Naslov
Gorski arhiđakonat Zagrebačke biskupije od 1334. do 1501. godine (Povijesni razvoj crkvenoadministrativnoga područja)
(Archdeaconry of Gora in the diocese of Zagreb from 1334 to 1501 (Historical development of the ecclesiastical-administrative territory))

Autori
Novak, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
17.06

Godina
2011

Stranica
257

Mentor
Neralić, Jadranka

Ključne riječi
arhiđakonat ; srednji vijek ; župe ; patronat ; uprava ; razvoj
(Archdeaconry ; Provost ; Middle Ages ; parishes ; patronage ; administration ; development)

Sažetak
Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi i prikazati crkveno-teritorijalnu i upravnu strukturu i razvoj arhiđakonata Gora u razdoblju omeđenom popisima župa iz 1334. godine i popisa župnika iz 1501. godine. Arhiđakonat se kao administrativno područje pod upravom Velikog prepozita Zagrebačkog kaptola prvi put javlja tridesetih godina 14. stoljeća. Kao polazište u istraživanju, uz analizu župnih popisa i literaturu, korištena je objavljena i neobjavljena arhivska građa (Mađarski državni arhiv, Hrvatski državni arhiv, Nadbiskupski i Kaptolski arhiv u Zagrebu, Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), te brojna kartografska građa. Prva faza istraživanja u kojoj su izrađene baze podataka, dala je novi i potpuniji prikaz povijesne topografije prostora, izrađene su pregledne povijesnotopografske karte područja arhiđakonata. Zatim je uslijedila povijesna analiza upravnih i posjedovnih cjelina, kao i uloga prepozita. Pritom je posebna pozornost bila usmjerena na razmještaj župa na terenu i smještaj u okvirima područja pod upravom pojedinih zemaljskih gospodara. Naime, stjecanjem vlasništva nad posjedom njegovi su gospodari stjecali i patronat nad župama. Stoga su pojedine župe obrađene unutar vlastelinstava kojima su pripadale. Njihov povijesni razvoj bio je uvjetovan društvenim i gospodarskim razvojem na tom području. Uz župe koje su nastale još u 13. stoljeću, jedan dio nastao je i u 14. i 15. Iz analize povijesne građe i situacije na terenu kao zaključak proizlazi da se administrativno područje arhiđakonata formiralo još u 13. stoljeću izdvajanjem pojedinih biskupskih i kaptolskih posjeda sa sjedištima u biskupskoj Gori, odnosno Hrastovici i Sisku. Oko tih lokalnih središta formirane su i pojedine vlasničke i upravne cjeline, na kojima se primjećuje jak utjecaj pojedinih lokalnih upravitelja i župnika. Također radi gustoće i položaja župa na biskupovim posjedima, što se vidi na karti arhiđakonata, najvjerojatniji nukleus oko kojega se organizira arhiđakonat nalazio se u biskupovoj Gori. Uz biskupa i Kaptol, utjecaj na razvoj arhiđakonata veliku ulogu imalo je i redovništvo. Pritom se najviše ističu cisterciti sa središtem u Topuskom, na čijemu se posjedu nalazio velik broj župa. Oni su djelovali i na širenje marijanske pobožnosti. U odnosu na župe istražena su i pojedina vlastelinstva i gradovi pod upravom plemićkih rodova. Primjećuje se da je najveći broj novih župa u 14. i 15. stoljeću, uz one na crkvenim posjedima, nastao na posjedima Zrinskih i Blagajskih te na području Blinje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA