Naslov
Strategije emocionalne regulacije u ispitnim situacijama: Doprinosi osobina ličnosti, kognitivnih procjena i ispitnih emocija
(Emotion Regulation Strategies in Test Taking Situations: The Contributions of Personality Traits, Cognitive Appraisals and Test Emotions)

Autori
Burić, Irena ; Sorić, Izabela ; Penezić, Zvjezdan

Izvornik
Psihologijske teme (1332-0742) 20 (2011), 2; 277-298

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
emocionalna regulacija u ispitnim situacijama; osobine ličnosti; kognitivne procjene; ispitne emocije
(emotional regulation during test taking; personality traits; cognitive appraisals; test emotions)

Sažetak
Kognitivne procjene studenata o relativnoj važnosti nekoga ispita te sposobnostima i vještinama potrebnim za uspješno nošenje s ispitnom situacijom, koje proizlaze iz osobnih uvjerenja i osobina ličnosti, stvaraju priliku za nastanak emocija i njihovu regulaciju. Emocionalna se regulacija u ispitnim situacijama odvija usmjeravanjem na samo svladavanje ispitnoga zadatka ili usmjeravanjem na doživljene emocije. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati zasebne doprinose osobina ličnosti, kognitivnih procjena te doživljenih emocija u objašnjenju dvaju načina emocionalne regulacije u ispitnim situacijama: usmjeravanjem na emocije i usmjeravanjem na zadatak. U istraživanju je sudjelovalo 295 studenata Sveučilišta u Zadru, prosječne dobi od 21 godinu. Provedbom je hijerarhijskih regresijskih analiza utvrđeno da studenti ženskoga spola, oni s većim razinama optimizma, s većim stupnjem percipirane kontrole nad odvijanjem ispitne situacije, većom efikasnošću nošenja s eventualnim problemima i većim razinama ispitne anksioznosti, više koriste strategije usmjeravanja na zadatak kako bi regulirali svoje emocije u ispitnim situacijama. Manji stupanj usklađenosti vlastitih ciljeva s načinom odvijanja ispitne situacije te manje razine percipirane efikasnosti prilikom nošenja s eventualnim problemima, uz veće razine ispitne anksioznosti, prediktivni su za korištenje maštanja kao strategije emocionalne regulacije u ispitnim situacijama. I na kraju, manji stupanj usklađenosti vlastitih ciljeva s odvijanjem ispitne situacije i vlastite efikasnosti nošenja s eventualnim problemima, ali uz percepciju veće kontrole nad ispitnom situacijom, te veće razine ispitne anksioznosti, bili su prediktivne za samookrivljavanje kao strategiju emocionalne regulacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA