Naslov
Grisogonovo Astronomsko zrcalo (Speculum astronomicum) i Zrcalo astronomije (Speculum astronomiae) Alberta Velikog
(Federicus Chrysogonus´s speculum astronomicum and Albertus Magnus´s Speculum astronomiae)

Autori
Girardi-Karšulin, Mihaela

Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) 71-72 (2010), 1-2; 29-37

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Federik Grisogono; Albert Veliki; astrologija; magija; znanost
(Federicus Chrysogonus; Albertus Magnus; astrology; magic; science)

Sažetak
Iako Grisogono u Speculum astronomicum nigdje ne spominje Speculum astronomiae Alberta Velikog uočljive su sličnosti između ta dva spisa koje upućuju na to da je Speculum astronomiae Alberta Velikog, izravno ili neizravno, jedan od Grisogonovih izvora. Sličnosti koje govore u prilog toj tezi su sljedeće: Albert Veliki smatra da 1. Astrologija, kad odgovara na pitanja o prošlosti i sadašnjosti, ne tvrdi da je sve iz nužnosti i ne proturječi slobodi volje. 2. Kad astrologija savjetuje što je u datoj situaciji dobro učiniti, ona upravo pretpostavlja da nije sve iz nužnosti, nego da je nešto i slučajno. 3. Problem koji Albert Veliki uočava u vezi s astrologijom njezina je sličnost s magijskim postupcima koji su loši i nedopustivi, ali astrologija nije magija, ona je matematika. 4. Odgovori koje astrologija daje na pitanja o budućnosti jesu, doduše, potencijalna opasnost za slobodu volje, ali to je u stvari problem teologije i teologija taj problem i rješava. Grisogonova izlaganja o odnosu slobode volje i astrologije vrlo su slična navedenim Albertovim tezama, što bi teško bila čista slučajnost, Ipak Grisogono nije puki epigon jer glavna Grisogonova teza da je astrologija najviša, teorijska i ujedno korisna znanost koja ukazuje u smjeru novovjekovlja ne nalazi se ni kod Alberta, niti kod kojeg drugog renesansnog filozofa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA