Pregled bibliografske jedinice broj: 541551
Programske pretpostavke i učenička iskustva u školskom okruženju relevantna za unapređenje mirovnog obrazovanja u osnovnoškolskom obrazovanju
Programske pretpostavke i učenička iskustva u školskom okruženju relevantna za unapređenje mirovnog obrazovanja u osnovnoškolskom obrazovanju // Sociologija i promjena - izazovi budućnosti / Štulhofer, Aleksandar ; Tomić Koludrović, Inga ; Ančić, Branko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2011. str. 44-45 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 541551 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Programske pretpostavke i učenička iskustva u školskom okruženju relevantna za unapređenje mirovnog obrazovanja u osnovnoškolskom obrazovanju
(Aspects of curriculum and pupils' experiences in the school enviroment relevant for the improvement of peace education in elementary schools)
Autori
Puzić, Saša ; Baranović, Branislava
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sociologija i promjena - izazovi budućnosti
/ Štulhofer, Aleksandar ; Tomić Koludrović, Inga ; Ančić, Branko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2011, 44-45
ISBN
978-953-6552-74-0
Skup
Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva, "Sociologija i promjene - izazovi budućnosti"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2011. - 08.04.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
mirovno obrazovanje; nastavni plan i program; nacionalni okvirni kurikulum; školska klima; učenička perspektiva
(peace education; syllabus; national curriculum framework; school climate; pupils' perspective)
Sažetak
Prezentacija se bazira na podacima istraživačkog projekta o mirovnom obrazovanju u osnovnim školama iz 2010., čiji je cilj bio empirijska analiza uvjeta i pretpostavki za unaprjeđivanje vrijednosti, sadržaja i metoda mirovnog obrazovanja u osnovnim školama u RH. U istraživanju se pošlo od koncepta mirovnog obrazovanja u čijem je središtu, s jedne strane, nastojanje za razjašnjenjem različitih oblika nasilja, a s druge, ukazivanje na moguće nenasilne alternative (Harris, 2004). Sukladno ovome osnovnom konceptualnom određenju, istraživački je fokus na oblicima sukoba/nasilja kako se javljaju u školi, no istodobno i na programskoj zastupljenosti i normativnom određenju znanja, vještina i vrijednosti potrebnih za usvajanje nenasilnih oblika ponašanja. Istraživani su sljedeći elementi relevantni za unaprjeđivanje sadržaja mirovnog obrazovanja u osnovnim školama: 1) ispitivanje učeničke percepcije školske klime sa stajališta javljanja i načina rješavanja sporova i sukoba među učenicima, kao i utvrđivanje njihova mišljenja o zastupljenosti i potrebi uvođenja mirovnih tema u nastavi ; i 2) analiza zastupljenosti sadržaja mirovnog obrazovanja u strateškim dokumentima kojima se uređuje osnovnoškolsko obrazovanje u RH (Nastavni plan i program za osnovnu školu (HNOS) iz 2006. godine, te Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK) iz 2010.). Za potrebe anketnog ispitivanja učeničke percepcije školske klime primijenjena je modificirana skala za ispitivanje razredne klime opisana u Dahlberg i sur., 2005., za ispitivanje zastupljenosti mirovnih tema u nastavi baterija od 15 čestica koje su pokrivale različite teme relevantne za mirovno obrazovanje, dok je u svrhu sadržajne analize provedena kvalitativna analiza sadržaja strateških dokumenata (usp. Buehler-Otten, Neumann, Reuter, 2000). Anketno istraživanje provedeno je na slučajnom stratificiranom uzorku deset zagrebačkih osnovnih škola u studenom i prosincu 2010. godine. U istraživanju je sudjelovalo 370 učenika osmih razreda. Vezano uz učeničku percepciju školske klime dobiveni podaci, između ostalog, pokazuju da su u ispitivanim školama prisutni različiti oblici sukoba pri čemu su najrasprostranjeniji verbalni sukobi. Fizički oblici nasilja među učenicima razmjerno su rjeđi, iako nipošto zanemarivi, budući da značajan broj ispitanih učenika navodi da se u njihovoj školi učenici i fizički sukobljavaju. Kada je riječ o zastupljenosti mirovnih tema u nastavi, najzastupljenije su teme koje se bave ljudskim i građanskim pravima, dok su najmanje zastupljene teme koje adresiraju određene manjine u društvu. Rezultati analize sadržaja pokazuju da mirovna tematika nije sustavno uklopljena u postojeće programske dokumente, odnosno da povezivanje i koreliranje postojećih programskih sadržaja čini preduvjet za ostvarivanje ciljeva mirovnog obrazovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Pedagogija
POVEZANOST RADA
Projekti:
100-1001677-0938 - Kompetencije za društvo znanja i razvoj nacionalnog kurikuluma u Hrvatskoj (Baranović, Branislava, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb