Naslov
JESEN KOMUNIZMA I JUGOSLAVIJE, Bosna i Hercegovina u zadnjem desetljeću komunističke Jugoslavije (1980.–1990.), s posebnim osvrtom na Hercegovinu
(AUTUMN OF COMMUNISM AND YUGOSLAVIA, Bosnia and Herzegovina in the last decade of Yugoslavia (1980-1990), with a special references regarding Herzegovina)

Autori
Lučić, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Hum i Hercegovina kroz povijest, svezak 2.

Urednik/ci
Ivica Lučić

Izdavač
Hrvatski institut za povijest

Grad
Zagreb

Godina
2011

Raspon stranica
591-629

ISBN
978-953-6324-98-9

Ključne riječi
Hercegovina, Bosna, Jugoslavija, komunisti, Hrvati, Srbi, Muslimani, Crkva
(Herzegovina, Bosnia, Yugoslavia, communists, Croats, Serbs, Muslims, Church)

Sažetak
Smrt Josipa Broza Tita označila je simboličan početak novog desetljeća, ali i početak jednog novog razdoblja u povijesti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Vladajuće partijske i državne strukture bile su prožete neizvjesnošću i strahom od budućnosti, pa se politika Saveza komunista Jugoslavije svela na parolu “Poslije Tita Tito”. To je značilo da neće biti nikakvih promjena i da se nastavlja po starom. Ali više nije bilo neprijepornog autoriteta i arbitra u sukobima. Neslaganja i podjele bili su sve veći, a kriza sve dublja. Vlastodršcima je bilo zajedničko jedino to što su htjeli po svaku cijenu ostati na vlasti. Demonstracije Albanaca na Kosovu u travnju 1981. dovele su tu pokrajinu u izvanredno stanje. U Hrvatskoj su uhićeni i suđeni nepoćudni intelektualci, u Srbiji pisci. Dodatnu zabrinutost izazvali su događaji u hercegovačkom selu Međugorju, gdje je šestero djece izjavilo da im se 24. lipnja 1981. ukazala Gospa, nakon čega su počela masovna okupljanja vjernika. Vlast je pojačala represiju prema hodočasnicima i protivnicima režima, kao i propagandu protiv Katoličke crkve u Hercegovini. Gospodarska i društvena kriza postajala je sve veća. U prvi plan izbijalo je i neriješeno nacionalno pitanje koje je u Hercegovini bilo posebno vidljivo. Srpski nacionalisti pozicionirani u državnim institucijama te saveznim, republičkim i općinskim tijelima vlasti pokrenuli su postupak revizije društvenih i političkih odnosa. Pratili su ih Srpska pravoslavna crkva i dio srpske intelektualne elite. Umjesto argumentirane društvene rasprave javnu scenu zauzela je nacionalistička mitomanija. U prvi plan vraćeni su traumatični događaji iz Drugoga svjetskog rata, zločini koji su pozivali na osvetu i mobilizaciju. Vladajuća komunistička partija sve je manje bila u stanju kontrolirati situaciju, pa se trudila barem hvatati korak sa stvarnošću. U Hercegovini, točnije u Čitluku, raspuštena je prva općinska organizacija komunista u čitavoj Jugoslaviji. Time je označen kraj jednopartijskog režima i početak višestranačja koje nije moglo riješiti nagomilane probleme, ali ih je bilo u stanju nazvati pravim imenom.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA