Pregled bibliografske jedinice broj: 540951
Psihofarmaci u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja
Psihofarmaci u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja // Pharmaca : hrvatski časopis za farmakoterapiju, 39 (2001), 147-169 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 540951 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihofarmaci u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja
(Psychopharmacotherapy for bipolar affective disorder)
Autori
Medved, Vesna ; Grubišin, Jasmina
Izvornik
Pharmaca : hrvatski časopis za farmakoterapiju (0031-6857) 39
(2001);
147-169
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
stabilizatori raspoloženja; novi antipsihotici; bipolarni afektivni poremećaj
(mood stabilizers; new antipsychotics; bipolar affective disorder)
Sažetak
Farmakoterapija za bolesnika s bipolarnim poremećajem raspoloženja uključuje lijekove koji smanjuju simptome manije ili depresije i sprječavaju te epizode. Pri izboru lijeka uzima se u obzir aktualan klinički status bolesnika, učestalost i težina dosadašnjih epizoda manije i/ili depresije. Cilj je terapije smanjiti učestalost, težinu i psihosocijalne posljedice epizoda bipolarnog poremećaja i poboljšati psihosocijalno funkcioniranje između epizoda. Psihofarmakološka terapija temelj je terapije bipolarnog poremećaja i u akutnim stanjima i u prevenciji novoh epizoda. U radu se opisuju lijekovi koji imaju svojstvo stabilizatora raspoloženja iako neki od njih za tu indikaciju (još) nisu registrirani. Današnji spektar stabilizatora raspoloženja uključuje slijedeće lijekove: prva generacija: litij ; druga generacija valproat, karbamazepin ; treća generacija: lamotrigin, gabapentin, topiramat, novi antipsihotici (klozapin, risperidon, olanzapin). Litij je najčešće upotrebljavan stabilizator raspoloženja. Iznose se neke novije i manje poznate spoznaje o mehanizmu njegova djelovanja kao i preporuke za kliničku primjenu. Stabilizatori raspoloženja druge a pogotovo treće generacije u nas se rabe vrlo rijetko ili se gotovo ne upotrebljavaju za navedenu indikaciju. Stoga se opisuje njihovo mjesto u suvremenoj terapiji poremećaja raspoloženja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus