Naslov
Hispanski garum na burnumskom stolu
(Hispanian garum on the Burnum tables)

Autori
Borzić, Igor

Izvornik
Archaeologia Adriatica (1846-4807) 5 (2012); 65-88

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Burnum; amfora; Dressel 7-11; garum; titulus pictus
(Burnum; amphorae; Dressel 7-11; garum; titulus pictus)

Sažetak
Prilikom istraživanja amfiteatra u sklopu vojnog logora u Burnumu u nasipnom sloju iz prve polovice I. st. pronađena je fragmentarno sačuvana amfora tipa Dressel 8 sa sačuvanim natpisom (titulus pictus). Amfore ovog tipa pripadaju velikoj grupi amfora, koje se zbog svojih morfoloških, fakturnih, provenijencijskih, datacijskih i funkcionalnih razloga najčešće stavljaju pod istu grupu Dressel 7-11. Potječu iz Hispanije i bile su namijenjene transportu nadaleko poznatih hispanskih ribljih prerađevina (garum, liquamen, muria, alecc). Burnumski primjerak prema obliku i fakturi odgovara amforama istog tipa pronađenima u Ptuju i Magdalensbergu, a kojima je putem petroloških analiza pretpostavljeno mjesto proizvodnje u hispanskoj radionici Carteia kod Algericasa. Titulus pictus donosi tri podatka različite vrste. Na vrhu se čita slovo G, koje nedvojbeno govori da je sadržaj ove amfore bio garum, tekući riblji umak. Kako je radionica u Carteia imala i proizvodni pogon za preradu ribe moguće je da su i garum i amfora ovog porijekla. Donji red natpisa sadrži tri slova međusobno odvojena interpunkcijama. Za prvo i zadnje je jasno da se radi o slovima C i R, dok je dešifriranje srednjeg slova nešto teže, ali se vjerojatno radi o slovima I ili L, a možda i o oba istaknuta u ligaturi. Značenje ovih slova nije upitno i evidentno je riječ o inicijalima imena osobe s tročlanom imenskom formulom, koja predstavlja trgovca (negotiatores, mercatores) ili prevoznika (navicularius), koji je u svom krugu djelovanja imao i istočnu jadransku obalu. Među brojnim natpisima sa spomenom trgovaca na amforama, burnumski pokazuje najviše sličnosti s jednim s amfore Dressel 6A (CIL XV/2, 4681), za što se ipak ne može tvrditi da je riječ o istoj osobi. Treći dio natpisa smješten je ispod jedne ručke i donosi međusobno odvojene znakove v i XL. Za prvi dio nismo sigurni što znači, a drugi je evidentno numeričke prirode i označava vjerojatno količinu sadržaja u amfori i to ili težinu (XL librae = 13 kg) ili što je vjerojatnije količinu tekućine (XL sextarii = 20 litara). Ispod natpisa se nalazi i grafit izveden post cocturam na kojem se sitnim slovima čita SE. Pojava ove amfore na Burnumu može se promatrati kroz dvije uzajamno povezane činjenice. Prva od njih je vojni karakter Burnuma, koji ga je učinio itekako privlačnim tržištem, što se prije svega vidi količinom i raznovrsnošću arheološkog materijala, čije se porijeklo može tražiti širom rimskog svijeta. Druga nepobitna činjenica jest veliki značaj, odnosno primjenjenost garuma u rimskoj kuhinji. Gdje god se nalazila rimska je vojska u svakom pogledu života pa tako i onom vezanom uz gastronomiju nastojala održati svoje tradicionalne rimske navike. Hispanske amfore za riblje prerađevine među materijalom izdvojenim na lokalitetu Burnum-Amfiteatar čine 8% ukupnih nalaza amfora, što nije zanemariva brojka, a osim obrađenog primjerka mogu se izdvojiti još i ulomci Dressel 9 i Dressel 12 tipa amfore. Osim ovih proizvoda na Burnumu je najviše zabilježen uvoz vina u amforama tipa Dressel 2-4, Rodskom tipu i Dressel 6A te maslinovog ulja u amforama tipa Dressel 6B. Intenzitet pojave hispanskih ribljih prerađevina na jadranskom prostoru tijekom prve polovice I. st. nije osobit, a osim burnumskih primjeraka zabilježen je još u drugom vojnom logoru u Tiluriju te na podmorskom lokalitetu brodoloma kod otočića Paržanj kod Paklenih otoka kod Hvara. Slična je situacija i na okolnim područjima vezanima uz jadransku plovidbenu rutu, gdje su pojedini primjerci pronađeni u Puli, Emoni, Ptuju i Magdalensbergu te na tlu sjeverne Italije. Ovo pokazuje da je import bio usmjeren uglavnom prema civilnim i vojnim centrima s jakim italskim elementom, koji su uz vjerojatno lokalne riblje prerađevine (Plinije, Naturalis Historia, XXXI/94 ; Cassiodor, Var. 12, 22.) dijelom uživali i u daleko poznatijim hispanskim proizvodima.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA