Naslov
Utjecaj folijarnih gnojiva na intenzitet fotosinteze, prinos i kvalitetu gomolja krumpira (Solanum tuberosum L.)
(Effect of foliar fertilizers on intensity of photosynthesis, yield and quality of potato tubers (Solanum tuberosum L.))

Autori
Horvat, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.03

Godina
2010

Stranica
126

Mentor
Poljak, Milan

Ključne riječi
krumpir; folijarna gnojiva; intenzitet fotosinteze; prinos gomolja; struktura prinosa; mineralni sastav gomolja
(potato; foliar fertilizers; intensity of photosynthesis; tuber yield; tuber structure; tuber mineral composition)

Sažetak
Bitan čimbenik u tehnologiji proizvodnje krumpira za postizanje optimalnih prinosa i kvalitete gomolja je gnojidba krumpira. Gnojidba putem tla nije uvijek dovoljna da zadovolji potrebe usjeva naročito u uvjetima kiselih i lužnatih tala te uvjetima vodnog deficita. Alternativni pristup za primjenu hranjiva predstavlja folijarna gnojidba putem listova i stabljike. Na tržištu postoje različita folijarna gnojiva koja su često smjese mikrohranjiva i sekundarnih hranjiva čija se primjena preporučuje za povećanje prinosa i kvalitete usjeva. Međutim, vrlo je malo znanstveno utemeljenih rezultata o njihovoj učinkovitosti na metabolizam biljaka. Nadalje, fiziološka reakcija krumpira na primjenu folijarnih gnojiva nedovoljno je poznata. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utjecaj folijarnih gnojiva na intenzitet fotosinteze, prinos i kakvoću gomolja krumpira. Dvogodišnji pokusi provedeni su na sorti krumpira Courage tijekom vegetacijske sezone 2004. i 2005. godine na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Belici te u plasteniku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom vegetacijske sezone 2006. i 2007. Tretmani u pokusima sastojali su se od folijarnih gnojiva i netretirane varijante (kontrole). Istraživana folijarna gnojiva bila su na bazi magnezijeva sulfata, bora i mangana (Epso Salt), kalcija (Megagreen odnosno Stopit) i aminokiselina (Drin). Poljski pokusi s tri tretmana folijarne gnojidbe (Epso Salt, Drin i Stopit) i kontrolom provedeni su po shemi slučajno-bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Pokusi s tri tretmana folijarne gnojidbe (Epso Salt, Megagreen i Drin) i kontrolom u tri ponavljanja provedeni su u plasteniku po shemi slučajno-bloknog rasporeda. U uvjetima plastenika osim prethodno navedenih folijarnih gnojiva istraživan je i utjecaj optimalne i nedovoljne opskrbljenosti tla vodom u fazi pune tuberizacije. Folijarna gnojiva su primijenjena u preporučenim dozama višekratno (pet puta) tijekom vegetacije, u intervalima od desetak dana, u periodu od početka formiranja gomolja do faze fiziološke zriobe. Rezultati istraživanja u poljskim uvjetima pokazuju značajne razlike između istraživanih folijarnih gnojiva za prinos, strukturu prinosa te mineralni sastav. Tretman Stopit je u vegetacijskoj sezoni 2004. ostvario značajno najmanji prinos gomolja krumpira u odnosu na tretmane Drin, Epso Salt i kontrola. U vegetacijskoj sezoni 2005. tretman Stopit ostvario je značajno najveći prinos gomolja. Tretmani su se međusobno razlikovali po ostvarenoj masi gomolja veličine >50 mm ovisno o vegetacijskoj sezoni istraživanja, dok nije utvrđen utjecaj folijarnih gnojiva na masu gomolja manjih veličina. U plasteniku su najveći intenzitet fotosinteze u listu krumpira ostvarili kontrola i Megagreen. Značajno najveći indeks sadržaja klorofila u listu krumpira ostvario je folijarni tretman Drin, a najmanji Epso Salt. Slično rezultatima za intenzitet fotosinteze, najveći prinos gomolja krumpira ostvarili su kontrola i Megagreen, u odnosu na Drin i Epso Salt. Kontrola, Megagreen i Epso Salt ostvarili su značajno veći broj i masu gomolja veličine >50 mm u odnosu na Drin. Koncentracija fosfora, kalija i magnezija u gomolju krumpira nije bila pod utjecajem folijarnih tretmana, dok je ukupna koncentracija dušika i kalcija varirala značajno uslijed primjene folijarnih tretmana. Prinos gomolja krumpira značajno je smanjen u uvjetima stresa uslijed nedostatka vode za prosječno 14% u usporedbi s prinosom u ne stresnim uvjetima. Drin, kontrola i Megagreen ostvarili su značajno veći prinos gomolja krumpira u ne stresnim uvjetima u odnosu na uvjete stresa. U tretmana Epso Salt nije ostvarena značajna razlika u prinosu gomolja u stresnim i ne stresnim uvjetima. Dobiveni rezultati omogućili su evaluaciju istraživanih folijarnih gnojiva u svrhu davanja znanstveno utemeljenih preporuka za njihovu primjenu u proizvodnji krumpira.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA