Naslov
Adsorpcijski kommpleks tla na nekarbonatnim supstratima u jelovim i bukovo-jelovim sastojinama Hrvatske
(Adsorption complex of soils on non-carbonate substrate in fir and beech-fir forests)

Autori
Bakšić, Darko ; Pernar, Nikola ; Perković, Ivan

Izvornik
Glasnik za šumske pokuse (0352-3861) 43 (2010); 1-17

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
adsorpcijski kompleks; puferni potencijal; kapacitet izmjenjivih kationa; distrični kambisol; brunipodzol; podzol; jelove sastojine; bukovo-jelove sastojine
(adsorption complex; buffer potential; cation exchange capacity; dystric cambisol; brunipodzol; podzol; fir forests; beech-fir forests)

Sažetak
U radu je istraživan adsorpcijski kompleks tla na nekarbonatnom matičnom supstratu koji uglavnom daje bazama siromašan detritus. Navedeni matični supstrat, prirodno kiselo tlo i uvjeti perhumidne i humidne klime, posebice u Gorskom kotaru, uvjetuju ispiranje baza iz tla. Procesi degradacije kod distričnog kambisola, brunipodzola i podzola idu u smjeru acidifikacije, ispiranja baza, odnosno hraniva i destrukcije minerala gline čime se pogoršavaju puferna i fizikalna svojstva tla. Istraživanja su obavljena na području panonske Hrvatske u šumarijama Voćin, Kamenska, Krapina, Zagreb i u Fakultetskim šumama na Medvednici, te na području Gorskog kotara u šumarijama i fakultetskim objektima: Vrbovsko, NPŠO Zalesina, Delnice, Fužine, Lokve, Crni Lug i Tršće. Odabir primjernih objekata šumskih sastojina u kojima su otvoreni pedološki profili napravljen je na temelju geoloških, pedoloških i vegetacijskih karata pri čemu se vodilo računa o matičnom supstratu, tipu tla i fitocenozama. Terenska pedološka istraživanja obavljena su u razdoblju od 08. rujna do 14. listopada 1999. godine i od 05. svibnja do 16. rujna 2000. godine. Obrađena su tri tipa tla: distrični kambisol (47 profila), brunipodzol (19 profila) i podzol (16 profila). Laboratorijskim analizama na zrakosuhim uzorcima tla (sitnica tla) određen je mehanički sastav, reakcija tla, sadržaj humusa, sadržaj ukupnog dušika, izmjenjiva kiselost i izmjenjivi kationi. Prikupljeni podaci obrađeni su statističkim metodama u programskom paketu Statistica 6.0. Prema sadržaju pojedinih kationa, posebno Al3+ i H+, kao i prema kapacitetu izmjenjivih kationa izdiferencirale su se dvije grupe koje se slažu s geografskim položajem: panonska Hrvatska i Gorski kotar. Općenito se može raći da sva tla istraživanih lokaliteta imaju visok do vrlo visok sadržaj kiselih kationa, uz osrednji do nizak sadržaj bazičnih kationa, te osrednju do nisku zasićenost adsorpcijskog kompleksa bazičnim kationima. Kapacitet izmjenjivih kationa je osrednji do visok, a značajna pozitivna korelacija utvrđena je sa sadržajem glinene teksturne frakcije. Treba istaknuti da je analizama utvrđen vrlo visoki sadržaj Al3+ i H+ iona u adsorpcijskom kompleksu tla na svim lokalitetima Gorskog kotara, kao i visoki sadržaj Al3+ i H+ iona u panonskoj Hrvatskoj. Ovaj podatak je zabrinjavajući jer brojni autori u svojim istraživanjima govore o toksičnom utjecaju Al3+ i H+ na biljke, kao i o njihovom antagonističkom učinku na primanje kalcija, magnezija i fosfora. Na svim je lokalitetima zabilježen najmanji sadržaj Mg2+ iona među izmjenjivim bazičnim kationima adsorpcijskog kompleksa, a taj je sadržaj značajno manji za lokalitete Belevine, Crni Lug i Tršće. Najnepovoljniji postotni udio kiselih i bazičnih kationa, te najmanju zasićenost adsorpcijskog kompleksa bazama od lokaliteta panonske Hrvatske ima Medvednica, dok su za Gorski kotar to Belevine, Crni Lug i Tršće. Na osnovi dobivenih podataka osjetljivost istraživanih tala prema acidifikaciji može se ocjeniti kao osrednja do visoka s time da je područje Gorskog kotara osjetljivije od panonske Hrvatske.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA