Naslov
Potrošnja soli u kućanstvima RH
(Salt consumption in Croatian household)

Autori
Pucarin-Cvetković, Jasna ; Kaić-Rak, Antoinette ; Antonić Degač, Katica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prehrambene i zdravstvene tvrdnje. / - Zagreb, 2010, 165-166

Skup
34. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u praksi. Prehrambene i zdravstvene tvrdnje

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.04.2010. - 23.04.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prehrana; sol; industrijski prerađene namirnice; deklaracija
(salt; diet; processed food; labelling)

Sažetak
Mnoga epidemiološka istraživanja ukazuju na povezanost prehrane s visokim sadržajem soli, odnosno natrija i hipertenzije, a time i povećani rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Cilj: Istražiti prehrambene navike u kućanstvima RH i procijeniti unos soli u cjelodnevnom obroku Ispitanici i metode: Ispitivanje je provedeno tijekom 2007. i 2008. godine primjenom ankete o potrošnji kućanstava koju je proveo Državni zavod za statistiku na reprezentativnom uzorku privatnih kućanstava u skladu s metodološkim preporukama Eurostata te međunarodnim standardima i klasifikacijama. Za određivanje sadržaja soli/ natrija u namirnicama korištene su tablice o sastavu namirnica i pića. Rezultati: Analizom podataka o prosječno utrošenim količinama namirnica po osobi u kućanstvima RH utvrđen je trostruko veći dnevni unos soli u odnosu na preporuke SZO. Glavne izvore soli u prehrani hrvatskih kućanstava čine kuhinjska sol, kruh i pekarski proizvodi, mesne prerađevine, konzervirano povrće, sirevi, dehidrirane juhe i začini. Zaključak: Budući da najveće izvore soli u prehrani kućanstava predstavljaju industrijski obrađene namirnice nužno je uspostavljanje bolje suradnje s prehrambenom industrijom radi smanjenja sadržaja soli/natrija u industrijski pripremljenoj hrani. Sve bi to trebalo rezultirati povoljnim zdravstvenim učincima. Jedna od najvažnijih javnozdravstvenih zadaća je educirati potrošače, omogućiti im raznovrsnu ponudu hrane kako bi mogli odabrati zdravije opcije i s manje soli/natrija. To se uvelike može postići putem sadržajnih kampanja, socijalnog marketinga te osiguranja deklaracija o sadržaju soli/natrija ili posebno dizajniranih oznaka za proizvode s niskim ili smanjenim sadržajem soli na prehrambenim proizvodima.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA