Pregled bibliografske jedinice broj: 539614
Prva bosanična početnica u Divkovićevu malom Nauku
Prva bosanična početnica u Divkovićevu malom Nauku // Zbornik radova za znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II / Grmača, Dolores ; Horvat, Marijana ; Karamatić, Marko (ur.).
Sarajevo : Zagreb: Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene ; Hrvatska sveučilišna naklada, 2017. str. 159-194 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 539614 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prva bosanična početnica u Divkovićevu malom Nauku
(The First Bosančica Reader in Divković's small
Nauk)
Autori
Grmača, Dolores ; Žagar, Mateo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova za znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II
/ Grmača, Dolores ; Horvat, Marijana ; Karamatić, Marko - Sarajevo : Zagreb : Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene ; Hrvatska sveučilišna naklada, 2017, 159-194
ISBN
978-953-169-383-7
Skup
Matija Divković i kultura pisane riječi franjevaca Bosne Srebrene
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 01.12.2016. - 03.12.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
bukvar, početnica, azbučna struktura, mali Nauk krstjanski, kultura pismenosti
(reader, primer, alphabet structure, small Christian Study, culture of literacy)
Sažetak
Divkovićev je mali Nauk krstjanski od 1616. do 1738. objavljen u dvadesetak izdanja i to u dvije verzije: opsežnoj i kratkoj. Kraća izdanja imaju samo Bukvicu malu za djetcu i katekizamski dio. Ta su dva tipa izdanja mogli imati i zaseban život, ali su se mogli i nadopunjavati. Kratko je izdanje s bukvicom služilo naime za opismenjavanje i poučavanje u temeljnim pitanjima katoličke vjere, dok su duža izdanja služila kao nadopuna i pismenosti i duhovnosti, ali i profiliranju književnoga ukusa. Bukvica mala koja se pojavljuje u kratkom malom Nauku prva je bosansko- hercegovačka početnica koja je bila u uporabi sve do početka 19. stoljeća. U stručnoj se literaturi nerijetko naglašava popularnost Divkovićevih katekizama, no posve je izostala analiza početnice i odgovornije smještanje kratke verzije malog Nauka u kontekst kulture pismenosti. Stoga će u fokusu ovoga rada biti Bukvica mala, posebice s paleografskog stajališta. Propitat će se mogući utjecaji latiničnih, glagoljičkih i protestantskih početnica, pojedina je slova bosanski franjevac vrlo vjerojatno preuzeo iz azbučne strukture kakva se pojavljuje u protestantskim ćiriličkim knjigama. Divkovićeva je bukvica važan svjedok tradicije svladavanja umijeća čitanja, ali i interferencije između glagoljičkih, latiničnih i ćiriličnih početnica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
