Naslov
Sociolingvistički i psiholingvistički aspekti razvoja komunikacijske kompetencije u ranome poučavanju hrvatskoga jezika
(Sociolinguistic and psycholinguistic aspects of communicative competence development in early Croatian language teaching)

Autori
Aladrović Slovaček, Katarina ; Pintar, Bernarda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Kurikul ranog učenja hrvatskoga/materinskoga jezika / Bežen, A. ; Majhut, B. - Zagreb : Europski centar za napredna i sustavna istraživanja (ECNSI) ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011, 19-20

ISBN
978-953-7210-42-7

Skup
Kurikul ranog učenja hrvatskoga/materinskoga jezika

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.11.2011. - 12.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
rano poučavanje hrvatskoga jezika; komunikacijska kompetencija; psiholingvistika; sociolingvistika
(early learning of Croatian language; communicative competence; psycholinguistic; sociolinguistic)

Sažetak
Hrvatski kao materinski jezik unutar Nacionalnoga okvirnoga kurikula (2010) poučava se u okviru jezično-komunikacijskoga područja. Jezik kao sredstvo izražavanja podloga je svim ostalim područjima i predmetima tijekom odgoja i obrazovanja, a počesto je i jedini oblik kojim se učenicima posreduje sadržaj nastavnoga predmeta te izravno utječe na uspjeh u njihovu ovladavanju. Temeljna zadaća nastave hrvatskoga jezika u ranome poučavanju (do 12. godine djetetova života kada se dijete nalazi u fazi konkretnih misaonih operacija, Piaget: 1977) jest razvoj komunikacijske kompetencije (Nastavni plan i program, 2006). Razvoj komunikacijske kompetencije koja označava kvalitetnu upotrebu jezika u jezičnoj interakciji u ovom je razdoblju učenja i poučavanja jezika zato od temeljne važnosti (Pavličević-Franić, 2011). Poticanjem jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja, na kojima počiva jezično-komunikacijsko područje u okviru Nacionalnoga okvirnoga kurikula, učenici stječu jezično iskustvo i potrebne spoznaje o jeziku te ih kasnije nadograđuju pomoću teorijskih saznanja. Cilj ovoga rada ponajprije je bio ispitati koliko i kako se jezične djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja, koje izravno sudjeluju u razvoju jezičnih kompetencija, provode u ranome poučavanju hrvatskoga jezika, a zatim anketiranjem provjeriti utječe li način poučavanja hrvatskoga jezika, uspjeh učenika, stavovi učenika prema nastavnome predmetu i spol na razvoj komunikacijske kompetencije u ranome razdoblju učenja jezika. Podatci su prikupljeni anketiranjem i testiranjem te obrađeni u SPSS programu za statistiku metodom analize varijance, t-testa, Pearsonovoga testa korelacije i X2-testa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA