Naslov
Glagoli govorenja i tekst
(Verbs of speaking and text)

Autori
Badurina, Lada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sintaksa glagola. Knjiga sažetaka / Kuna, Branko ; Mikić, Ana - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2010, 24-25

ISBN
978-953-314-025-4

Skup
Hrvatski sintaktički dani. Sintaksa glagola

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 11.11.2010. - 13.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
glagoli govorenja; mišljenja i/ili osjećanja; (znanstveni) tekst; standardi/kriteriji tekstualnosti; kohezija. intertekstualnost
(verbs of speaking; thinking and/or feeling; (scientific) text; standards of textuality; cohesion; intertextuality)

Sažetak
Glagoli govorenja, mišljenja i/ili osjećanja (lat. verba dicendi, sentiendi afectuum et voluntatis) u gramatikama se uobičajeno tumače kao oni koji kazuju da netko nešto govori, misli ili osjeća (npr. reći, kazati, izjaviti, govoriti, iskazati, pitati, upitati, velim, smatrati, misliti, raspravljati, zaključiti i sl.). U vezi je sa semantikom te skupine glagola i njihova sintaktička specifičnost – oni otvaraju mjesto različitim dopunama, ali i zavisnoj surečenici (klauzi), npr.: Izrekao je glupost ; Pitao ju je za savjet ; Rekao je da dolazi ; Govorio im je ono što su željeli čuti ; Upitao se kako je to moguće ; Možemo zaključiti da je takav pristup novost u našoj struci ; Poručio je: to je moja briga… i sl. Pristajući nadalje uz gledište da su već složene rečenice – i zavisnosložene i nezavisnosložene – činjenica teksta, razmotrit ćemo ulogu glagola govorenja u razvijanju teksta i njegovoj organizaciji. Pritom će se u obzir uzeti i strukture sa značenjem govorenja, mišljenja, osjećanja, percipiranja i sl. (npr. to nas vodi prema zaključku… ili njegov je zaključak prihvatljiv… uz zaključujemo ; mogla bih se prikloniti mišljenju… uz smatram itd.). U vezu će se s glagolima (i strukturama) govorenja dovesti svojstvo intertekstualnosti kao imanentna značajka svakog teksta, što će se razmotriti na primjeru znanstvenih tekstova (s pretpostavkom da je bogatiji inventar glagola govorenja, mišljenja i percipiranja i/ili struktura s takvim značenjem u tom tipu tekstova).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA