji : ELIMINACIJSKI KRITERIJI: 1.Prostor za siguran pristup i manevar broda 2.Konflikt s drugim postojeim i planiranim sadr~ajima u prostoru 3.Zaatieni dijelovi prostora 4.Opasni geoloaki rasjedi 5.Raspolo~iv prostor za smjeataj terminala (barem 20 ha) 6.Udaljenost od broda do spremnika UPP-a (najviae 2 km) 7.Prosje na nadmorska visina lokacije vea od 40 m.n.m. 8.Odmak od naseljenih podru ja-viae od 100 osoba u radijusu od 1 km USPOREDNI KRITERIJI: 1.Seizmoloaki i seizmotektonski pokazatelji 2.Lokalni geoloaki uvjeti 3.Uvjeti za pristajanje i manevar brodova 4.Procjena rizika u okolici 5.Blizina i opasnost od utjecaja drugih industrijskih i ostalih rizi nih objekata 6.Potencijal konflikta u prostoru s drugim korisnicima prostora 7.Odnos lokacije prema zaatienim dijelovima prostora na lokaciji ili u njenoj blizini 8.Vizualni utjecaj i utjecaj na krajobraz 9.Bioloako-ekoloaka osjetljivost lokacije terminala i njene neposredne okolice 10.Topografski uvjeti 11.Priklju enje na magistralnu plinsku mre~u 12.Raspolo~ivost infrastrukture na lokaciji (cesta, graevinski materijal, voda, elektri na energija) 13.Mogunost izgradnje na lokaciji termoelektrane na plin te drugih kompatibilnih objekata. 3. FPSO ( Plutajue, proizvodne i skladiane jedinice ) (*^`ln  @ j l n   8 < ^ | 4 6 f   : < > L N R T Ǽ񴰴$jhG[!haP0JUmHnHuh;jh;UhdheCJaJhdCJaJhyhZh|`che5CJaJhlq 5CJaJhlq he he5 hlq 5;*`nprtvxz|~  $a$    " $ & ( * , . 0 2 4 6 8 : < > @ n $a$    : < > @ B D F H J L N P R T V X Z \ ^ $a$^ 6      > N P R  " Kh f# gdaP f# dhgdj$a$       " $ & ^ ` b d λ񰡰茅k񰡰Z jwhaPUmHnHu2jhaPhaP>*B*UmHnHphu haPhaPhpC j}haPUmHnHujhaPUmHnHuhaPmHnHu$jhG[!haP0JUmHnHu2jhaPhaP>*B*UmHnHphuhaPmHnHuhG[!haP0JmHnHu# )*+EFGHIJKLMijklλ谡v谡eZS haPhaPhaP0JmHnHu jkhaPUmHnHu2jhaPhaP>*B*UmHnHphu jqhaPUmHnHujhaPUmHnHuhaPmHnHu$jhG[!haP0JUmHnHu2jhaPhaP>*B*UmHnHphuhG[!haP0JmHnHuhaPmHnHu NPR$&(\^`bdfhjlλ񰡰v񰡰e j_haPUmHnHu2jhaPhaP>*B*UmHnHphu jehaPUmHnHujhaPUmHnHuhaPmHnHu$jhG[!haP0JUmHnHu2jhaPhaP>*B*UmHnHphuhaPmHnHuhG[!haP0JmHnHu#789:bcd~źӏeźT jShaPUmHnHu2jhaPhaP>*B*UmHnHphuhaPmHnHu haPhaPhaP0JmHnHu jYhaPUmHnHujhaPUmHnHuhaPmHnHuhG[!haP0JmHnHu$jhG[!haP0JUmHnHu2jhaPhaP>*B*UmHnHphu NP  ,gd;gdaP f#  f# fhj񹪹Đv񹪹eZS haPhaPhaP0JmHnHu jG haPUmHnHu2jhaPhaP>*B*UmHnHphuhaPmHnHu jMhaPUmHnHujhaPUmHnHuhaPmHnHu$jhG[!haP0JUmHnHu2jhaPhaP>*B*UmHnHphuhG[!haP0JmHnHu   @BDHJLNPRTλ谡~d谡S j; haPUmHnHu2j haPhaP>*B*UmHnHphu haPhaPhaP0JmHnHu jA haPUmHnHujhaPUmHnHuhaPmHnHu$jhG[!haP0JUmHnHu2j haPhaP>*B*UmHnHphuhG[!haP0JmHnHuhaPmHnHu"*,.JLf~ !"!!!""""""j#l#####B$~$$%%%'''''''Z*\*++++m,ʾ瑱jhG0JUhlq hj5CJaJh+h[Vh+*h\h6 4hh7hh75CJaJh;heCJaJh;hlq CJaJh;hl|CJaJhaPheh;jh;U8,.~"!"'''''''''''''''' $`a$gd[V$a$gd`$a$gd\ $`a$gd\$hdh^ha$gd6 4''''\*+p,,,,.2f7h7j7l7n777h;j;H< $`a$gd $`a$gd;W$a$gd;W $ & Fa$gd\ $`a$gd[Vgd[V$a$gd\m,n,o,p,,,,,,....../@////00"1112222:4<4>455d7f7p777p8r8t8v8f;j;@<B<D<F<H<`<b<<<==j=l===6?8?BBBCCCCC CpCrCvCCCh@}jhq0JUhhGh;Wh;W5hkh;W hlq \h+*hehlq jh0JUKH<b<<=l==BBCrCCD@EEEGG,J$LVLDMMMM $ & Fa$gd\ $`a$gdgJ! $8^8a$gd\$a$gd\ $ & Fa$gd\CCDDDE>EBEEEEGGGGGGGHH*J,J"L$LNLPLRLTLVLBMDMMMMMNNOODQxQzQ|QSSSSSZU^UVVVVVVVVXYdYrYYYY&Z(Z^t_0`4`8`:`μhqhOJQJ^JhGh`hjhq0JUhhe5hhlq 5h;WhZhehlq h@}HMO\U^UVVVYYY(Z2`4`:`<`@```d6h $ & Fa$gd\ $`a$gdgJ!$a$gdgdgd\$a$gd\:`@````bdʍ̍bd.0246fh>@vxJLNܕؾަ{ޑjhj0JUh;he6CJaJh;hlq 6CJaJhe<6CJaJ&hgJ!56CJOJQJ\]^JaJhGjh{!0JUh`hpahMyjhgJ!hlq Uhehhe5hhlq 5CJaJh5CJaJ0FPSO je plutajue plovilo koriateno u offshore industriji za obradu i pohranu nafte i plina. Ono je dizajnirano za prihvat nafte ili plina sa susjednih platformi. Na tim jedinicama vrai se obrada medija i pohrana, sve dok medij ne bude iskrcan na tanker ili transportiran cjevovodom do terminala na kopnu. FPSO jedinice koriste se u grani nim off-shore podru jima iz razloga ato ih je jednostavno instalirati i ne zahtijevaju infrastrukturu lokalnog plinovoda za izvoz nafte ili plina. FPSO mo~e biti preureeni tanker za naftu, ili brod specijalno izgraen za tu namjenu. Ova plovila koja se koriste za pohranu nafte ili plina spominju se kao plutajue jedinice za skladiatenje i istovar. Ulje ili plin proizvedeno u off-shore proizvodnji mogu biti transportirani na kopno putem cjevovoda ili pomou tankera. Ulje se skladiati na FPSO jedinicama sve dok se njegovi tankovi ne napune. Postoje dvije glavne vrste FPSO-a : pretvoreni naftni tanker plovilo izraeno upravo za tu svrhu. 3.1. Povijest i specifi ni tipovi FPSO-a Nafta i plin se u off-shore-u buae od 50-ih godina proalog stoljea. Prvotno sve platforme bile su smjeatene uz obalu, ali kako je iskoriatavanje morskog dna raslo i selilo se u dublje vode i na udaljenije lokacije u 70-im godinama proalog stoljea po inje koriatenje plutajuih konstrukcijskih sustava. Prvi FPSO je bio Shell Castellon izgraen u `panjolskoj 1977.godine. 3.2. Prednosti i nedostaci FPSO-a Plutajua proizvodnja, skladiatenje i iskrcaj posebno su u inkoviti na udaljenim ili u morima velikih dubina gdje postavljanje cjevovoda nije profitabilno. FPSO eliminira potrebu postavljanja cijevi plinovoda velikih udaljenosti te se mogu koristiti u manjim naftnim poljima koja mogu biti iscrpljena u nekoliko godina. FPSO jedinice izdr~ljive su na razli itim vremenskim uvjetima. FSO- je pojednostavljeni oblik FPSO-a bez mogunosti obrade sirovina. Veina FSO-a su stari preureeni jednotrup ani supertankeri. FSRU- su plutajue jedinice za pohranu i replinifikaciju. Primaju plin sa LNG brodova, replinificiraju ga i distribuiraju na kopno. Off-shore plinska polja nastajala su graenjem plinskog cjevovoda do obale. Ukoliko nema lokalnog plinskog tr~iata, likvificira ga se i ukrcava na LNG brodove za izvoz. Postoji potencionalna ekonomska, sigurnosna i okoliau prihvatljiva prednost u likvificiranju prirodnog plina na produkcijskim bar~ama, te iskrcaj na LNG brodove. Takav sustav se uobi ajeno koristi pod nazivom  plutajua ili lebdea LNG platforma . Postoji nekoliko razli itih problema prilikom koriatenja takvih sistema, koji uklju uju : Veli ina kriogenih postrojenja za likvifikaciju prirodnog plina podrazumijeva upotrebu vrlo velikih brodova, normalne veli ine 400 m. To ini pouzdanost sustava za sidrenje, djelomi no kriti nim. Rad postrojenja postavlja granice pri slobodnom kretanju brodova. Poveanje pokretljivosti broda od jednog ili dva stupnja smanjuje efikasnost, a vea pokretanja e u potpunosti blokirati procese opreme. Zbog kriogene prirode LNG-a, konvencionalne plutajue cijevi ne mogu biti koriatene za iskrcaj. Koriatenje ukrcajne  LNG ruke zahtjeva pribli~avanje broda produkcijskoj bar~i, ato zahtjeva sidrenje  side to side , odnosno  bok uz bok . Konvencionalna pomorska praksa dopuata potencionalno opasno pribli~avanje i diskonekciju tih  ruku samo u vrlo blagim vremenskim uvjetima. Kada je plovilo privezano, relativno pokretanje stvara velika naprezanja u linijama izmeu plovila i velikog kuta na iskrcajnom  rukama . S oba aspekta gledano, iskrcaj nije ograni en. Ukoliko iskrcaj nije mogu, proizvodnja mora biti zaustavljena kada se tankovi napune. Ciljevi ovog projekta su : poveati spektar vremenskih uvjeta u kojima FLNG bar~e mogu biti iskrcane i kako bi mogle raditi optimizirani trup broda, sustav za odr~avanje broda u poziciji mogu smanjiti razinu pokretanja broda poveati sigurnost i efikasnost iskrcajnih operacija, smanjiti mogunost sudara i puknua kriogenih cijevi 4. GIFT ( Gas Import Floating Terminal ) GIFT koncept je baziran na mogunosti prihvaanja konvencionalnih LNG brodova  bok uz bok . Preliminarne studije pokazale su da veli ina tih terminala mora biti velika. Kapacitet skladiata mora biti vei od 300 000 m3 i du~i od 400 m kako bi bio efikasan. Prednost takvog terminala je mogunost orijentacije na na in da se uklone dinami ki uvjeti valova te da se stvori zavjetrina na iskrcajnoj strani. Sastavni dijelovi GIFT terminala su: Trup : ima 6 istih teretnih tankova potpuna razdvojenost balastnog cjevovoda i plinskog cjevovoda Sidreni sustav: 4 sidrena vin a Pogon: dizel-elektri ni pogon odvojeni pogon za manipulaciju tereta 4.1. Sidrenje i ponaaanje plovila tijekom iskrcaja Plutajui LNG terminal za pohranu medija zamialjen je kao veliki trup usidren na dno pomou kupolastog sidrenog sustava koji terminalu omoguuje da bude u skladu s prevladavajuim vremenskim uvjetima. LNG terminal plin dobiva sa normalnih LNG brodova koji se ve~u uz terminal. Takve operacije zahtijevaju dobre vremenske prilike i mirno more, kako bi se omoguio iskrcaj. Terminal na mjestu stoji uz pomo bo nih propelera, pomou kojih se trup mo~e okrenuti popre no od smjera valova. Na taj na in trup terminala djeluje kao lukobran i stvara mirnije podru je u zavjetrini u kojem se LNG brodovi mogu vezati i iskrcati teret. Kako bi se dodatno osigurala ato bolja zavjetrina trup LNG terminala je opremljen velikim horizontalnim i dobro optimiziranim krilima u razini kobilice. 4.2. Hidrodinami ki uvjeti gibanja  side to side  U zadnjih sedam godina stvoren je projekt pod nazivom  Iskrcajna manipulacija . Alat omoguava simulaciju dvaju bo no vezanih plovila odnosno, tandemski iskrcaj i tandemski ukrcaj. Zna ajno istra~ivanje provedeno je kako bi se ispravno simulirali vanjski prirodni utjecaji kao ato su; vjetar, morske struje te rezonanca morskih valova izmeu dva broda. Testovi valjanosti koji su u injeni simulacijom potkrepljeni su povratnom informacijom od strane zapovjednika sidrenja. Zaklju ak je da simulativne metode stvaraju vjerne rezultate i sliku vremenskih prilika, sigurnost ukrcaja i iskrcaja, te specijalne slu ajeve. Razmatranjem utjecaja na okolia stvaraju se granice iskoriatavanja ovakvih terminala i to poveanjem doplatka na plin. S obzirom na poveanu potra~nju energije i prijevoza LNG-a, ovaj problem je razmatran diljem svijeta. Rastui troakovi proizvodnje LNG terminala i geopoliti ki utjecaji su klju ni imbenici razvoja istih. Razmatranje ukrcaja i iskrcaja plina u ranijim fazama proizvodnje tog terminala, poveava sigurnost i stabilnost pri transportu plina. Poveanjem transporta LPG i LNG brodovima  bok uz bok , poveava se interes za ovakvim na inom rada.  Bok uz bok  operacije su dokazane metode za iskrcaj sa veih na manje brodove i uspjeano su implementirane na nekoliko usidrenih, odnosno plutajuih LNG-a u neopasnim vodama. Takoer su stvoreni kompjuterski programi kako bi poboljaali a time i poveali, sigurnost iskrcaja. Iskrcaj sa jednog na drugo plovilo uklju uje operacionalne i hidrodinami ke imbenike, zahtjeva potpunu ljudsku pozornost te matemati ke izra une. Vremenski utjecaji uvelike mogu biti reducirani iskustvom i znanjem zapovjednika sidrenja i asistencijom remorkera koji umanjuju relativna pokretanja. Operacije iskrcaja pod velikim su utjecajem dizajna terminala, zbog : moguih loaih vremenskih uvjeta iskustva osoba koje obavlja radnje inih drugih utjecaja Zbog toga je va~no prilikom dizajniranja i gradnje im viae umanjiti nedostatke koji mogu nastati. Pokretanje LNG broda je pod utjecajem prisutnosti GIFT-a. Kada brod nije vezan uz terminal, terminal se identi no pokree, tako da nije potrebno raditi analize za oba slu aja. Hidrodinami ki uvjeti razmatraju se kao najva~niji, zbog toga ato cjelokupan dizajn ovisi o njima. Na temelju tih uvjeta i relativnog pomicanja LNG broda pojedine kompanije mogu garantirati za svoje iskrcajne sustave. Relativna pokretanja uzimaju se u obzir i kada se radi studija o zaatiti okoliaa. 5. Zaklju ak Ovim istra~iva kim radom pokuaali smo ustanoviti u kojoj je mjeri mogue anulirati postojee probleme kod FPSO-a (Plutajue, proizvodne i skladiane jedinice) i GIFT-a (Gas Import Floating Terminal). Koriatenjem novih tehnologija i boljim istra~ivanjem ove problematike, uvelike je mogue anulirati veinu postojeih problema. Kroz ovaj znanstveni rad smo zaklju ili da svi tehni ki problemi i nedostaci mogu se rijeaiti prilikom ukrcaja i iskrcaja medija, kod sidrenja brodova i samog terminala, te kod vezivanja  side to side odnosno  bok uz bok . Mogua rjeaenja ovih slu ajeva su, izgradnja velikog trupa dvostruke oplate plutajuih jedinica te koriatenje kupolastog sidrenog sustava, koji jedinici dopuata da se ponaaa u skladu sa vremenskim uvjetima. `to se ti e utjecaja na okolia, takoer se mogu napraviti zna ajniji pomaci, pa ak i u potpunosti izbjei ne~eljeni utjecaji, i to uporabom detaljne studije te dizajniranjem tehnoloaki najnaprednije mogue jedinice. Kod problema malih skladianih prostora najidealnije bilo bi stvaranje meusobno povezanih gigantskih jedinica. Jedini problem koji nam se prote~e cijelim ovim radom je utjecaj vremenskih prilika na operativnost terminala. Zna ajnija poboljaanja mogue je rijeaiti izgradnjom trupova koji stvaraju zavjetrinu za iskrcavanje, trupova koji ne bi bili toliko podlo~ni utjecaju valova i morske struje, ma da nikada u potpunosti ti problemi nee biti rijeaeni. Danas, je u svijetu velika tendencija rasta koriatenja plutajuih terminala ato vodi do jednostavnog zaklju ka da e se s vremenom nedostaci rijeaiti u maksimalnoj moguoj mjeri. To mo~emo vidjeti iz razli itih studija brodograevnih kompanija koje su razvile napredna tehnoloaka rjeaenja u ovoj sferi. Popis literature 1. HYPERLINK "http://www.pomorskodobro.com" www.pomorskodobro.com 2.  HYPERLINK "http://www.tportal.hr" www.tportal.hr 3.  HYPERLINK "http://www.zavod.pgz.hr" www.zavod.pgz.hr 4.  HYPERLINK "http://www.en.wikipedia.org" www.en.wikipedia.org 5.  HYPERLINK "http://www.isope.org" www.isope.org 6.  HYPERLINK "http://www.engineerlive.com" www.engineerlive.com 7.  HYPERLINK "http://www.onepetro.org" www.onepetro.org 8.  HYPERLINK "http://www.ina.hr" www.ina.hr   HYPERLINK "http://www.pomorskodobro.com" www.pomorskodobro.com. (preuzeto: 5.1.2011.)  Ibidem  Ibidem  Ibidem  Ibidem , str.2  Ibidem  Ibidem   HYPERLINK "http://www.tportal.hr" www.tportal.hr (preuzeto: 5.1.2011.)  Ibidem str.2  Ibidem str.2   HYPERLINK "http://www.zavod.pgz.hr" www.zavod.pgz.hr (preuzeto: 27.12.2010)   HYPERLINK "http://www.engineerlinve.com" www.engineerlinve.com (preuzeto: 27.12.2010.)   HYPERLINK "http://www.ina.hr" www.ina.hr (preuzeto: 16.1.2011.)   HYPERLINK "http://www.engineerlive.com" www.engineerlive.com (preuzeto: 27.12.2010.)  Ibidem   HYPERLINK "http://www.onepetro.org" www.onepetro.org (preuzeto: 5.1.2011.)  Ibidem  HYPERLINK "http://www.isope.org" www.isope.org (preuzeto: 5.1.2011.)   HYPERLINK "http://www.isope.org" www.isope.org (preuzeto: 5.1.2011.)     PAGE  PAGE 1 xLNNTVޟvh $ & F a$gd\ $`a$gdgJ! $`a$gde<$a$gdgJ! $h`ha$gdgJ!$a$gd\ $h`ha$gdgJ!gdgJ!ܕ$LNRTZ^bd@lPRNPRTVXܟޟtv"tأfhХ¦Ħ.NP$FHLNƺhe<he5CJaJhe<hlq 5CJaJhe<he<CJaJhjCJaJh`hhMyjhyjhe<0JUhehgJ!hlq DĦP&(*,.02468:<>@BDFHJLgde<gd\gd\ $ & F a$gd\$a$gd\V2TVƫʬ̬ "&(`bܭޭ*,XZ Tb T&(.268:>̷ ظDnp(* hy5jhy0JUhjh:h;he6CJaJh;hlq 6CJaJhyjhe<0JU hlq H*hhlq heF̬(bޭ,Z*,.02pgd\ $h`ha$gdh`hgd $ & F a$gd\$a$gd\ $`a$gdppPR dfVXJL 24:Np04ȽhMyjh$5CJaJ h$h$h.h$h Jh;h JCJaJh;h:CJaJh;5CJaJhy5CJaJh+*hyjhe<0JUheh:hjhhlq :R f "$&(*,.024NPgd\gd\ $ & F a$gd\$a$gd\hj,~RTd<z|8:X~~(*.0䭸䙸j hyUh2hhy0Jj hyUjhyU h;h;h+*hy5CJaJh+*CJaJh;5CJaJhyh/hl|h:h+*h Jh$~(*gd\gd+*gd\$a$gd\ $`a$gd.$&.0z|~(*24xz| "*,vxz밨똔haPjhaP0JUh/ hyhe<hUhe<0Jjhe<Uhe<jhyUjhyUjhyUjhyUjV hyUhyjhyUh2hhy0J1(,$&8rl$a$gdV<gd\\^`&(8:<>`bdͻͰͣͻ͊͘h{!jh{!0JUhe<jhqUhV<h2hhq0Jj4hqUjhqUjhq0JUhqjh0JUhh2hhaP0JjWhaPUhaPjhaPU3>@BTXprtvxVXZ<>jlnۮۣ۶۶ۮۓۮ۶۶hUhe<0J he<he<h2hhe<0Jjhe<Ujhe<Ujhe<0JUhUhj0Jjhj0JUh{!hV<he<h2hhj0JjhjUhjjhjU3 "$hjl²ªªª ‡h/h0JmHnHuhaP haP0JjhaP0JUjh"Ujheh"B*Uphh"j1he<Ujhe<0JUhe<hV<h2hhe<0Jjhe<Ujthe<U'gd\h]hgdaP &`#$gdaPgdegde<$a$gdV<.:pe. A!"#$% ;0P:paP. A!"#$% Dp}DyK _Toc284414610}DyK _Toc284414610}DyK _Toc284414612}DyK _Toc284414612}DyK _Toc284414613}DyK _Toc284414613}DyK _Toc284414614}DyK _Toc284414614}DyK _Toc284414615}DyK _Toc284414615}DyK _Toc284414616}DyK _Toc284414616}DyK _Toc284414617}DyK _Toc284414617}DyK _Toc284414618}DyK _Toc284414618}DyK _Toc284414619}DyK _Toc284414619}DyK _Toc284414620}DyK _Toc284414620}DyK _Toc284414621}DyK _Toc284414621}DyK _Toc284414622}DyK _Toc284414622DyK www.pomorskodobro.comyK <http://www.pomorskodobro.com/DyK www.tportal.hryK .http://www.tportal.hr/DyK www.zavod.pgz.hryK 2http://www.zavod.pgz.hr/DyK www.en.wikipedia.orgyK :http://www.en.wikipedia.org/DyK www.isope.orgyK ,http://www.isope.org/DyK www.engineerlive.comyK :http://www.engineerlive.com/DyK www.onepetro.orgyK 2http://www.onepetro.org/DyK www.pomorskodobro.comyK <http://www.pomorskodobro.com/DyK www.tportal.hryK .http://www.tportal.hr/DyK www.zavod.pgz.hryK 2http://www.zavod.pgz.hr/DyK www.engineerlinve.comyK <http://www.engineerlinve.com/DyK www.engineerlive.comyK :http://www.engineerlive.com/DyK www.isope.orgyK ,http://www.isope.org/DyK www.isope.orgyK ,http://www.isope.org/^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtHJ`J eNormal *$8$9DCJ_HaJmHsHtHZ@Z ; Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ \@\ ; Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJDA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List DD h7 List Paragraph ^m$>@> Z Footnote TextCJaJ@&@@ ZFootnote ReferenceH*6U@!6 Z Hyperlink >*B*ph&@& ;TOC 1.@. ;TOC 2 ^4R4 aPHeader  p#4 @b4 aPFooter  p#.)@q. aP Page NumberPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] u]d"%',006:e=>(BBIX ]foxZZc\_*X0 $$$' m,C:`ܕ16789;<=@BDsuwy{}~ ^ ,'H<MP2345:>?ACrtvxz|)ABbk*FHIKk(DFGIi9cPlops,SXSnSsSSSSSSST)T.TRT`TeTTTTTTTUUX X%X%X%X%X%ĕX%X%X%X%X%X%X%̕XXXXXXXX  '!!.D 0A\+@f4B_XXXXXXXXX8@0(  B S  ? _Toc284414610 _Toc284414612 _Ref286663767 _Toc284414614 _Toc284414615 _Toc284414616 _Toc284414617 _Toc284414618 _Toc284414619 _Toc284414620 _Toc284414621 _Toc284414622*Y,o028<>.B/LSX 1,0:2d<?aB;L(SX3M a#3M 3M X3M 3M  ]3M 3M ^3M T!|(((5)?76=K=X!(((9)D7@=P=XC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 1 km2 km20 ha30 km 300 000 m340 m400 m ProductID\pq*+-1>ABG*813-Hgmno_(Z~),-2Hf"Mamn787- V R!S!N"h""" # ###:#<###$>$$ %%%&J&&&&&b''''''((((9)Q)T)b)q))**+++,4,`,,,R-x------ .d..F/c/f/g/l// 0 0000H0I0m0z00000001C1112F2j222>333>4?4444444.575B5a5k5l5=6e6666677O8U8]8888:9=999999S::::::W;X;;; << <?<e<l<<<===@=A=Q===)>E>F>>>>>>>>>>>>>?6?@1@@@@@(B3BaBeBzBB}CCCCDDDDEEFFFFGGGHMHNHsHHHI=I>I`IIIIIIII@JAJJJJJK2KcKKL/LN@NUNWNaNNNN3O4OLOTOOOOOO P{P|PQQQQQQQQQQRRRRS*S,SYSnSpSrSSSSS+T-TbTdTTTTUUUU[UVVrXsXuXvXxXyX{X|X~XXXXXXX/06BQR^fx| /STpq&*13j k ^ _ _ ` IJ`amn78!- . R!S!N"O"g"h""" # #:#<#&$'$&&''''9)<)P)Q)U,],,,F/G/ 0 0/000H0I0m0u0001122:2<233>4?4k5l5c6e66677O8P899::::W;X;;;'<<<e<g<g=h=== >!>(>)>E>F>>>>>>>>>>>>>??)B.BaBcBDDFF=I>IIIIIIIIIL/L;L=LMM3O4OPPQQSS(S*SoSpSsSSSSSSSSST*T+T.TSTaTbTeTTTTTTTTTUUUEUrUuU{U~UUUUUUUUUUUUV VVVGVoVVVVWBWoWrWxWWWWWW!XKXoXsXuXvXxXyX{X|X~XXXXk*IcPpmnk k uvwx]^ d"e"##%%''((((O)O)--f/g/,0-0p0u000000011112222:2:266::'<'<8<<<e=f=>>%>%>BBII.L.LLLLLMMMMTUUUrXsXsXvXvXXXXXXXk*IcPpmnk k uvwx]^ d"e"##%%''((((O)O)--f/g/,0-0p0u000000011112222:2:266::'<'<8<<<e=f=>>%>%>BBII.L.LLLLLMMMMTUUUU[UUUXVoVVVVVVWWWoWqWxWyWWWrXsXsXuXvXvXxXyX{X|X~XXXX|Ry}6~*ffRvx tB&$.wf9Eg\S' ƁH>.>PY5[ jܚ&me+pW[,&H />Pi8 >&D6Gl*jRUNQj,k"6tdpzRM,vӢu?V^`.^`.^`.^`. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`o(hH) ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`)^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`)^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`)^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.h ^`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.^`OJPJQJ^J Q ^Q `OJQJ^Jo! ^! `OJQJ^`OJQJ ^`OJQJ^Jo^`OJQJa^a`OJQJ 1^1`OJQJ^Jo^`OJQJ^`)^`OJPJQJ^J-pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.hhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`)^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.h ^`o(hH) ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o()^`OJPJQJ^Jo(- pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.\^`\.\^`\..0^`0...0^`0.... 8^8` ..... 8^8` ...... `^``....... `^``........ ^`.........uGj,k&me+ [,DS' &H /.>tdpjRUEgH>Y5i8~}|M,vh8$(65:lq /qdegJ!V$4'{F)+*+6 4e< J[V;W4)]pa|`cMyjkl|H#2`aP"yZ\j0Vh7{!;} 9V<$Gj@}2.pCuJUU@8$ ======!=#=$=%=)=,,X @$@"*X@.24<DJNPRZ`UnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1ff cH+3 ?K-!r4dTEX3QHX $Pe2!xxNormalSVEU ILI`TE U RIJECITamari x                      Oh+'0d   , 8DLT\SVEUILITE U RIJECITamariNormal 2Microsoft Office Word@F#@S@S cH՜.+,D՜.+,D hp  PFRi+T SVEUILITE U RIJECI Title  8@ _PID_HLINKSA bd`http://www.ina.hr/ ]E]http://www.onepetro.org/ BVZhttp://www.engineerlive.com/ @Whttp://www.isope.org/ _Thttp://www.en.wikipedia.org/ KQhttp://www.zavod.pgz.hr/ ooNhttp://www.tportal.hr/ HKhttp://www.pomorskodobro.com/ 1D _Toc2844146221> _Toc28441462118 _Toc28441462012 _Toc2844146191, _Toc2844146181& _Toc2844146171  _Toc2844146161 _Toc2844146151 _Toc2844146141 _Toc2844146131 _Toc2844146121 _Toc284414610@http://www.isope.org/ @http://www.isope.org/ ]Ehttp://www.onepetro.org/ BVhttp://www.engineerlive.com/ bd http://www.ina.hr/ K http://www.engineerlinve.com/ Khttp://www.zavod.pgz.hr/ oohttp://www.tportal.hr/ Hhttp://www.pomorskodobro.com/   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FSData 1TablenWordDocument mSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreSSXMPYUS431M2==2SSItem  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q