Pregled bibliografske jedinice broj: 53877
Marković i algebarska logika
Marković i algebarska logika // Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije / Barišić, Pavo (ur.).
Zagreb: Institut za filozofiju, 2000. str. 363-375 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 53877 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Marković i algebarska logika
(Marković and algebraic logic)
Autori
Kovač, Srećko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije
/ Barišić, Pavo - Zagreb : Institut za filozofiju, 2000, 363-375
Skup
Otvorena pitanje povijesti hrvatske filozofije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.06.1999. - 25.06.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Franjo pl. Marković; algebarska logika; G. Boole; W. S. Jevons; zakon izmjenitosti; zakon istovjetnosti; zakon raspodjeljivosti; logički stroj
(Franjo pl. Marković; algebraic logic; G. Boole; W. S. Jevons; law of commutativity; law of identity; law of distributivity; logical machine)
Sažetak
Franjo pl. Marković se u svojoj Logici (iz ostavštine), nastaloj uglavnom sedamdesetih i osamdesetih godina 19. stoljeća, na više mjesta kritički osvrće na algebarsku logiku G. Boolea i W. S. Jevonsa. Booleov formalizam relativizira sa stajališta psihologijske ostvarljivosti pojmova i stvarne određenosti pojmova samim predmetima na koje se odnose (nagovješćujući time tzv. novu teoriju referencije). Jevonsovu opsegovnomu (ekstenzijskomu) pristupu logici suprotstavlja sadržajni (intenzijski). Smatra da se logika ne može svesti na načelo istovjetnosti, sudovi na jednadžbe, zaključivanje na supstituciju, nego da se mora proširiti teorijom tzv. stvarne indukcije (po uzoru na J. S. Milla), te da, polazeći od načela razložnosti, logika treba objasniti tvorbu pojma i referenciju njegovih sastavnih oznaka na isti predmet. Kroz to je Marković postavio ili dotakao niz pitanja koja su poticala rani razvoj moderne logike kao i neka koja su u središtu suvremenih logičkih diskusija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA