ࡱ> _a\]^lbbjbjVV :<<%x///8g3/QNOO"qqqLLLKKKKKKK$IQS>K LLKqq N444p qqK4K44GIq`f/' lHK!N0QNH)Tx3)T(II)TI LZ@44LLLKK4jLLLQN)TLLLLLLLLL :SVEU ILI`TE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI SENKO VIN I NIKOLINA `PALJ MAJA SUPI I BIOMASS DERIVED FUELS (BIOGORIVA) SEMINARSKI RAD RIJEKA, 2011. SVEU ILI`TE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA BIOGORIVA SEMINARSKI RAD Kolegij: Upravljanje dobavnim lancem Mentor: prof.dr.sc. Dragan iai Studenti: Senko Vin i; 0112025723 Nikolina `palj; 0112029150 Maja Supi i; Smjer: Logistika i menad~ment u pomorstvu i prometu; prva godina diplomskog studija Rijeka, sije anj 2011. SADR}AJ 1. UVOD 1 1.1. Problem, predmet i objekt istra~ivanja 1 1.2. Radna hipoteza 1 1.3. Svrha i cilj istra~ivanja 1 1.4. Znanstvene metode 1 1.5. Struktura rada 1 2. BIOMASA 2 2.1. Povijest prerada biomase 2 2.2. Razli ita porijekla biomase 3 3. PRERADA ENERGIJE IZ BIOMASE (BIOGORIVA) 5 3.1. Proizvodnja iz drvne biomase 7 3.2. Proizvodnja iz nedrvne biomase 8 3.3. Bioplin 9 3.4. Alkoholna goriva (Etanol) 9 3.5. Biodizel 10 3.6. Energija otpada 11 4. MOGUNOSTI PROIZVODNJE BIOGORIVA U REPUBLICI HRVATSKOJ 13 5. ZAKLJU AK 15 POPIS LITERATURE 16 POPIS TABLICA 18 POPIS SHEMA 18 1. UVOD U posljednjih desetak godina doalo se do dramati nih spoznaja o kriti nom stanju one iaenosti zraka i utjecaju na klimatske promjene u regionalnim i globalnim razmjerima, uzrokovanom vrlo velikim dijelom pretjeranom uporabom mineralnih goriva u prometu. Zbog prethodno spomenutog problema, te zbog postupnog nestajanja svijetskih zaliha nafte, javila se potreba za identificiranjem novog rijeenja u vidu obnovljivih izvora energije u svrhu poboljanja kvalitete ~ivota na zemlji. Da bi se rijeaio navedeni problem neophodno je prou iti tri glava objekta istra~ivaja pomou pitanja vezanih za biogoriva, umjetna goriva i povezni element izmeu njih; ekoloaku osvijeatenost ovjeka. Znanstveno utemeljenim spoznajama o izvorima energije i mogunosti uvoenja istih u stalnu upotrebu stvorene su pretpostavke za uvoenje biogoriva kao prvog izbora za izvor energije. Pri istra~ivanju i formuliranju rezultata koriatene su metode analize i sinteze, metode deskripcije i metode komparacije. U uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istra~ivanja, radna hipoteza i pomone hipoteze, svrha i ciljevi istra~ivanja, znanstvene metode i obrazlo~ena je struktura rada. U drugom dijelu rada, pod naslovom Biomasa nalaze se utvrene injenice o preradi biomase i njenom porijeklu, te bitni podaci relevantni za daljnji tijek istra~ivanja. U poglavlju  Prerada energije iz biomase (Biogoriva) analizirani su na ini, mogunosti i prihvatljivost uvoenja bio goriva u standardni sustav primjene. etvrta cijelina predstavlja jedno od rijeaenja problema; model proizvodnje i uporaba biogoriva u Republici Hrvatskoj. U poslijednjim dijelu Zaklju ku, dana je sinteza rezultata istra~ivanja kojima je dokazivana postavljena radna hipoteza. 2. BIOMASA Biomasa (eng. biomass, njem. biomasse) je u raznim izvornicima razli ito odreena, ali se kao osnovna mo~e navesti odrednica prema Uredbi o grani nim vrijednostima emisije one iaujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97):  Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao ato su drvo, slama, stabljike ~itarica, ljuature itd. Naziv Biomasa odnosi se na ~ivuu ili donedavno ~ivuu materiju, biljnog ili ~ivotinjskog porijekla, koja se mo~e koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Biomasa se naj eae koristi direktno u kona noj potroanji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se mo~e koristiti i za proizvodnju elektri ne energije i topline, te se odnedavno sve viae koristi za proizvodnju biogoriva. Biomasa se takoer mo~e koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija. Danas se primjena biomase za proizvodnju energije poti e uva~avajui na elo odr~ivog razvoja. Naj eae se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu viae iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju elektri ne i toplinske energije ili se prerauje u plinovita i tekua goriva za primjenu u vozilima i kuanstvima. Postoje razne procjene potencijala i uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budunosti, no u svim se scenarijima predvia njezin zna ajan porast i bitno va~nija uloga. 2.1. Povijest prerade biomase Osamdesetih godina proaloga stoljea u poljoprivrednoj proizvodnji Europe pojavljuje se viaak ~itarica, poglavito paenice. Naime, zbog veih prihoda dobivenih od paenice i kukuruza, ove kulture "izgurale" su uljarice te se smatralo da je rjeaenje ovih viakova u izvozu. Meutim, sve zemlje koje su proizvodile ~itarice imale su sli an razvoj, a uz to svjetska tr~iana cijena nije viae bila poljoprivredno orijentirana, nego je bila rezultat politi kog djelovanja. U meuvremenu dolazi do joa jednog pora~avajueg rezultata. Nakon opse~nih energetskih istra~ivanja utvrdilo se da e svjetske zalihe nafte (u ovisnosti o lokaciji), ukoliko se nastavi troaiti ovakvim intenzitetom, biti dostatne za 50 do 100 godina. Istovremeno svjetska potroanja energije nezaustavljivo raste, a s njom i njezina cijena. Trenutni porast cijene fosilne nafte nije kratkoro an marketinaki pomak, ve trend koji e se i dugoro no nastaviti. Iz tog razloga Europska unija na temelju razli itih Uredbi, a kasnije i Direktiva ulazi u prvu fazu proizvodnje biogoriva. Od 1998. godine se cijena nafte s US$ 10 popela na danaanjih 70 US$ po barelu. Danas analiti ari predviaju cijenu od preko US$ 100 po barelu sirove nafte. Isto tako, uz promjene u poljoprivredi i energetici koje se deaavaju s klimom kao i s okoliaem, rezultat su poveane udjelom emisije CO2 . Sve to potaklo je poja ani razvoj i uporabu alternativnih goriva. Tako, samo u Republici Njema koj na istra~iva kom i razvojnom programu radi 85.000 suradnika (Vorlop, 2005). Na temeljima Direktive 30/2003 i udjelom biogoriva u 2010. godini, od minimalno 5,75% u transportu i poreznim olakicama, smjernice proizvodnje okrenute su u pravom smjeru. Od cijelog niza alternativnih pogonskih goriva Europska unija glavni je naglasak stavila na zemni plin, bioplin, biodizel, bioetanol, BTL (biomass to liquid), GTL (gas to liquid), CTL (coal to liquid) i kao zavrano dugoro no rjeaenje  vodik. S takvim smjernicama Europska unija je uala u drugu fazu proizvodnje biogoriva. 2.2. Razli ita porijekla biomase Biomasa je obnovljivi izvor energije, a openito se mo~e podijeliti na drvnu, nedrvnu i ~ivotinjski otpad, unutar ega se mogu razlikovati : 1) Drvna biomasa - Ostaci i otpad nastao pri piljenju, bruaenju, blanjanju i sl. - esto je to otpad koji optereuje poslovanje drvno-preraiva ke tvrtke - Slu~i kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, peleti - Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od aumske biomase 2) Ostaci i otpaci iz poljoprivrede - Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koatice, ljuske,& - To je heterogena biomasa razli itih svojstava - Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i razli itih primjesa (klor!) - Prerauje se preaanjem, baliranjem, peletiranjem - Danska: instalirana je elektrana na ostatke ~itarica od 450 MW! 3) }ivotinjski otpad i ostaci - Anaerobna fermentacija (izmet  sve vrste ~ivotinja + zelena masa) - Spaljivanjem (stelja, leaine  peradarske farme) - Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, duaika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) 4) Biomasa iz otpada - Zelena frakcija kunog otpada - Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih povraina - Mulj iz kolektora otpadnih voda Naj eae se koristi drvna biomasa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu viae iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju elektri ne i toplinske energije ili se prerauje u plinovita i tekua goriva za primjenu u vozilima i kuanstvima. Biomasa ne uklju uje organske tvari koje su promjenjene raznim geoloakim procesima, poput nafte i ugljena. Ona se joa naziva i spavajui div, zbog toga jer je e to vjerojatno biti najva~niji obnovljivi izvor energije u budunosti. 3. PRERADA ENERGIJE IZ BIOMASE (BIOGORIVA) Visoke cijene energije, poveani uvoz energenata, zabrinutost zbog ograni enih rezervi nafte i sve vea svijest o negativnim popratnim pojavama koriatenja fosilnih goriva dovelo je do sve intenzivnije potrebe za pronala~enjem obnovljivih izvora energije. Postoji veliki potencijal za proizvodnju biomase kao obnovljivog izvora energije na poljoprivrednim povrainama. Energija iz biomase dakle dolazi u vrstom, ali i tekuem (npr. biodizel, bioetanol, biometanol) i plinovitom stanju (npr. bioplin, plin iz rasplinjavanja biomase i deponijski plin). Shema 1. Postupci pretvorbe i dobivanja biomase  Izvor: `ljivac, D.: Obnovljivi izvori energije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, 2008. str. 3. Tekua biogoriva (biodizel i bioetanol) danas predstavljaju najvredniji oblik obnovljivih izvora energije za promet. Ona se sve viae proizvode i koriste u cijelom svijetu. Temeljni razlog za to je spoznaja o kriti nom stanju one iaenosti zraka i nastalim klimatskim promjenama , zbog upotrebe golemih koli ina mineralnih goriva u prometu. Stoga e EU, i gotovo sve zemlje u svijetu, razvijati proizvodnju i airiti koriatenje tekuih biogoriva u budunosti. U tablici 1. dat je prikaz biogoriva prve generacije, a u tablici 2. biogoriva druge generacije. Tablica 1. Prva generacija biogoriva Vrsta biogorivaNazivSirovinaProdizvodni procesBioetanolKonvencionalni bioetanol`eerna repa, zrno ~itariceHidroliza i fermentacijaBiljno ulje isto biljno sirovo uljeUljariceHladno preaanje/ EkstrakcijaBiodizelRME  metilni ester repi inog ulja FAME/FAEE  metilni/etilni ester masnih kiselinaUljariceHladno preaanje + Trsnsesterifikacija dal to dobro piseBiodizelBiodizel iz otpadnog jestivog biouljaOtpadno jestivo uljeTransesterifikacijaBioplinPro iaeni bioplinBiomasa i stajski gnojFermentacijaBio-ETBEEtil-tert-butil-eterBioetanolKemijska sinteza Izvor: Kri ka, T.: Proizvodnja biogoriva i njen utjecaj na poljoprivredu, Sveu iluate u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2009. str. 18. Tablica 2. Druga generacija biogoriva Vrsta biogorivaNazivSirovinaProizvodni procesBioetanolCelulozni bioetanolLignocelulozni materijalHidroliza i fermentacijaSintetska biogorivaBTL biomasa u gorivo FT Fischer-Tropsh biodizelsko gorivo Sintetski bio dizel Biometanol Bio-DME biodimetil eterLignocelulozni materijalUplinjavanje i sintezaBiodizel (hibrid izmeu 1. i 2. generacije)NExBTLBiljna ulja i ~ivotinjske mastiHidrogenacijaBioplinSNG (sintetski prirodni plin)Lignocelulozni materijalUplinjavanje i sintezaBiovodikLignocelulozni materijalUplinjavanje i sinteza Izvor: Kri ka,T., Proizvodnja biogoriva i njen utjecaj na poljoprivredu, Sveu iluate u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2009., str. 19. 3.1. Proizvodnja iz drvne biomase Postoje razni na ini da se iz biomase dobije energija. Upotrebljava se isklju ivo aumska biomasa (ostaci i otpad nastali redovitim gospodarenjem umama, prostorno i ogrjevno drvo) i biomasa iz drvne industrije (ostaci i otpad pri piljenju, bruenju, blanjanju -gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, briketi i peleti - nastaju sabijanjem, odnosno preanjem usitnjene drvne biomase u rasutom stanju radi transporta i automatizacije lo~enja, i dr. - jeftinije i kvalitetnije gorivo od aumske biomase). Pri obradi drveta gubi se oko 35 - 40% od ulazne sirovine u procesu proizvodnje, a koli ina otpada za neke proizvode kao ato su parketi iznosi i do 65% . Biomasa se mo~e izravno pretvarati u energiju jednostavnim sagorijevanjem (izgaranjem) te se tako proizvesti pregrijana vodena para za grijanje u industriji i kuanstvima ili za dobivanje elektri ne energije u malim termoelektranama. Takva postrojenja kao gorivo koriste drvni otpad iz aumarstva i drvne industrije, slama i drugi poljoprivredni ostaci te komunalni i industrijski otpad (u srediatu se Be a gradi velika kogeneracijska elektrana na biomasu koja e od ove godine proizvoditi toplinu za 12 000 obitelji, odnosno dovoljno elektri ne energije za ak 45 000 obitelji) . Za podneblje Republike Hrvatske i vrste drvea va~no je za njegovu ogrjevnost utvrditi ubraja li se ono u lista e ili etinja e, odnosno u meko ili tvrdo drvo, jer je udio pojedinih sastojaka pri tome razli it, a razli ita je i tvar koja se mo~e koristiti kao gorivo. Smanjenjem vla~nosti biomase ogrjevna vrijednost se uvelike poveava. Iz tog je razloga, za ato bolje iskoriatenje energije, korisno suaiti biomasu. 3.2. Proizvodnja iz nedrvne biomase Osim ostale nedrvne biomase, u Hrvatskoj bi osobitu va~nost mogli imati ostaci iz poljoprivrede, tj. poljoprivredna biomasa (kukuruzovina, oklasak, stabljike suncokreta, slama, ljuske, koatice viaanja, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, kore od jabuka...). Iskustva iz razvijenih zemalja, u Europi osobito Danske, pokazuju kako se radi o vrijednom izvoru energije koji se ne bi trebao zanemariti. Kao primjer vrijednosti nedrvnih izvora mo~e se navesti;  Nakon berbe kukuruza na obraenom zemljiatu ostaje kukuruzovina, stablijika s liaem, oklasak i komuaina. Budui da je prosje ni odnos zrna i mase (tzv. ~etveni omjer) 53% : 47%, proizlazi kako biomase pribli~no ima koliko i zrna. Ako se razlu e kuruzovina i oklasak, tada je njihov odnos prosje no 82% :18%, odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0,89 t biomase kukuruza ato ine 0,71 t kukuruzovine i 0,18 t oklaska. Iako je neosporno kako se nastala biomasa mora prvenstveno vraati u zemlju, preporu uje se zaoravanje izmeu 30 i 50% te mase, ato zna i da za energetsku primjenu ostaje najmanje 30% . Osim ostataka i otpada postoji veliki broj biljnih vrsta koje je mogue uzgajati tzv.  Energetski nasadi sa velikim prinosima; kao ato su brzorastue drvee i kineske trske s godianjim prinosom od 17 tona po hektaru, eukaliptus: 35 t suhe tvari, zelene alge s prinosom od 50 tona po hektaru, biljke bogate uljem ili aeerom, a u Hrvatskoj se najvei prinosi posti~u s topolama,vrbama i jablanima. 3.3. Bioplin Bioplin je mijeaavina plinova koja nastaje fermentacijom biorazgradivog materijala u okru~ju bez kisika. On je mijeaavina metana CH4 (40-75 %), uglji nog dioksida CO2 (25-60 %) i otprilike 2 % ostalih plinova (vodika H2, sumporovodika H2S, ugljikovog monoksida CO). Bioplin je otprilike 20 % lakai od zraka i bez mirisa je i boje. Temperatura zapaljenja mu je izmeu 650 i 750 0C, a gori isto plavim plamenom. Njegova kalorijska vrijednost je oko 20 MJ/Nm3 i gori sa oko 60 %-om u inkovitoau u konvencionalnoj bioplinskoj pei. Bioplin se dobiva iz organskih materijala . Podrijetlo sirovina mo~e varirati, od sto nih otpadaka, ~etvenih viakova, ostataka ulja od povra do organskih otpadaka iz kuanstava. Osim tih materijala, za proizvodnju bioplina mo~e se koristiti i trava. Postoje dva osnovna tipa organske digestije (razgradnje): aerobna (uz prisustvo kisika) i anaerobna (bez prisustva kisika). Svi organski materijali, i ~ivotinjski i biljni, mogu biti razgraeni u ova dva procesa, ali produkti e biti vrlo razli iti. Aerobna digestija (fermentacija) proizvodi uglji ni dioksid, amonijak i ostale plinove u malim koli inama, veliku koli inu topline i kona ni proizvod koji se mo~e upotrijebiti kao gnojivo. Anaerobna digestija proizvodi metan, uglji ni dioksid, neato vodika i ostalih plinova u tragovima, vrlo malo topline i kona ni proizvod sa veom koli inom duaika nego ato se proizvodi pri aerobnoj fermentaciji. Takvo gnojivo sad~i duaik u mineraliziranom obliku (amonijak) koje biljke mogu br~e preuzeti nego organski duaik ato ga ini posebno pogodnim za oplemenjivanje obradivih povraina. Postrojenje za proizvodnju bioplina naziva se digestor. Budui da se u njemu dogaaju razli ite kemijske i mikrobioloake reakcije, poznat je i kao bioreaktor ili anaerobni reaktor. Mora biti nepropustan za zrak i vodu. Dobiveni se bioplin naj eae koristi za dobivanje toplinske i/ili elektri ne energije izgaranjem u kotlovima, plinskim motorima ili turbinama (koriatenjem izmeta od 120 krava mo~e proizvesti dovoljno bioplina za pogon motora snage 50 kW, ato je dovoljno za pokrivanje potreba za elektri nom energijom manjeg sela). Sastav plina je CO, CH4 i H2, a svojstva ovise o dizajnu ureaja za rasplinjavanje (odozgo (protustrujno), odozdo (istostrujno) ili u sloju), temperaturi, vla~nosti i sastavu biomase, sredstvu rasplinjavanja (zrak: 4-6 MJ/Nm3 ili kisik: 15-20 MJ/Nm3 ). 3.4. Alkoholna goriva (etanol) Osnovne faze u procesu proizvodnje etanola su: tu stavi fusnotu priprema sirovine, fermentacija, destilacija etanola. Priprema sirovine je zapravo hidroliza molekula kroba enzimima u aeer koji mo~e fermentirati. Uobi ajena tehnologija za proizvodnju etanola je fermentacija u pei s obi nim kvascem za proizvodnju 8 do 10%-tnog alkohola nakon 24 do 72 h fermentacije . Nakon toga slijedi destilacija tog alkohola u nekoliko faza ime se dobiva 95%-tni etanol . Za proizvodnju posve istog etanola, kakav se koristi za mijeaanje s benzinom, dodaje se benzen i nastavlja destilacija te se dobiva 99,8%-tni etanol. Etanol se mo~e proizvoditi od tri osnovne vrste biomase: aeera (od aeerne trske, melase), akroba (od kukuruza) i celuloze (od drva, poljoprivrednih ostataka). Sirovine bogate aeerima vrlo su pogodne za proizvodnju etanola, budui da ve sadr~avaju jednostavne aeere glukozu i fruktozu koji mogu fermentirati izravno u etanol. Sirovine bogate akrobom sadr~avaju velike molekule ugljikovodika koje treba razlo~iti na jednostavne aeere procesom saharifikacije. To zahtijeva joa jednu fazu u procesu proizvodnje ato poveava troakove. Ugljikovodici u sirovinama bogatim celulozo P T 0 2 4 B H X d j v N T *, nvhF9h 5CJaJhF9h9v5 hH5hF9h 5hF9hX45hF9h=L5hF9h5hF9h5'5 h9md5 h5'5hF9h5'5CJaJ hvhQ/h9hQ/5CJaJ h9hQ/h.hQ/5CJaJhQ/5CJaJhQ/.*`bdfhj $ & ( * , . 0 2 4 6 8 T dhxxgdQ/$dhxxa$gdQ/T ~     T  D dhxxgdQ/$dhxxa$gdQ/ 0 2 4 H  T ,"D^~ 9" dhxxgd5' dhxxgd!^V\^v|~2DFZ\45ij{lFHt ¾hAhRhB5CJaJhsa5CJaJhBh ^ hVh!^h;ch!^hAhA5hF9h!^5CJaJhF9h9v5hF9h 5hF9h5'5 hH5hF9h9v5CJaJ9|68, $^)`)))P-$xx`a$gdsa $xxa$gdsa$a$gdsa $`a$gdsaxxgdsa,.Z !!"D"R""*#d##0$>$$$$$%%Z)\)^)`))))**r*t***++++h,j,,,--..`/b///ѿѬ h"hk)hk)hv 5hk)hk)5hk) huhhAhAhCgjh30JUhAhA\ hAhAjhdx0JU huhhBhBhuhhB5\hBhB\:/,0.000h1j11182:2R22223444648455z6{6888$9&9(9*9:>:@:B:D:F:L:h:l:::::z;~;"<&<<<<<<<T=X===d>h>>>ºϠhwhShx hxhx hxhAhAhAh!^5hAhA5 hk)5jhw0JUjhwE0JUjh4 0JUhCgh4 hk) h"hk)=P-:4588&9(9F:<<nBpBDFFFFFFFFFFFxxgdsa xx`gdsa $xxa$gdsa$xx`a$gdsa>P?V???@@|@@^AdAAAAA*B.BlBpBBEEFFFFFF"G4G6G8G:GGJJrJJ2K4KKKKKKɽɽɹzt h!oPJhh6OJQJ^Jhh6PJ h`hh`hPJh`h!oPJ h`h+} h`h?hh+}hRh+}5CJaJhRhk)5CJaJhH5CJaJhsah]0 hW%h]]h]]hL hx hxhx-FFFFFFFFFFFFFFFFFF8G:GU@UlUnUUUUUUUUUV VVķĮķĮķĮĮĮĮćĮĮĮāyt hp 6h7hU6 hS'PJhurh2LCJPJaJhurhCgB*PJphhurh2LB*PJphhurh2LPJhurhS'CJPJaJhurhS'PJhurhS'5PJhu+h`6PJhu+hS'6PJ h`PJ hPJhhPJ+QQQRNRRXAAAAxx$Ifgdurl kdl$$IfTl\ $    t0x$644 layturTRRRRRSXAAAAxx$Ifgdurl kdum$$IfTl\ $    t0x$644 layturTSS,SrSSSVTXAAAAAxx$Ifgdurl kdn$$IfTl\ $    t0x$644 layturTVTXTjTTTUXAAAAxx$Ifgdurl kdn$$IfTl \ $    t0x$644 layturTU UU@UnUUXAAAAxx$Ifgdurl kd^o$$IfTl\ $    t0x$644 layturTUUUUUUXAAAAxx$Ifgdurl kdp$$IfTl\ $    t0x$644 layturTUUVWjWXL@@ $xxa$gdsa $xxa$gdsakdp$$IfTl\ $    t0x$644 layturTVV&V(VVVVWWWWhWjWWXXX6XLXXXXXX@ZLZNZZZZZZZ([*[V[n[[[[[[[[[[[^\b\\\\\\\h7 h6PJ h6h7hk)56hurhUCJaJhxChUhurhU5hu+hu+6hu+h 6 hsa6 h'w6PJ h{ 6PJh7hxC6PJ hp 6 hS6h7hxC66jWWWWWWWXEkdGq$$Ifl/\#    t0h$644 layturxx$Ifgdurl XX7X8XLXcXXXEkdq$$Ifl\#    t0h$644 layturxx$Ifgdurl XXXXXX@ZNZEkdr$$Ifl\#    t0h$644 layturxx$Ifgdurl NZZZZZZ*[X[Ekd$s$$Ifl\#    t0h$644 layturxx$Ifgdurl X[Z[l[n[[[\EEEExx$Ifgdurl kds$$Ifl\#    t0h$644 laytur[[[\\4]\PDP4$xx`a$gdsa $xxa$gdsa $xxa$gdsakdbt$$Ifl\#    t0h$644 laytur\4]6]8]]]]]O^P^R^n^^^^__"_` `````aaaaaaa@b\b^bcccʿԲʲʲm\\!hJUhJUB*OJQJ^Jph$hJUhJUB*OJQJ]^JphhJUB*OJQJ^JphhJUB*]ph"jhJU0JB*U]ph"hSB*]ph"hJUhJUB*]ph"hJUhJUB*ph"hJUB*]phhJUhJUB*]phhJUhJUB*ph hJUhJUhJUhJUhJU5$4]6]aTfiiiim^rzu|u~uuuuuy{>p67$xx`a$gdsa$xx7$8$H$`a$gdsa$xx7$8$H$a$gdsa $xxa$gdsacc\d^ddeeeeJfLfNfPfRfTfXflfffff&g(ggghhdifiiiiįġrhZh>_h>_5OJQJ^Jh>_OJQJ^Jh6OJQJ]^JhhOJQJ]^JhOJQJ^Jh OJQJ^JhB*OJQJ^Jph(jhJU0JB*OJQJU^JphhSB*OJQJ^Jph$hJUhJUB*OJQJ]^Jph"!hJUhJUB*OJQJ^JphhJUB*]ph"iiijjDkFk llll mmmmmmmnnnnRoTooopppp\q^qrrVrXrZr\r^r s sŴŴũzg$hYhYB*OJQJ]^JphhYB*OJQJ^JphhYhS6OJQJ^J"jh+0J6OJQJU^Jhe6OJQJ^J!h h 56OJQJ\^Jh h 6OJQJ^Jheh h>_ h>_h>_h>_h>_5OJQJ^Jh5'5OJQJ^J( s"s.s0s2sssttt>u@udu|uuuuuHvJvvvvvvvTwŷtgVgEgEgVg hYhYCJOJQJ^JaJ!hYhYB*OJQJ^JphhYhYOJQJ^JhYhYOJQJ]^J$h _hY5B*OJQJ^JphhH5B*OJQJ^JphhYB*OJQJ^Jph"hYhYB*OJQJ^Jph!hY6B*OJQJ]^JphhYB*OJQJ]^Jph$hYhYB*OJQJ]^Jph hYhYTwVwxwzwwwhxjxxxy y0y4yyyXPRdfhjxxxhRh+jh10JB*OJQJU]^Jph"hSB*OJQJ]^Jph"$h1h1B*OJQJ]^Jph"h1h1OJQJ^Jh1B*OJQJ^Jph!h1h1B*OJQJ^Jphh1OJQJ^JjhY0JOJQJU^J!hYhYB*OJQJ^JphhYhYOJQJ^J hYhYCJOJQJ^JaJjp$&އ0234567OVW͈߈Њɿ񻶮~q~qaqjh!0JOJQJU^JhPxShgOJQJ^JhPxShgOJQJ]^J hghg!hShSB*OJQJ^JphhgOJQJ^JhPxShg5 hPxS5hghSOJQJ^Jjhk0JOJQJU^JhkCJOJQJ^JaJhkOJQJ^JhkB*OJQJ^Jph&7VW͈z$&BD$xx7$8$H$a$gdsa$xx7$8$H$`a$gdsa$ & Fe7$8$H$^e`a$gdsa$ & Fe^e`a$gdsa $xxa$gdsa$xx`a$gdsa΋BDFHzv "$&BDVڴڤڴ~q~q~qaq~Vh?hOJQJ]^Jjh?h0JOJQJU^Jh?hh?hOJQJ^Jh?hh?hOJQJ]^Jh?hh?h5OJQJ^Jh?hOJQJ^Jjhn(0JOJQJU^JhPxSOJQJ^JUhgOJQJ^Jjh!0JOJQJU^JhSOJQJ^JhPxShgOJQJ^JhPxShgOJQJ]^J!m sastavljeni su od joa veih molekula i trebaju se konvertirati u aeere koji mogu fermentirati kiselom ili enzimatskom hidrolizom. Najzna ajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju etanola su aeerna trska, slatki sirak, cassava i kukuruz. Etanol se mo~e koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem uz dodavanje benzinu ili kao njegova potpuna zamjena. Za dodavanje do 20% etanola u benzin nisu potrebne nikakve preinake ni zahvati na motoru, dok za dodavanje veeg udjela ili za pogon samo na etanol treba djelomi no modificirati motor ato poskupljuje cijenu takvih vozila za oko 5 do 10% . Vodea zemlja u proizvodnji i primjeni etanola za vozila je Brazil, u kojem se svake godine proizvede viae od 15 milijardi l. Oko 15% brazilskih vozila se kree na isti etanol, a oko 40% koriste 20%-tnu smjesu s benzinom. Etanol se po eo proizvoditi kako bi se smanjila brazilska ovisnost o inozemnoj nafti i otvorilo dodatno tr~iate domaim proizvoa ima aeera U SADu etanolske smjese ine oko 9% ukupne godianje prodaje benzina . 3.5. Biodizel Biodizel je komercijalni naziv pod kojim se metil-ester, bez dodanog mineralnog dizelskog goriva, nalazi na tr~iatu tekuih goriva i prodaje krajnim korisnicima. Standardizirano je tekue nemineralno gorivo, neotrovan, biorazgradivi nadomjestak za mineralno gorivo, a mo~e se proizvoditi iz biljnih ulja, recikliranog otpadnog jestivog ulja ili ~ivotinjske masti procesom esterifikacije, pri emu kao sporedni proizvod nastaje glicerol. Metil-ester (ME) je kemijski spoj dobiven reakcijom (esterifikacija) biljnog ulja (uljana repica, suncokret, soja, palma, ricinus itd.) ili ~ivotinjske masti s metanolom u prisutnosti katalizatora. Izbor osnovne sirovine za dobijanje biodizela zavisi od specifi nih uslova i prilika u konkretnim zemljama, u Europi se za proizvodnju biodizela najviae koristi ulje uljane repice (82,8%) i ulje suncokreta (12,5%), dok se u Americi najviae koristi ulje soje, a u azijskim zemljama se koristi i palmino ulje . Prednosti biodizela; osim ato je po svojim energetskim sposobnostima jednak obi nom dizelu, ima puno bolju mazivost, pa zna ajno produ~ava radno trajanje motora. Najva~nije su njegove osobine vezane uz smanjenje one iaenja okoliaa (prilikom rada motora, na ispuanoj cijevi se oslobaa ak 10% kisika, eliminira CO2 emisiju). Biodizelska goriva ne sadr~e sumpor ni teake metale, koji su glavni one iaiva i zraka prilikom uporabe dizela dobivenog iz nafte,. Pretvara NOx u bezopasni nitrogen. Mogua proizvodnja u kunoj radinosti. Viai cetanski broj  lakaa zapaljivost. Transport biodizela gotovo je potpuno neopasan za okolia, jer se dospjevai u tlo razgradi nakon 28 dana . Ako nafta tijekom manipulacije ili transporta dospije u vodu, jedna litra zagadi gotovo milijun litara vode, dok kod biodizela takvo zagaenje ne postoji, jer se on u vodi potpuno razgradi ve nakon nekoliko dana. Shema 2. Izbor osnovne sirovine za dobijanje biodizela u Europi  Izvor: `ljivac, D.: Obnovljivi izvori energije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, 2008., str. 11. Biodizel ima i svoje nedostatke a o ituju se u postojanju mogunost za epljenja injektora; pri sagorijevanju ima jak miris pr~enog ulja iz ispuha; posjeduje visoka viskoznost i ima manju energetska vrijednost  37,2 MJ/l (nafta 42, MJ/l ), ato pospjeauje malo veu potroanju. 3.6. Energija otpada Ubrzani razvitak industrije, a osobito potroaa ki organizirano druatvo, uzrokovali su globalnu "ekoloaku" krizu, koja se u razvijenim dr~avama o ituje poglavito kao problem zbrinjavanja otpada. Nekontrolirano i neodgovorno odlo~en otpad ugro~ava zdravlje ljudi i okolia, a brojni su primjeri u kojima je dokazano oateenje zdravlja ljudi zbog neodgovornog postupanja s otpadom. Svjetska iskustva pokazuju da je problem otpada mogue rijeaiti samo cjelovitim sustavom gospodarenja. Primarni cilj je zbrinjavanje gradskog otpada, a tek potom proizvodnja energije (iskoriatavajui zeleni dio recikliranog kunog otpada, biomasu iz parkova i vrtova, mulj iz kolektora otpadnih voda) jer su za to potrebni veliki investicijski troakovi ( US$ 4000/kW ) . Koriatenje energije otpada za grijanje i/ili proizvodnju elektri ne energije jedan je od na ina za u inkovitu uporabu otpada uz, ukoliko se provodi ispravno, minimalan utjecaj na okolia. Postupci termi ke obrade otpada, poglavito u urbaniziranim - gusto naseljenim sredinama, omoguuju istovremeno neutraliziranje atetnih svojstava i njegovo energetsko iskoriatavanje. Postoje razli ite tehni ke mogunosti termi ke obrade otpada, od kojih je sagorijevanje otpada dosad najviae koriateno. Oko potrebe i mogunosti primjene izgaranja komunalnog otpada u Hrvatskoj i svijetu provedene su brojne rasprave. U svijetu stalno raste broj postrojenja za termi ku obradu otpada izgaranjem i ta se tehnologija najviae koristi upravo u razvijenim dr~avama. Tako se danas u `vedskoj otpad energetski iskoriatava u 21-om postrojenju za spaljivanje, ime se godianje zbrinjava 1,7milijuna tona otpada (oko polovice ukupne koli ine komunalnog otpada) . 4. MOGUNOSTI PROIZVODNJE BIOGORIVA U REPUBLICI HRVATSKOJ Prema slu~benim podacima DZS RH za 2006 u Hrvatskoj je ratarskim kulturama bilo zasijano 856 227 ha orani nih povraina od ega su na 66,6% (570 095 ha) uzgajane ~itarice, 12,8% (109 328 ha) uljarice u ato je uklju ena i soja . Osim navedenih grupa ratarskih kultura kao potencijalnu kulturu za proizvodnju etanola svakako treba spomenuti i aeernu repu. Obzirom na zasijane povraine i potencijale pojedinih kultura moglo bi se prosuditi da najviae tr~nih viakova imamo iz proizvodnje zrna ~itarica. Slu~beni podaci TISUP- a pokazuju da je RH u periodu 1996-2006 prosje no izvozila oko 115 000 tona zrna ~itarica, uglavnom kukuruza i paenice. U periodu 1995-2005 u prosjeku smo izvozili 69 703 tone kukuruznog zrna godianje a najviae 2002 i 2003. (147 585 odnosno 85 355 tona  neto ) kao posljedicu velike proizvodnje 2001 i 2002 godine (na poveanim sjetvenim povrainama  oko 405 000 ha). Od 2004. bilje~imo pad povraina pod ovom kulturom za gotovo . ili oko 100 000 ha . Usprkos  zavidnom  prosje nom prinosu od 6,9 t/ha 2005 godine do sad nezabilje~eni izvoz kukuruznog zrna 2006g. od 474 386 tona kukuruznog zrna doveo je do ogromnih problema u sto arstvu. U prikazanim uvjetima planiranja opskrbe domaeg tr~iata temeljnom sirovinom za ishranu stoke i koriatenja temeljnog poljoprivrednog resursa (zemljom) nema jasne pozicije preraiva a kukuruznog zrna u etanol, pogotovo u uvjetima kad Europa joa nije otvorila vrata uvozu zrna genetski modificiranog kukuruza. Uz odr~avanje sadaanjeg nivoa proizvodnje jedva da postoje dovoljne koli ine kukuruza za jednu od tvornica etanola u izgradnji u RH. O ito je da je potrebna bolja sinkronizacija planiranja i poticanja proizvodnje zrna kukuruza i izgradnje novih kapaciteta za proizvodnju etanola odnosno razvoja sto arske proizvodnje jer niti jedna ne trpe visoku cijenu kukuruznog zrna. Proizvodnja alkohola iz kukuruzne stabljike i liaa je dosta upitna obzirom na mogunosti uvanja te mase jer ju beremo u jesen s veom vla~noau no ato je pogodno za dugotrajno uvanje. Proizvodnja bioplina iz itave silirane mase kukuruznih usjeva je izglednija i realnija za naae ekoloake uvjete. Strne ~itarice (prije svega paenica) su takoer mogue sirovine za proizvodnju etanola. U periodu 1997-2005 RH je u prosjeku izvozila 57,5 tisua tona zrna paenice godianje, takoer dovoljno za jedan mali preraiva ki kapacitet za proizvodnju etanola. Ostale strne ~itarice, osim je ma, nisu konkurentne paenici u proizvodnji i u naaim uvjetima ne trebaju biti sirovina za preradu u alkohol. Je am je u RH deficitarna sirovina obzirom da zna ajne koli ine zrna ove ~itarice uvozimo za potrebe proizvodnje slada odnosno piva. Temeljem iznesenog mo~e se zaklju iti da je budua proizvodnja etanola u RH sigurno vezana za poveanje proizvodnje kukuruznog i paeni nog zrna, a ato se mo~e ostvariti poveanjem sjetvene povraine ili intenziviranjem proizvodnje. Ekoloaki uvjeti (klima prije svega) donekle ograni avaju zna ajno poveanje prinosa po jedinici povraine paeni nog zrna dok kod kukuruza postoje zna ajne rezerve u tom smislu, pogotovo uz navodnjavanje najproduktivnijih orani nih povraina. Proizvodnja bioetanola mogla bi se zna ajnije osloniti na slamu strnih ~itarica koja se u pravilu mo~e dugotrajnije skladiatiti obzirom da u momentu ~etve ima odgovarajuu vlagu. Adaptacijom sortimenta strnih ~itarica openito a prije svega paenice mogue je prinos slame znatno poveati. Za istu svrhu mogue je koristiti i stabljiku ostalih kultura koje ~anjemo ili beremo tijekom ljeta ili rane jeseni (npr. uljana repica). Za proizvodnju etanola, bioetanola i bioplina kao interesantna sirovina javlja se i aeerna repa iako kod nje postoje zna ajni ograni avajui imbenici proizvodnje na ato ukazuje i sadaanje visoko subvencioniranje proizvodnje kod nas nazvan  poticaj . Proizvodnja biodizela realna je mogunost proizvodnje biogoriva u RH a kao sirovine mogu poslu~iti sva biljna ulja koja proizvodimo kao i otpadna ulja u pripremi hrane. Glavna sirovina mo~e biti sjeme uljane repice za ije poveanje proizvodnje postoje zna ajne mogunosti, prije svega poveanjem sjetvenih povraina koje bi se prema sadaanjem stupnju koriatenja ratarskih povraina mogle poveati na 100  150 000 ha. Tendencija poveanja sjetvenih povraina uljane repice prisutna je kod svih susjednih nam dr~ava, pa ak i onih koje imaju loaije ekoloake uvjete za njenu proizvodnju od nas. Kod donoaenja odluke o veli ini te proizvodnje potrebno je uzeti u obzir da e se to poveanje sjetvenih povraina dobrim dijelom odraziti na smanjenje sjetve ostalih za nas zna ajnih kultura. O omjerima sjetvenih povraina pojedinih kultura odlu iti e pariteti cijena i stimuliranje te proizvodnje u kombinaciji s ekoloakim uvjetima u kojima se ta proizvodnja odvija. Eventualno zna ajnije uklju ivanje brdsko-planinskog podru ja u orani nu proizvodnju RH mogue je kao sirovinu za proizvodnju etanola i bioetanola istai i krumpir, no obzirom na sadaanje stanje te proizvodnje to nije realno za o ekivati u doglednoj budunosti. Obzirom na zna ajna ograni enja inputa u poljoprivrednu proizvodnju (energija, gnojiva, pesticidi) kojih se moramo pridr~avati kod ulaska u EU poveanje orani nih povraina je neizbje~no. Na ~alost, sadaanji  pozitivni zakonski propisi nisu na tragu zaatiti poljoprivrednih povraina openito, glavnog i prakti no neobnovljivog resursa za proizvodnju hrane pa emo za aktiviranje nekoriatenih orani nih i ukupnih poljoprivrednih povraina morati aktivirati zna ajnija sredstva iz prora una. Takoer je nu~no nastaviti s provoenjem sadaanjih i novih mjera za poveanje poljoprivrednog posjeda ato jedino mo~e stvoriti uvjete za provoenje suvremenih agrotehni kih zahvata u poljoprivrednoj praksi bez obzira na tip gospodarstva. Ne ekajui poveanje ratarske proizvodnje realno je zna ajnije poticati proizvodnju bioplina, prije svega na gospodarstvima koja se bave uzgojem stoke jer tu postoje sirovine koje se ne koriste a i izvori su emisije atetnih plinova. 5. ZAKLJU AK Potencijali mase koja nastaje u poljoprivredi i aumarstvu su zna ajni. Njihovim iskoriatavanjem u energetske svrhe mo~e se pridonijeti zaatiti okoliaa, otvaranju novih radnih mjesta, ruralnom razvoju, a samim time i ukupnom gospodarskom razvitku zemlje. Europska unija svjesna vrijednosti biomase pokree brojne programe, dodjeljuje financijske poticaje i donosi odgovarajue direktive u svrhu razvoja proizvodnje biomase i njezinog koriatenja u svrhu obnovljive energije. Pojedine lanice EU u dobroj mjeri ve koriste nastale pogodnosti. Unato  zna ajnom potencijalu biomase za proizvodnju energije, RH biomasom pokriva samo mali dio potreba za energijom, a time znatan dio prirodnog bogatstva ostaje neiskoriaten. Va~nost koriatenja obnovljivih izvora energije, pa tako i biomase, prepoznala je i Vlada RH koja kroz resorna ministarstva stvara poticajno zakonodavno okru~enje donoaenjem strateakih dokumenata, zakonskih i podzakonskih akata. Na viae na ina u RH donesenim dokumentima poti e se koriatenje vlastitih resursa za proizvodnju biogoriva ali nedostaje jedan strateaki dokument u kojem moraju biti objedinjeni i odabir i proizvodnja sirovina, njihova prerada, na in distribucije te potrebne mjere vremenski odreene za realizaciju tog programa. POPIS LITERATURE Knjige: Labudovi, B.: Obnovljivi izvori energije. Energetika marketing, Zagreb, 2002. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj : energija biomase, bioplina i biogoriva. Zbornik radova, II. stru ni skup s meunarodnim sudjelovanjem, Osijek, 27. - 29. svibnja 2007. Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, 2007. Sin i, D.: Biodizel svojstva i tehnologija proizvodnje. Prehrambeno-biotehnoloaki fakultet, Zagreb, 2008. Znanstveni i stru ni radovi, lanci i enciklopedije: Glumi i, I.: Obnovljivi izvori energije : biodizel. Gospodarstvo i okolia : stru ni asopis za tehniku zaatite okoliaa, 12, 71, 2004, ; str. 680-686. Kri ka, T.: Proizvodnja biogoriva i njen utjecaj na poljoprivredu. Sveu iluate u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2009. Kamenski, M.: Biodizel. EGE : energetika, gospodarstvo, ekologija, etika, 9, 4, 2001, str. 44-47. Mustapi, Z.: Biodizel kao alternativno motorno gorivo = Biodiesel as alternative engine fuel. // Energija : asopis Hrvatske elektroprivrede, 55, 6, 2006, str. 634-657. Paaiko, R.: i suradnici, Konkurentnost aumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tr~iata CO2 emisija, `umarski list br. 7  8. CXXXIII (2009); str. 425-438. Putinja, F.: Prehrana stoke, uljana repica i pogonski biodizel. // Veterinarska stanica : znanstveno-stru ni veterinarski asopis, 32, 5/6, 2001, str. 297-302. `egon, V.: Domac, J., Biomasa kao izvor energije, Sveu iliate u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2008. `ljivac, D.: Obnovljivi izvori energije, Poljoprivredni fakultet u Osjeku, Osijek, 2008. Volmajer, M.: Biodizel i otpadno jestivo ulje kao alternativa goriva : analiza s aspekta procesa ubrizgavanja. // Goriva i maziva.  42, 3, 2003, str. 177-197. Voa, N.: Poljoprivredni model proizvodnje biodizelskoga goriva. // Krmiva : asopis o hranidbi ~ivotinja, proizvodnji i tehnologiji krme = [review for animal feeding, production and feed technology], 47, 6, 2005, str. 279-293. Internetski izvori: http://www.agroburza.hr/ http://www.besplatna-energija.com/ http://www.energetika-net.hr/ http://www.hgd.mvpei.hr/ http://www.mzos.hr/ http://www.suma-ss.hr/ http://www.tfb.edu.mk/ POPIS TABLICA Broj tabliceIme tabliceStranicaTablica 1.Prva generacija biogoriva6.Tablica 2.Druga generacija biogoriva7. POPIS SHEMA Broj shemeIme shemeStranicaShema 1.Postupci pretvorbe i dobivanja biomase5.Shema 2.Izbor osnovne sirovine za dobijanje biodizela u Europi12.  Uredba o grani nim vrijednostima emisije one iaenih tvari u zrak, Narodne novine 140/97.  http://www.besplatna-energija.com/obnovljivi-izvori-energije/alternativna-obnovljiva-energija.html (2.1.2011.)  Glumi i, I.: Obnovljivi izvori energije : biodizel. Gospodarstvo i okolia, stru ni asopis za tehniku zaatite okoliaa, 12 (2004), 71 , str. 685.  Kamenski, M.: Biodizel. EGE : energetika, gospodarstvo, ekologija, etika, 9 (2001), 4 ; str. 45.  Directive 2003/20/EC of the European Parliament and of the Council of 8 April 2003 amending Council Directive 91/671/EEC on the approximation of the laws of the Member States relating to complusory use of safety of safety belts in vehicles of less than 3,5 tonnes  2003 EU, Bruxelles, 2003.  Kri ka, T.: Proizvodnja biogoriva i njen utjecaj na poljoprivredu. Sveu itliate u Zargebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2009., str. 4.  http://hr.wikipedia.org/wiki/Biomasa (19.12.2010.) rekla je da wikipedia nesmi bit da to izbacimo ili nadjemo clanak od toga .............. a ovo zagreb je isto podvukla booo  Kri ka, T.: Proizvodnja biogoriva i njen utjecaj na poljoprivredu, Op. Cit., str. 18.  `ljivac, D.: Obnovljivi izvori energije, Op. Cit., str. 4.  www.sumari.hr/biomasa/cetvrtidanibiomase (13.1.2011.)  http://energetika-net.hr/skola/oie/energija-biomase (23.12.2010.)  `ljivac, D.: Obnovljivi izvori energije, Op. Cit., str. 7.  http://www.mzos.hr/pkhz/dokumenti/predavanja/Tajana_Kricka_Zeljko_Jukic_Neven_Voca.pdf (11.1.2011.) Kri ka, T.: Proizvodnja biogoriva i njen utjecaj na poljoprivredu, Op. Cit., str. 5  Ibid., str.8  Ibid.  `egon, V.: Domac, J., Biomasa kao izvor energije, Agronomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2008., str. 3.  Ibid., str. 4.  `ljivac, D.: Obnovljivi izvori energije, Op. Cit., str. 9.  Ibid., str. 5.  Paaiko, R. i suradnici: Konkurentnost aumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tr~iata CO2 emisija. `umarski list, br. 7  8., CXXXIII, str. 430.  `ljivac, D.: Obnovljivi izvori energije, Op. Cit., str. 11.  http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&cinent=2542 (28.12.10.)  DZS RH; Dr~avni zavod za statistiku Reublike Hrvatske  Kri ka, T.: Proizvodnja biogoriva i njen utjecaj na poljoprivredu, Op. Cit., str. 5.  Ibid., str. 6.  Ibid., str. 8.  Ibid., str. 9.     PAGE  PAGE 4 P"TX&(*8PF`vx鳫钍ujj`P`jhO@0JOJQJU^JhoOJQJ^Jh?hOJQJ]^Jh?hh?hOJQJ]^J hgK6 h?h6 hS6hh?h6!juhNmhHOJQJU^Jh?hh?h6hHCJOJQJ^JaJjhn(0JOJQJU^JhSOJQJ^Jh?hCJOJQJ^JaJh?hOJQJ^Jh?hh?hOJQJ^J&*,.XZP> $xxa$gdsa$xx7$8$H$`a$gdsa xx7$8$H$gdsaxx7$8$H$`gdsa$xx7$8$H$a$gdsa $xxa$gdsa$xx7$8$H$a$gdsa $xxa$gdHxxgdH&*,.XZ:<z|468:>df |~HJƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼƼ hH5 hsa5jhn0JOJQJU^JhSOJQJ^JhnOJQJ^JhnOJQJ]^Jhhn5OJQJ]^JhoOJQJ]^JhoOJQJ^Jh?hOJQJ^J:024  )$xx`a$gdsa $xxa$gdsa04rtf h : <       $ d     l n <>  RXZ(*(*hjjhA0JPJUjh0JPJU hSPJ hz+PJjhD0JPJUhhz+PJhz+h;h)$15I|~DF    !!""""##$$T%V%(&*&&&''(())\*^*:+<+t,v,:-<-....//00&2(2223$3>3B3444455|6~6P7R788888899|:~:L;N;<<<<=h;hz+5PJhhz+PJ hz+PJZ)+L1 3"3>3@3B38==== =$=&=(=*=,=.=R=T=$dhxxa$gdk$dhxxa$gd)$1$dhxxa$gdz+ $xxa$gdsa$xx`a$gdsa=="=$=&=.=0=P=R=T=b=d=x======*>h>v>x>>>>t?v????@>@@@@@@@@ AAA*A>AxAABBB~~zh3h1hlh1h15 hmhmhhhmhSh;h1h I5h1h;5h;h;5hh;5CJaJhh I5CJaJhsaCJaJh ICJaJhkCJaJ h)$1h)$1h)$1hz+0T=d=>?@@A>B:CCREFGHRIJ`LbLLL$ & Fxxa$gdl$dhxxa$gd1$ & Fxxa$gdl $xxa$gdsa$ & Fxxa$gdS$dhxxa$gdkBBNBTBVBBBBBC*C6C:CjCCC DD E4EREjEFFGGGGG,HHHHHHH0I2I6IPIRIlIXJZJ`JvJJJ*LBLbLLLLLLLMM ht&jh|h| h|h| h"5ht&jh15h hYh1h!h"{ hPJhlh1B*PJph hlPJh;h1PJhl h;h1h1hMpMMMMMNN0NHNZN$xx$Ifa$gdurl $xx$Ifa$gdurl xx$Ifgdurl $dhxxa$gd9v$ & Fxxa$gdl >MnMpMMMMMMMMMMMNN.N0NFNHNXNrNNNNNNNNOO O4O6OHOJOZOpOOOOODPFPLPPPRPTP Q QRQQQQQŹԵԵԵԱԱԱԱԹԱԱԱԱԱԪԜ h3hlhljhl0JU h;h9v h$mh9v h$mh$mh$mh~Zhh9v5CJaJhh9vCJaJh1h9v h9vh9vh"ht&j ht&jh" ht&jh|h| h|h|5ZN\NrNNNqZ@&$xx$Ifa$gdurl $xx$Ifa$gdurl xx$Ifgdurl kd4$$IflF#X8 t06    44 layturNNNNOqZ@&$xx$Ifa$gdurl $xx$Ifa$gdurl xx$Ifgdurl kd$$IflF#X8 t06    44 layturOOOOO O6OqbbbbKxx$Ifgdurl $dhxxa$gd9vkd$$IflF#X8 t06    44 laytur6OJO\O^OpO=&xx$Ifgdurl kdS$$IflF#X8 t06    44 laytur$xx$Ifa$gdurl $xx$Ifa$gdurl pOOOOO=&xx$Ifgdurl kd$$IflF#X8 t06    44 laytur$xx$Ifa$gdurl $xx$Ifa$gdurl OFPNPPPRP=.$dhxxa$gd9vkd$$IflF#X8 t06    44 laytur$xx$Ifa$gdurl $xx$Ifa$gdurl RP QQSS*V[ \\\\]]R^t^_gd!$a$gd! $7$8$H$a$gdQgdYgd+gdd:gdwQSSSS*V,VVVWWXXXXX(Y[@[[\ \ \\\\\\\]]]]]]]0^R^T^t^v^______```` a aaaaaaab b"b&b(b,b.b2b4b8b:bFbHbJbNbPb\b^b`bûûûûñhQ/0JmHnHu hl0Jjhl0JUjhurUhurjhl0JUhQhlCJaJ!jhQhl0JCJUaJhlCJaJ hYhlhl?_`` aaaab b$b&b*b,b0b2b6b8bJbLbNbdbfbhbjblb$dhxxa$gd9vh]hgd+} &`#$gdDi$gdn`bbbdbhbjblb h;h9vhurhl hl0Jjhl0JU8 001h:p+}. A!"#$% lDd #(YM0  # A"NlI`BUȌ Ug*lD@="lI`BUȌ Ug`!VNckxTו̛wwkKW-PIddIVrأlE["N9i-hL B(hH3 AHZFjsNU:}h+^o\3o?'Ɲo ,>[5?{ ]}?*+0}殿_gKnɧ~zzCZnK;>rrkm^;:'ߺ?fĐΜ#'c~ck6ˌً~zdHJJȕYƆac+dhF^&/ "/L+]V9q!umݫlIFW{cPsycېљ2$y [noJYa9%#\2czmf_nΣ$;ix_c?qͯ^WnwSÌR,/YWѷM:qg89񴭻k\&%̵7O_=9\g,e?n壋eCfl=6cf\6$Ԍu_^/Sx_M~ߍvIsmW+b)YU2hXCKeތ,^RRU/Msy7mwsנg.gG wJEgغqۍ3bo=j9>r}U3CMK)ho뿟|%RD^̼Y%j̑%6@__{>1 59.R`bU-()e]::ܲR ˌiޡEibs>F:8ad dƝ2i 6BRˤj,[A#tYy<=(SOߗV kfvV^,$FxͦfM;pdL鎓4F.t9j+oֆ/ pzzSs V>'ρ4c%wYsKzV N47VQ3QVo>8C@k6`EK{}o8ch yk 3vny.~JkD[jFy{:e$=ȧAJdtV]RNy{DO_9w_N3^]9=s5ͩ?ѵiYu?@8s,\VȈBSku]Ͽ{)g|S!9`c;Vo.dHjzٸu.~Cp'Y%5L/$@q$iWk x.؏o/9D0GO36r\LnlLE֛g{׶~CdhZL5`9w\{Ju Qjƚ3FkXOtKnaꆍ,3k_`%6Qӛ\͵,gMόdtVI?aںQ"KWm0daϤ0gmDfHFv딡c+uf zurWCUqX&4E,cWY\GtHFfV1GWk>pX&st߷d6cU3qx{+g`uP"TMTb--"/~,_u9whlogUsnӃ2qHI:v}1|3{:k85"g֊VBkX7-_oyEYz N/3w.W>~N4QrqC m|M?SksP1}|PهivcW=ck^/~i(~iL/7J#~vV>KL#5[.u8'@k`Q߃>Et}ZVQ-~߅Z#jWCbx:'bh/b'!'4*M10,].SvC4$g_[4 0,:V2~q% 8HVֿ"bjVR(sZZ$;?CX&'Nxɩwo8Ak[ҧhޟN_))9RZ<ŋ#CV?S32etVʪ2{j3'34?fݏAmCߺ2I˩*j'c.{XuΗ\o0H)7˩[Crvd/O=ini*I˭I>-K\#ɯN-*b0'~yֈs^k:_-l 9!ڿTypL>ֈQ{<`o-5ȭ0Z#.~F~t˃2yJkx::^]^;4iOOMQ/5u]AMͭJ3&[kxYOzڼrߵRiY>:\bNWNd_ [^7UXRP>\ܞj.>"53:O@k$\"S'H~6磋~gf5Z~l믱i@kxEo(h|ug<.գݼ}/ 4k5nǟ&a\H:ksϴ7<9ݣ]=͝k|u1֒Dk@,<|\fj̬ΩɳwO ҋ|19gd䔘8l߲ mJzIU6sz,(c׍= rCO셫 h M/mIMw?jjyh)}⮽RP߷\ꦼbh nZe]ӲKe69{<i:U}߿rlE\aԹ\Z# s5'Mm$xɻ_)_hFG5]h׾{v瘯@kZ7Ge+-S.crƛw [wsGh H0tysKiӚס9jZ;vMh=pݧG$Ⴀ5h~ڳC;Ⱥi>, zoxg0Ak@b=f"k]Cwi"@c̒IƴJ5ZcZr{fõӲ^j1Akuq6v?ѼH _ck׺BUmQ}#;^ZAsItnNwH|}3-4{\Z ο8P{sE0o ]n&EuZhֱʻ+h H@h]HɹOݼ}/ t2;er9z-_րX#'?׮ M\͞u&Ϝ+i9f^n/|$U|R]SLsM5TsO펓?+jbY/2q7|6h GcjyUZqDŗ]k}0h1gkr]ZZX 5éּpd_UX-us{} t^E\Kzv]fj@`4V1 _Dnf5p3~\ֵF34NԘ `5"c>V]wъuff'L >2Bj&N6>ݳH׍:> ZCkjRjZT뙢+ϯȱֹz7рZ١٦GfIzZSԚj|Q3h yW25R]fφ`<u ",45"'_qǟ&/k7"Z[Oꄲ.r/庛_{t?!ovq]R2*ܵM>>'kW/te;9{˂8"O~rCG=}G+i2$ָ0<qh^2|x75j<3@gĄrF?<^=ghd9s(}27LjpO@kZֈ>5AoZh ~&񴆿ޗ#9Zh ~ƝZ{?O5=645pHyZ#={0}cw5pw\ë>?c?i͹_dh |5b5zq_!%??Cr@k5շFJn\P+@kCkXWgkZ h mN ^h wj ,5hZ*SJcs|s5ܠ5Z#q>[9'ZYHΞ@V'"doZpqz;6mDz ^Oh 5Ea3 [K)ZgKdn+9KV©Ari M@kD;iH }VóֈNuh g^XZ I\2@k85𳐬Z^h @k$O\#NϡDCk^ Z@k_kX$||/Ϡ5Am@kXkXgLh @k5܃gk~=Z=Zh3uCݫ5ܪ?3d̡8;5Zh uCCuwv[nYu|V?MkZ-Zéu͡({ǣ5©`]o'F{ǣ52F5="C9_h FF~n=hhDk[1Xϡ睜Cm@k$v\#丆9F{k+>ΑlRGL$u/5vPF5;︆\PvVtHuj 't8Zv'ZֈO\j΄P h /=o ]>sZ3si#=h\Z3s>h gװ7>h @k5?M>sZ3юkersZ3>Z@k{osZ3nh @k5-5@k5h gZ =Fq&Zl?ְZ@mSZ3h Z̡3h @kXUukꩦ-%;)MU},wuo?{)k`I+W.\f5_n{Hr:q/D u@<0ع M" Wo]{ M/b@>ٱO79=BZl?6{/]G%x1}6Γ}ȅPDB/}λؓ_ %1{}h }}ŏ?6151Z(8u}aҚ)߆O[k4[fYg{.}1U~43teZrrK`Μ5=|[s.R%}ؼXRr%h]:1s/t=׳ЮDVi|Hn`mD574R@k@2ڷJZvTɲv. @-R@kWX9>Q֫Rwß[j'@k'K-GI-"Xniwրjky@mRKJ-O@kZV*NI'ΓP7S'ѽf8uOu,m:~}ѽnx cYiֱe4pQApC p֧9ԖKjNoR#ughh H"@p%G#3,2_) WSሶ Au ḥnf\߯ |>xZ}.Y\S5`G?5p6`?_s?P;Gƽ} t~V؊eBkx[kW4D>4ϱBi%;ɵsWos,h $:Pa+Z#}v8e$K}v+ݪAkx{%XbS!wZ`+qPZyY9sNhPpRH9' DcP^p3Xs(5" : ;|ݜHt$*>N!7 ,[#EƼ.ӭw9u<cM^+@_m޾W~h suXl<;, Or3F$ sMm$:]X}v{a.J3 &71%6$ {U0η$cʬyv|=Rs3ghZǰ8(3ϲbuTc[| I-3gt< / cX mq&Z\ $ ac+fREvYR=q=wh ¶NBk`NYnrFskM V6c[^0umGD;dzlf۷Kc^nݴxW"KIT5Ę/5"ʘ en]?_|Ji_ur=uqٮOx~{ݮ/|AC6syɡ^P[j%u*M}ks I)j8_WםoӼ[-;ͷɡ'rG!!plT؂c[wzQ}1Qƾum2qN?Ɍ%ܸQ3lъu y>;>7gmMp>wAm)eLn;,1Ž+ ;2u@o\$y9vR4[Zgb6^׊g ;z[9kgJJN }x#;L㫋}iZ_k]c=fdpzCfn^%u3[yD672Jhlc\~'5S!%9rn6@1=qwnk^ҘK!zdMu1։wh]:yV֜E~;O-XnNyqTaҜm{L>i NQK&]ٝ`ZÍD}~&_☽ǟ|"zr Lz̢ftcbt$-v>. 3^5S)Y'' n*?=ƀ_n׾N),t$+tc5|qkX!>׹n[|O篐^WJ$_9oYgդy'Ͻi.u?vOz%mrY[1͵xk[C~s}6K,_&4yܫꛨR%mk]G %C6VBy&&yu@|Ps;5Q:7sI;.:k~]AgYZɶ&Yf5/;|e6cy8ܰl EL@XK4:Rx GlD;]}ݏб!7@kZbYQ;Hu^ۿG+RkCd[$ish 9gTȘ__[lA]W-i9f@Ξv}_œ[N@tB|H|_gzv˿Mw*5zy _'sxsqPs IͭJ;ڰꊦyˌU~zD.mϻoj.ћy_Qӹڃ~:&>ʴ>x fjC@}jNF:@KX~'Һfd_bg͞=1vеSghu=m0_OXKc }$:ꉺ[w>O#NrA":| 5{O~B('s ?V0F=Zß=SS[&s?ڳ'н({{̪\Zw-vLN:.zXsPyOwI{{!0Npw ` TOZɮ}Y4Fw >#jȃOEnNkPZ5_ajf6nCkhiN]SnOUӽT!zPZ}>X7t2im]0~'t=0jKu?|_E$x{í%J.kogRsܨ1X>iҺvk6:ϿroeD%^0v<` n]1dRkƻ7j53.ZнNiTv_;}[ZۍwGݛdj!Gz]4߾۬y+/ٝ>)_|ZV_QOZ@k5WhIJvΪ*e cSepJ4hdHI.k\^a,KʂVߛW:ј~1y2(H-٥cH5.-anS/ў1;Bu]ovA#3݇yyx^Wu+d^~o^u~ΐљ2$Ԙ~~ߘ = &GN?XqT$i٥2&s64 ͳ:6ﲶ>q+%+0ӘGa#S|Yi[KIIiM-}~6Q{&O׏Oo6m3-##>w}6{cR/~4Wݛ?^ 3U4l%= cU?3o~Vy6ʪ'tEm:l{~Ct˟o5շ:>K_Z}OIn4ٺ뀼u┴ڷϥwUc=)иV߯]% xɜηb~^Iz?3ԴH}jc}xT88KoK?ks}3@k5+_cz~tҧO_?WxvR, sqA1mQ5vv׾u>7[yadLhѨe/NE+ʸrI+6V'k;̘5ў]4m91>m\$|瘕cZp_}4f1y\v06$LRJxaWacfl3jl?dӚ(;\ܲR .1YR77.bFo}Ќ +dpJW!%&4V1KIUWѶ_+|#IDatLiZh4Bc'Y!)9G Z 0w9i>ĠI^i's]biCR %#\?8{Y7ٕ͗2ݼP:Ƴ>nF2˥ TjV66Bks5)?]sX 8?XΑ*sWK61c/ilשFoϩMeڷGfWGntN&H4}f/hŲq랄hkELM䩹ղkAGBWMeEAE|3D,QZ2-De^@^Gj(Ϛ;ٳR :k&= vݺ9OY&qF͓Ʋ82ODƊ~&ʼn}}ۺ  |L͋qnx4_Ksº/Y5]BiPZ#gt㉸uѲ5,jʳ왰LE\ wC2:ʬQz{@~$Y=P4T;`K4N]4ԧek tV١QTdE֖5j?Nk m5Α8R#c9aclu \pbG/| WkNKc6Nc|:;VpǾNx=S uv,1DNJ6G<J~Y}\?mQf;n[j;Ae0buwnXoҺʷҏ'qb%wf'ֈWΩ>wvvgJkEN2^cP9`]kYX9)!PB=S~蜓]-Ppbvɝ/wJcѲ3fI:xP}CPd4)ͻhkm|c7܂Ifzi̞prCW~t0r/JjvELֵZ͍ {gjP9vCZҟ5/ZerD9P;ϗ]sҺ{1>nVtSK˫A8V)?+tg?Bg7"=~DChJ,`lHFyjFs[cFo[:ϬWek5ݽ?S\W'-de Ϭ0vw^ gJy]bїEc{^]8<3uYt.ffWs^DCkĢw5j5gjxF,]ekIZٺZ,z<8z]8U6}ª^QcKcmiZ,.lE087[Y!LgyjIwKݺs攙fT\wGu:6#hO.'#Fh[[/[sy?c{Kk{=QByꥴo| >?{i_t-C=h5S^w<*E0uh Zb),5{ÔO@},Y5ƆfJnD7^;|ߙ>i6siM LAo 6퐔 c3˥i~W3ճhyˍ K/6aud̯W0iZ7l cgIۺ_>7 M2<-ռج3_ܚC}]Ʉ rX=)m6w/Likk5{1/~b>bLx_?Ofܓ}|^0[rh3wZy4_7hcӦu:&?~ׯώ W 28ߡo=ҳdHz4hT7S-{T=CzMs´N92hDYS2Ǝ)曚i̎Jx=:ϐ^X'(?&o~me:*FZڤqAp'~K͟`>_|RkwjgL2D'z 6 h{~+ ϕ]o>_k埾o7`[Gcw??uoo.~i/zVlsɪMyӺw.36tl]6)ZĽV߱󀴮j,bۋw6{'w?t~ߪىOڷ5ewv?&5gzOAI텑fF hk}uF˪&\,\7UOa•][?߉sL>"35J}&zmqYOK,?̕sl}']ݏI_K 6aӄhSE8nZZ>ьրj o?F6h #Ǎְ+h @k@bC\8` h @kZ5h @kZh Z5h @kZ@k55h Z@k55h Z@k55h Z@k55O?@kı5^n\Z{Lp} jnk6Jh KN"))) eP[58UWc`gw]e#qm_uq,]p~6_^o^CE9gg|M<:V>:k6o 1/|^5585ǏH@k5\ZÍZ.}1z5Z#hk :zh@kZ#qFoNYo.ki5~5FFo}Y1VF'W7k ;Z"T&\݈@kZNhP}Z@ '(qP157v`5̡_5"CAk5h 7k@:!BΜL:kZ#Zֈn?nZ#}]+ZFr5_q$֠Zֈ'7gJPZZh @k5@k5ZH>h5h @k$}h [k3m~ZEVz} :^n|h ZÉX{DDpt 5[XjX;5h|pvwai3g:pMI$>%}h FqP{kV<[#~Lnh7,VH>ӮְS!Ck5i ;XS|7q F$Z:>Z)?de n,@k85zkVlVdvVCh Ͻ:νp,ZEaGztZMZNd6 s*`V>'{h FXHߍ^AkDڧ믬YFju݃ϴ"K@k5LZ# ZZÍ{ʇ67h 55 yF@k5@kp_hd~)@k5@kЧ5p}Zhi 'p`H}{5Ӯllh Zr}={5$.m Z#ith ZCŠk׼@k5YV^ow+wk5@k^kX/-X{|XgGFsDSs>h q k{EE|$Z#>->ˎF 5vwMU~h Z#Z^ ,~h 75Yڇ}yHދ@k5׈h۵><s(4}ݤ5Ţ wF,۞b?yF4VsCZE'Z#ZcDh ״5UkijK~@k5;rKk2G-/Zp%@k5h 5h @kZZh 5hDΚ35h g|n֠5y97:$K\5h@DZ,P_hwO&+T8"~iD0v4T];6cGk5i6EPpRkX^v'x5b8;R$Ck$pbV26 ̲?bwn;bg4k{OPs!bܨ5SVN'ӯ뛢5xa3QhȵF;@:91PmPWnyh g?C+ƞVbbV!ʼnk"ֈְN=~jyZ#6Zk_Ck55hxkx)ɱ{Yk$h Z5" sOy7g@k5h @k5Zh Zh @k5h 5h @k5@kZZh Zh 4Zh @k5ZZ@kZ> Zh FK,Ҍ15h q};uAk5]نݮ7^+ѿh Wkۮ=m`{}~ׇ:N;c5^pkPW:Pk'Y٣)w:c!Ft 4>JkXicV}B$ \f{k$? wc\#Z#F \5;5bH69pjPl|`7aG5׈Ws5l5B}ݘ]ֈtְlYoڙ/ HQiHND{PvnC h|sd(\|Z#rIޠ]&9kXEZT'=h k +WZ#kqXډ]Fግz,1+n'.4h =ZJZ^^Y7pW\ܩh?nCqs_q{uh `'s5B+5ɮݪ5bv/h'eFnCF"kpݤ9h5_[o{,rh FF5h Z^Өh Zh @k5h 5h @k5H^駟r_ݯ%5ZZ@kZL;H$rO{>)9<:GNgk=B waŮCJ'^pe=ָA9{Aho}~~ȓ/p=zQR\=3&}rY>8sϋڲUG$g_pݳO|fY,WzȍwZ>7*p}pF/Y-ͼCMt9y?Q15}Z%5ڵڵ։wؘZ?Q;łc~AYt бR;ej|cz-ɿg|-h x.~,1V\5h 3NI44oJ4k_E͇guIƙ~lc-3>$SIͩY7 8CoɘjYb ¢v4 8닼҉r\,i/}jI/D\MWO]I\MJn m/8{'_LYվ=k {5|FI.4>nj|c!2 E&wW Eerbbn ܲĆ5'\m,\L~`J#D!|n1`r].Nh]INV5HJNTN3[>䓐=P[Má[-N'O;[vɸ SKekD͉o^R*\K&9އI/~v?ent/_ =^j{/%-}g4~ʋ af=t4SY qYy1ݡ<|q| IAڸ@>x %5.U_ߪ6njc&ѱYr K/B$)Z_#b>bXFf1øJٰud*vs]}О5Bη1-=H~raEy%GkUZNUN7-dhs<0I>(yΣ{"UM7:^i }(ce< iCj;WXVknf~^2hO}~1ݫ>Y;>y_Y4^v@@;oai] cHFOuS˳qEZG# 3^5TռHFy3+=#SfòvG|kok^GL1kb]c{iOH\EH.5放Nj-z,d4Χ<$&">uo]{ M/M6CwNIU4fE+֙qѵ:E{$L-m]fo8/h 51 kfn/s|n 7>y`4>0})i}:c+t$̱FHZgn!jZg7{g=OZfIɭ*75}n;z]F.GGD'JPA}[Tm4BDY>܃RT{%cr :xFm{ƻ-e֊@EYbg1mEٽMŗ5#l18JoxWꦼb]ȱQAB[^+|W O t]ʱX9Z#Z#D 8V>'[V4G( `z]=cAk5b5/hhiHg޳hZJns(5[x5Bi ;e%9;5BZaO {q '<;}q̡Dý?̡55ӭ~+9Vp >N!75n1y$:T'5ߢ5$ֈG.%Zh vhYF21 4i1;,[+1O?5t9!7;cw sMX g 9#>pa.23PG16$y r| $*sd=z IA^ŏeXFi{)>akQdx+KJNym>~٪ lYx_a%Cۺ 3;dhF̘ s:~<_6+(Pl&#ƕ1yR;e4oֵt^fnv.KMkjWnL׵4yZ,1_6{5`nyP}\ 3CM]jgtDufӗ$Z=5Z@kZh @kZh 5Χ~c:rt96o+Edsy4{sL?ޱsm~zTO!)))!*}V!Uʰ2$Tw٠iҠ!]VP %5S{K6̜/3_]&f-R>aeͺKߟZdo#3+1fs(7p:k|OB-x\* s_?_|'S=ѸM$mmm9O)2Kec(/̗ Ww͸}|,467QnF1%{:='"yK^& yyx N+ I*²Z=to@Ұa:\kxbiYю~p:qJzCJ7'?ճR7EN!!x#ޑKVKvQXŘWXzm1}HvV9,)ּּ&J]ibYۨ' ͋V'ACk@9{ (75ڷ?{weyR3܀UQ;EF+jSZM #~Q;Y؂cZx XۥvK)f?Q^ƅrC.|Lk^nH$ݡsk6Kay W!S %-@^u^7--+IqT6&Sɘry<ۼS7KjfOT`/ b,lnYi{Zm+K:6vQn:ղ eޒUǟ|CIٸmȬ[77By(j=Ku5Eynt0c8@nWf57'OʔSʑc'MxصMY5,yE]** [!C}68Xgb#YURR3Uj̑lil]#0,Zniˌ܆2hps.CJ͹ȬrIII ӌ͘Hu\Xӵs䋨M5ߘ LR˺4L86&Xot.Zi'DzJXeeeL355;333c=3;ʍaw2=t '0s}9 L7wPPTc:XUn8n`9pSdTT^lSx&OPtgGOW9O$dK>i}#ָ~KFljۋsly~-0ָ~ ZCk5h hk^\GTk55h ZCkZ5b}Wh[#gT}qf5b[^w˗a_dmŶ<~:?^L5I׿^}l#wqz=Џx?LCj5p:ۡ)Fr<2#hK<S?V?5xxzm_k59Z#uZCkh 5Z@k5ZCk5.j 5q5ZCk_Ckh 5h 5j 5@kh @kh h h 5\_Ckh pְ_Ckh 5Z@k5ZCk5@kL55[lb7Ek̺5v)ޯ95mk!:#^s^yvگ14}6hg5blrÇc_Vqq2}L_CKk{mNkOk1~?o0{cؾ.}汍Z#yӋրa[Gׯ_֘5 5 ZZ00hX,~?۪ZCkxk 9 P]Zhii6=.5tl{nvp6kXwc/q^Q%1H}Nnr|}=4PEkpkZCk>N{%r9+wʵF}5JZsu}F6kk(=yh5@kFwZCkF܋?96y.>nWkָ07~9ϟvp1I础ג?S:u~MK9oc蹡1Z5v %ה9Ly9K :5]915 55@kZCkZZCkh h Ckh Ck\ֶmuMj ah e=.J]nZҭֹ9k^׿_%5p %-u] 5:Ǻn1-YVkCFɱYJkh1F5Rz1ga5h!k_i[+w*55R%u]65嵤5`^nj['c(5l..k|Z!5rDi 5[dۯ59CTj)FJovkSk ZZ#~g9}Ǵ0֘5 Zc9Xg 5 ZZ00h Ckh Ck8.kIi ah Z#[]֧lZCkektY76g ܟ01^ܩk5X\0|赆~uR{>0rkk伯k 1(YZ#m99?9Uk\[k 17kah Q6_9Z55ah 5 55s_?<==y_j y\5nozmLp{z5b5~nx||0pk>;}Lb+bݎ5'%Wc;<-qjL񾶍xc\R9屸z:9ժ-5⼑8'hxmֈ<0Dkî6mZh Ck0@kC@kyns]#nlh QVIJkqmkoh Wkt酮0x9.^ۯ"wȹkp}QZJKk08HsC`~vk1yyh Ck5 Z5>6ۭ`xxM\Us\.k0ϟ?W?v;cjx `S$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0x$6,5 yturT$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0x$6,5 yturT$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0x$6,5 yturT$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0x$6,5 yturT$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0x$6,5 yturT$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0x$6,5 yturT$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0x$6,5 yturT$$If!vh5 5 5 5 #v :V l/ t0h$6,5 ytur$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0h$6,5 ytur$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0h$6,5 ytur$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0h$6,5 ytur$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0h$6,5 ytur$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t0h$6,5 ytur33Dd 0  # A"2cD;U$4˛2Eu@=2cD;U$4˛,k  !Bz&Q2x?-KVkt5##!g1D8d&A$#k@3| n߀t,#CI,W ǧ笳w=R콻{_UV}oOx{_Ooo?w~Sg?~{߽S.}|W?7c7!B!B!B?? BBq!B=JIq甍KUg2_J!:R=%dˏ.Ɛ}9+n-B%qLv]dlq#.ٍ~L}_F"BGpcm[,sM=YSٶWF6!zU\T\R_k:N؈Bl,6];Sg 6omx#BQ٨}/."5&4"cq|S!,~'`a=.u)!:RbhZٜbs9FoB]!(pix\l}B-s^jyo4 ϕ/!fk9}oݾߚ[߃B*B!|!s㚸El\'~ť8VV^+W'BV|F6/[ufA!PS(S[!|5l/EQBNJi_سixؘsnװB!gf:AnY{i{sGrзAƵy9[<_t^>YY gmt^+D~"S>j&9>VZD_sOzE5bX>Wj͹ܷhB{͊s lm.>x\87r_i7zlM9B{vm>qʋU?36fkzqOsr-tGG~|uNh^9ёJֳOmŸܦ|߾wq,}}yO-~\Z·+qFظw b![c1ƋzhNjSY~?or56WA`#l6Eh:}⍘)ߴlBŘ8ӊ'k|帱>dy4&RkЌڒ[y>׾6ٹM5yueU{*>=Ulw׵Ѷ`?.VM[ϯbl|&3{O6ZGk#},ڼrY6׵RSFް6(=>5}ځm2Zc]8)llߋ0OJ>XrOsyU:c?XcmwLuܬ{\χu"^:^c}zo)HQ\?ydC1Y=?ExǪQqDZcek| ~x~sEP]_F))8{:L ڦ8-F&GBYΰZxzZRbnD|F8*Xy5d9מ茍E_1$Hgs-9 [/?kRF[ϔm#:s>5lrnxcvݗDhTmWky߉cہV U%VIjφ0[z~zbN8b<"gۍo!;ĵsq͙}m܆\#Zjr{7;ƁѾlϊ7ֶl>ŵnmq/r6^sd6q #kvXY:;5>Oncݑ>P1fOm8W\ ecΖMMdc6ԼOc{ge=/o>Zy?#^zzlV/gʖՇ5烖MȹQFu@u*rMy3)ym:XǪNdc>nة,cM->gEo'\b⇲r\Kml񏬑jX]kڜC9lacvr%[)ol[Ԯw'gy]gVɵ鵘-6Iy[mL?94ZlF'`~\؈`#]1i`bFߙ45l9͖⚎`ϥs>lD=U>jOէ,.>UF6f"8fdF4*c.BG^Vcʵvh=l?ô/>pyEm֑f|pգW!l3ќlbĮ%\|~OO-˷lFbRψRjLvkظ|Frd8>*+Q`#v:QљmӓlGvc~YOMHKǭ)Y`O՞%lt,Dvsd퉱8KlK,N[O{s*nzK"nw=O \' K_;)qΣB?S'^-ٚ6w녞)=gOR;y'cȵ2Js-|Ҹ,ٶg78EsMA{.beOZQ68[x2'ufm[>۲xXY52kT_a#=#wXȥϮs'69w5w'&fw?Hͱ3lDsqt><)lya#lDQ|II,Oլ͚a4lD!@893rשIl,xuFxSX{W艶8|s>]z3%kY'I=Bc[G}Nw8ϙsF#\w;l`#(^inl;266g .;aO&֦,e .1=GrjnC#XEe=g"|3a#l:~H2?*|\Yz"}MU|;ibu`m9%5}ģxZ<6\&kR'rpTp5yNlGW̷ϡ||MWmS▵~}Nq͙Џjeq_UNK1ߪsԹӵ+ޯ=k vɰq6:wndߩ"k6מCCe-g7;n~Ȳwfiَ=mq1SbGf|Rc݇R̾FK.?oeckUX>*ȕ/31j.9֤z~Vtc}Sn1r6ߗoＣ)SH~H>b\j͟O3˝m7\g'k}K=ܑ{a% ~C-!X__=/6dMъlqqu.<(T}_?ok?7^*KnF!p (60dca`VJjfs83uK/{ZD^ݘmfX}"cUoq=|$.R3).t%h=^b6;J9F+(2C(/،[ֲ״q1;'='-݉?ÜlGr 1;9ͷϝ p?AT؈l2H|ƭH ȏK\5a#[4nL,a`#=p\9u\;؈`jw<ۺ~F4ǀ-;s,qLs\@\9sll?ܰxu,l$rGƏF؈`_~o`e:G̚T-zS7_uێT؈`+}vqj|Z__69k1++*Yum_wWN>1l`mYII]Ekr[wDNF؈HY_ug+oףk7_Zc*5YO51uO]bR;_]x |M`^C1c`#ɯ: 󻅉Q oX uXڧVbߪCr^i3Kl<+o|yA }}1PסN(o.)dzqTK8XCy.;W85fvBr_sdRdUφ'rψ#aZ26f15οzcqx\ð QU{U+\M(@5{;؎5Xϟe]3gI8ZlC< e9w񿻌QQ@mu gcigklT_ {##SnYvJ݋ۇg>KbR㾅1^dF\G5c|=n,ӚKlXcV3FW]8Ƨy<=#m8.l9c●cѽWބWOn|I-cpj|̵g`kld-٨ҩG8v6~5v],.^z~k֏g_G6f|"מ3n {z>SKRX^{(k_ϭ湊>n3vX-7'{S}2vknTUg$ζj%/Z*'A`6b7?/t/qQm.u.̴qZRj[*em#؈`Lbq*;\Q#<5ְs\m\+q}xS?c\F_я{o.:^=lq츜*&ᤊؘsy>N*ZGQm57zXbc=gS뚈]56wy.U_Q9{[Fa=<-%'ƞړ;z/>xkW3{o6ZGb#g|tv65?3ތ,9˳mzK6!lǯ*qMVD.d7emlcG-G;{>o\ְ m01>YqS~~wb#y`#c/'՞+G9jl|r1'CVj[OZH3>qv6fcihFQϗlӎlr]d칇a>*d1=#ڎ-6&b}q1 Ρx ?_gxGsP?sGsoh|8qu93z{ыޭ6$eǞk~KPOm1oTK6qF+e-|OX۪Q.IM}K得5l;[Qu5ѱ<|l Ϛ79WZ6rf7:aWxyPclYB8>u;َCF|h+cߤF#=^63={Ql<;_Ϋvګ@莌>nxܘ[?LEQ}qG>͸̟FOdcnɧXh;g>x'ί+u~Ogb N>rU^ackZ, :$)7٨8%m׸&D`}05מfډ5}PVlls49b|exTrVżƞ=͝)l{rFJ>#lG4 N܀u=Oί:zr>/5k"4:O؈8Frl؎6"j;f1mkIF6"ؘKɓ)_q9bXmv#@6"~8Ɯ8?{ nFםs(c\Wڍ=6"xE`'nFp6^[%"Gu".9Ňmƥ|oF׷8oNG6Ov0FV3 6OFIUrwhLjͯyv[EF8-Pkvv$nF׵Ock^ƣ֟['yD:`c_v,|՜XD.r$9GKsj;'`㧾ǭs:d/Ľ K'-k%_Ow۔Q^6>n{ý}%˾e֧)u Rbqb5gb, 6?-71I&şFe|uZz]gcsfsƞIk[ĭ*?ק5,:bXϯ5R4`\Rէ'/f;nqx:nt.".fߓQjڸ%->>ǚ(ckobqzheck^k65#'`#r vkLwaV>ʆ,eF_kM>ofOyF3>ReGGß z&gbbsjiM5=y_8~ ~x~=LT_uM3ceAL6LFqcxfe#\W\FeLRQ(֓-cg *zlo 2vs2b'>Wl*hN+tx?x,QCqz5ak 6>S"VlDhk筺3F.rlD=v [9s3F>9lDKuy]XD.rlD{ی_k!<"؈`#\{5+l:W|%.FWbR^mFh`#hk=ہQr#؈h+Pl؍zlD3 va#lDϵ`Hvc9ldqqZ'466l))<;O}O>Xet^3~Sq^wjx5#X>guSUx:AVk~>Ѻ7o也r-kFtFݓGrdzGgf.[#cs̑~X3Wi lS{W}>g[B6x߶Fx#26X:g lD#jy7;#ꧩMV;H6u}Ѩ܋i˿g=Xw8O_m6QwllKF1W=D"<cqw-x^Xc`\:bl/nnFQqTu>B܉۩| gݚ9qr )7;3U,-s8Ь\ld.7yO#س<Trm-CGǽF堧I3=GylD#;Sĭ"am#=pGm^cZ;6[H:{^ &jϝUal3Gܽ-+A2^?~Na&;W}'B6FH]&=峿?k/욗8bG~r\ͽq>F{Å= b99/hd|9Qs9?7ew^bVYm^nvƑ߭w{)Q`7X?=ꄍu6Fdv*>f6gyޑFӣkkb^|M-mOxk6adc6\9a 7g8Һ[X~O>K6Vq~{q$nֲ̘1kG6a7j^~Y{-V:8Z^5Zۨ=}Ge[/Kg۵eck>{(;~^7&?>cq,T{?S<cm[kKZRNQmf'wbاmoqWņ~#ylT/>Y6,ߪaO6^,Dj%uϫo[GU+/g{_=3{gM~,O[GW1ٸv~#=lvKYgәSEoԞ{K[4qy1椵M;Fksxfz̎vLmak̎uN{qzrkrimVI +c͸ϴGdGSy;gv}Z׳icFnǒ=^y6بv)YSF#j\sdƑm'PAaZqMw1`#{q޶.y|}QrW2k=ȰV%6u>m" 36?]l~oV~6k6Iں]-dz׃mmzp.?ndc3c\qBG6:YO{г<7>\m}Yn8& c]FooҸ㒭Ӳu͌}j#ٸ:'kbq{}ٜ,'DkιfrolXZv߷8?`#ާZHUo|L0aʎm21n{8[}TSs8'y^>Kk,ߒיW={|E&klg=U?!WORKoK3_Q+wc6Վjy`cvcfޯj^6F?kDlG֨zy:cB\,K{r$׶\j>fG?vbFi}/lbO㽮噕*`qm |]=-v{md1H/Kk7Y>ܧK^Ocy|k'BJaoGS+%>f')+k}mJݸk GOq<>?U c̏sￛrM~wBc161,D{.,8}qߢx`֨B8>QNkؖŞ囎s<}^t{ӆng3jְ1SkBk##gcN1 ˃uxZ ˞\ѳo~5l.1=5εp[t OBhde8/QhyN'ϧMǵ9خz>/c5GFacdA؍1o[V%B|F56Zs-Nq6y=>c6Ovl6kssk8w0>Sǭ5>BhFf B{1v&Rhs؍<7l ,ޯڀlFoselT^=qWTc)}k{/oǐ4ܙZyqY:޶d\_Ȭ=cv[ʮ'dc}ǘe?FkB蕾Q1[!%e>Z\h-V6ռvFS\S\7fvP\!'~lT[ !FcXjG{1I-'L sq-W%rG^fXMgn-n6"=u|<6"lh6f>Sϟ؝n;FB٘_"1uM豞1)ˏrC!FRN61fB6cm쭵M)1B!BTBŚ!B!BxVLsX$$If!vh5X558#vX#v#v8:V l t06,,5X558ytur$$If!vh5X558#vX#v#v8:V l t06,,5X558ytur$$If!vh5X558#vX#v#v8:V l t06,,5X558ytur$$If!vh5X558#vX#v#v8:V l t06,,5X558ytur$$If!vh5X558#vX#v#v8:V l t06,,5X558ytur$$If!vh5X558#vX#v#v8:V l t06,,5X558ytur^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA`D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k (No List 4 @4 +}Footer  p#.)@. +} Page Numberj@j S' Table Grid7:V0>@"> JU Footnote TextCJaJ@&@1@ JUFootnote ReferenceH*0a@A0  HTML Cite6]6UQ6  Hyperlink >*B*ph4b4 d:Header  p#B^rB ; Normal (Web)dd[$\$PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] = _0k#-069@ABCIHIMgPR VY'ZZ]j^c$ \au&~7u1@H$\$ $$$'/>KQV\ci sTwj=B>MQ[`blbIMOPRTV^eghijkmT P-FLQRSVTUUUjWXXNZX[[4]7)T=LZNNO6OpOORP_lbJKLNQSUWXYZ[\]_`abcdfl  '!!8@0(  B S  ?fr dfr Lfr > fr T$fr  fr  49bZZZx]j%69lZZZ]j%C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter K0C 109 328 ha 150 000 ha 405 000 ha 570 095 ha 856 227 ha ProductIDEJ[a|  V ^ t } ] ` b i q y R[-6<E2:<ELSW]lrz~w~&.9!!!!!!!""""""# ####$$$$%%?%H%O%X%h%s%|%%%%!&)&&&&&&&&&&&&&''g'k'l'q'w''''''''?(H(O(X({((((((((()) ) ))2)<)G)Q)W)e)p)|)))))))**)*5*A*I*K*Y*d*p*******w,},,,s//X0b0001111>2@2h2o233334 4B4E44444V5]5k6n677*848888899;;4;=;c=h=>>@@BBCCCCjExE[FfFFFIIIIJJJJJJJJKKHLKLLLLLMMMM.N6N OOOOOOOO PPPPdQmQnQwQQQQQ?RHR]fgfgghhi i.i7i?mImmm-u9uuuvv?wHwwwvx~xxx yy%y.yPy[yyyyyyz&z/z?zEzFzJzzz2{9{h{p{{{{{>|E|||||||c}p}}}}}}}}}}}}}}}7@ajqu׀ـ02lnqsvwxzہ݁FH <?IK`aфԄ ./MP[]HJWY_ajlɆˆچ܆(*56ACȇʇ;=suʈ̈ۈ݈ "%/5ABPQ]a)*JKms#&SVknBEhk./>?RScdrsz}{|_`()Z[= E O T ab&);< / 3 X"Y""""""%$%H%I%X%Y%^%_%g%h%z%|%%%%%%%%%%%%%&&&!&)&*&L&M&}&~&&&&&&&&&'''' '!'3'4'J'K'W'Y'a'b'v'w'''''!(#(H(I(X(Y(^(_(g(h(y({((((((((((((())1)2)<)=)V)W)o)p)))))))))))))**(*)*?*A*I*K*c*d*z*~* + +-+0+--001111r3t366777799:: > >"@#@ A"A@ABAAAAAAAAACCFFLHMHIJJJKKMM?QAQQQQQSSSSTT V VhXiXYYZZ]]kblbydzdggllmmpp}qqqq\t]txvvvvvvvvww?xAxuxvx y yyyyyzz1{2{{{=|>|||7}8}~~2~3~K~L~n~o~~~~~~~~~~~~~&'@ACEOPjkmq|~ruwzځ݁<?фԄ MPHJVY^aȆˆن܆'*:=ruɈ̈ڈ݈ "%-.=>QRbcooqr77@QAQYY;H "% "%ha vOt;G <-`<hPtƜ~\=f^Di>sB,h ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`o(hH.^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h hh^h`o(hH.^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh hh^h`o(hH.^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHha <-hP=f^~\;G i>sNO1en+k p { v 4  ]]`Cg3lH7i@!v $Di$qM&S'Ah+]0)$1EV4X4F9d:O@H"ABxCF I_PSPxSxW~Z ^!^ _>_sa;c9mde?hSjt&j$mour9v'wxdxy=y"{QwEaQ/Dz+5' >On(!o11l+}mgRu+d7L  ?3A=L(2LDgKU_, Z\j%R P3c|;UdA1k)EJUm"*dY_w@ EEE E E E EEEEE!"#$%&'()*+,-.245678=@AE$ $@ "$*02l@8:<@BJLNPRTV@Z\@`bdlprtvx@Unknown G* Times New Roman5Symbol3. * ArialgMinionPro-CaptArial Unicode MSKTimesNewRomanPSMTyTimesNewRomanPS-ItalicMTTimes New RomanUTimesNewRomanPS-BoldMT?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"qfflAlA!r4d 3QHX ?!^2! xx1Nikolina (       Oh+'0h  $ 0 <HPX`1 NikolinaNormal 2Microsoft Office Word@@ f@ fl՜.+,0 hp|  A 11 TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      "#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKMNOPQRSUVWXYZ[`Root Entry F0fbData r1Table!QTWordDocument:SummaryInformation(LDocumentSummaryInformation8TCompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q