Naslov
Arhivska građa Odsjeka za etnologiju HAZU
(The Archive Collection of the Department of Ethnology, Croatian Academy of Sciences and Arts)

Autori
Primorac, Jakša

Izvornik
Zbornik za narodni život i običaje (1331-8225) 55 (2010); 9-37

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Odbor za narodni život i običaje; Antun Radić; Dragutin Boranić; Zbirka Matice Hrvatske; Stara zbirka; Nova zbirka
(Committee for Folk Life and Customs; Antun Radić; Dragutin Boranić; Matica hrvatska Collection; Old Collection; New Collection)

Sažetak
U početnom dijelu rada autor opisuje povijesni kontekst u kojemu su nastale pojedine arhivske zbirke Odsjeka za etnologiju HAZU. Začetak Akademijina Odsjeka za etnologiju seže u 1888. godinu, kada je kao prva etnološka institucija u Hrvatskoj osnovan Akademijin Odbor za sabiranje spomenika tradicionalne literature. Odbor je više puta mijenjao ime od osnutka do 1953., od kada se naziva Odbor za narodni život i običaje. Bio je glavnim središtem hrvatske etnologije koncem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, zajedno s Katedrom za etnologiju Filozofskog fakulteta, osnovanom 1924. i Institutom za narodnu umjetnost, osnovanim 1948. Godine 1962 osnovan je Akademijin Etnološki zavod koji je 1993. preimenovan u Odsjek za etnologiju. Arhiv Odsjeka sadrži gradivo koje predstavlja temelj hrvatske etnologije i folkloristike. Sastoji se od pet zbirki: Zbirke Matice hrvatske, Stare zbirke ONŽO, Nove zbirke ONŽO, Zbirke korespondencije i Zbirke fotografija. Autor u daljnjem tekstu analizira gradivo svake pojedine arhivske kolekcije. U zaključnom dijelu iznosi razmišljanja o značaju ove građe za suvremena etnološka, folkloristička, povijesna i interdisciplinarna istraživanja. Zbirka Matice hrvatske predstavlja najstariju zbirku u Odsjeku, sastavljenu od rukopisa narodnih pjesama i drugog folklornog gradiva, pretežno iz 19. stoljeća. Mnogi je folkloristi smatraju jednom od najznačajnijih i najbogatijih na području srednje i jugoistočne Europe. Stara zbirka ONŽO sadrži etnološko i folklorističko gradivo nastalo od 1890-ih do 1940-ih. U manje od pet godina svoga djelovanja u Akademijinu etnološkom Odboru od 1897. do 1902., Antun Radić je postavio čvrste teorijske temelje hrvatske etnologije. Radićev je posao nastavio Dragutin Boranić. Djelujući u Odboru više od pola stoljeća, od 1902. do smrti 1955., nastavio je prikupljati i objavljivati gradivo prema Radićevoj metodologiji. gradiva velikim je dijelom neobjavljeno. Suvremeni su etnolozi i povjesničari naglasili teorijsko-metodološku i dokumentarnu vrijednost gradiva iz Radićeva i Boranićeva vremena. Nova zbirka ONŽO sadrži gradivo prikupljeno od 1945. do danas. U tom se razdoblju uglavnom odustalo od Radićevih metodoloških načela. Dominirala je kulturno-povijesna etnološka metoda. Rukopisi Nove zbirke ponajprije sadrže etnološko gradivo, ali ima i dosta folklorističkog i etnomuzikološkog gradiva, kao i nekoliko radova iz područja antropogeografije, povijesti i drugih društvenih disciplina, što je odraz multidisciplinarne koncepcije Odbora za narodni život i običaje i Etnološkog zavoda u drugoj polovici 20. stoljeća. Zbirka korespondencije obuhvaća različita pisma povezana sa Zbirkom Matice hrvatske, Starom zbirkom i Novom zbirkom, dok Zbirka fotografija obuhvaća fotografije povezane sa Starom zbirkom i Novom zbirkom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA