Naslov
Eneolitičke kulture na prostoru istočne Hrvatske
(Eneolithic cultures on the territory of eastern Croatia)

Autori
Balen, Jacqueline

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.09

Godina
2010

Stranica
177

Mentor
Tihomila Težak-Gregl

Ključne riječi
doba; eneolitik; istočna Hrvatska; apsolutni datumi; lasinjska kultura; retzgajarska kultura; badenska kultura; kostolačka kultura; vučedolska kultura
(Age; Eneolithic; eastern Croatia; absolute dates; Lasinja Culture; Retz-Gajary Culture; Baden Culture; Kostolac Culture; Vučedol Culture)

Sažetak
U radu su prikazana dosadašnja saznanja o bakrenodobnim kulturama na području istočne Hrvatske (prostor Požeške kotline, Slavonske Posavine, Istočnohrvatske ravnice i zapadnoga Srijema). Svaka eneolitička kultura obrađuje se zasebno – analiza se temelji na objavljenoj građi te onoj dobivenoj novim istraživanjima. U radu su osim klasične kulturološke analize (analiza odabira mjesta za podizanje naselja, načina stanovanja, pokapanja, materijalne ostavštine) uključene i analize sirovina, arheobotaničkih ostataka kao i životinjskih kostiju. Posebna poglavlja u sklopu svake kulture posvećena su apsolutnom datiranju. Sve to poslužilo je kao osnova u razrješenju slijeda kultura tijekom bakrenog doba - eneolitika na prostoru istočne Hrvatske. Na temelju podataka iz dosadašnjih istraživanja na području istočne Hrvatske možemo razlikovati nekoliko kultura, odnosno kulturnih skupina šire teritorijalne rasprostranjenosti, koje su se u vremenskom rasponu od cca 4500. do 2450. god. pr. Kr. izmjenjivale ili usporedo razvijale. Razdoblje ranog eneolitika obilježavaju kulture Sopot i Seče, nakon čega slijedi lasinjska kultura koja se formirala mirnim putem na podlozi kasne sopotske kulture. Dobiveni datumi za lasinjsku kulturu na prostoru istočne Hrvatske kreću se od 4350. do 3950. god. pr. Kr. Retzgajarska kultura u istočnohrvatskom prostoru boravila je približno od 3960. do 3500. god. pr. Kr. Sigurno prisutnost ove kulture, koju ipak moramo početi gledati kao dugotrajniju pojavu, ne samo nomadskog karaktera, imamo na istok do Đakova i Osijeka. Mišljenja smo da dalje na istok, odnosno na prostoru zapadnoga Srijema neće niti biti nalaza retzgajarske kulture, već više treba očekivati prisutnost Vajska Hunyadi skupine. Badenska kultura na prostoru istočne Hrvatske prisutna je od 3640. god. pr. Kr. Smatramo da treba izvojiti Boleraz horizont, kojega po datumima možemo pratiti do cca 3340. god. pr. Kr., kao i na prostoru središnje Europe te klasičnu badensku kulturu. Za sada jako malo lokaliteta možemo sigurno pripisati Boleraz horizontu: Vučedol, Veliko polje kod Josipovca Punitovačkog, Štrosmajerovac kod Đakova, Josipovac kod Osijeka te možda Sarvaš, Okruglica kod Kršinaca te Batelije kod Virovitice. Dobiveni datumi za badenska nalazišta (bez Boleraz horizonta) u istočnoj Hrvatskoj kreću se od 3370. do 2900. god. pr. Kr., a što je zanimljivo, vrlo slične datume (od cca 3300./3200.) dobili smo i za kostolačka nalazišta u istočnoslavonskom prostoru. Vučedolska kultura na prostoru istočne Slavonije bila je prisutna do pojave ranobrončanodobne vinkovačke kulture (cca 2450. god. pr. Kr.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA