Pregled bibliografske jedinice broj: 537192
Željeznička pruga visoke učinkovitosti DG - Botovo - Dugo Selo - Zagreb - Hrv. Leskovac – Krasica - (Rijeka)
Željeznička pruga visoke učinkovitosti DG - Botovo - Dugo Selo - Zagreb - Hrv. Leskovac – Krasica - (Rijeka) // Prvi BiH Kongres o željeznicama, Zbornik radova / Enes Čovrk (ur.).
Sarajevo: Udruga konzultanata inženjera Bosne i Hercegovine, 2011. str. .-. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 537192 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Željeznička pruga visoke učinkovitosti DG - Botovo - Dugo Selo - Zagreb - Hrv. Leskovac – Krasica - (Rijeka)
(HIGH PERFORMANCE RAILWAY LINE DG - BOTOVO - DUGO SELO -(ZAGREB - HRV. LESKOVAC – KRASICA - (RIJEKA))
Autori
Kreč, Srećko ; Kreč, Miroslav ; Barić, Danijela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Prvi BiH Kongres o željeznicama, Zbornik radova
/ Enes Čovrk - Sarajevo : Udruga konzultanata inženjera Bosne i Hercegovine, 2011, .-.
Skup
Prvi BIH kongres o željeznicama
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 29.09.2011. - 30.09.2011
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
željeznička pruga velikog kapaciteta; pruga visoke učinkovitosti; paneuropski (sveeuropski) prometni koridori; transeuropska prometna mreža; nizinska pruga; strategija; usko grlo u prometu
(high capacity railway line; high performance railway line; Pan-european transport corridors; Trans european netvork - transport; low level line; strategy; bottle-neck in transport)
Sažetak
Riječki prometni pravac vrlo je značajan za Republiku Hrvatsku, jer on veže najznačajniju hrvatsku luku s unutrašnjosti, te predstavlja okosnicu kopnenih veza jadranskog mora i kontinentalnog dijela cijelog područja. Cestovno povezivanje je podignuto na visoku razinu prometnih usluga izgradnjom autoceste od granice s Mađarskom, preko Zagreba do Rijeke. Željeznička pruga koja je izgrađena davne 1873. godine, nalazi se na granici kapaciteta i ne pruža onu razinu prometne usluge koju bi trebala kao dio paneuropske prometne mreže (koridor V.b) i kao dio transeuropske prometne mreže (TEN-T). Jedina mogućnost da se ostvari veza Rijeke s unutrašnjosti prugom nizinskih karakteristika je izgradnja pruge novom trasom, koja tunelima prolazi kroz masiv planina koje su se ispriječile na tom putu. Hrvatska modernizira cijeli željeznički prometni pravac od Botova (odnosno granice s Mađarskom) do Rijeke i to tako da se na dijelu pruge od Botova do Zagreba predviđa izgradnja drugog kolosijeka uz postojeću prugu, a od Zagreba do Rijeke predviđa se izgradnja nove pruge. Modernizacijom pruga na V.b koridoru skraćuje se željeznička veza od Rijeke do mađarske granice za više od 56 km. Vrijeme vožnje vlakova skraćuje se u putničkom prometu za oko 3, 5 sata, u terenom prometu za preko 6 sati, a najveći efekti dobivaju se upravo na potezu od Zagreba do Rijeke. Izgradnjom suvremenih kopnenih prometnica (autoceste i pruge visoke učinkovitosti), Rijeka u potpunosti stvara preduvjete za valorizaciju svog povoljnog prometno-zemljopisnog položaja. Ona postaje jednom od ishodišnih točaka za ulaz u EU s jugoistočne strane, omogućuje korištenje multimodalnog prijevoza (more-željeznica-riječni plovni putovi) velikih količina roba. U putničkom prometu također ostvaruje uvjete za pružanje visoke razine prometne usluge i stvara preduvjete za ravnopravno tržišno nadmetanje svih prometnih grana.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-1012370-2371 - Komplementarna prometna politika (Božičević, Josip, MZOS ) ( CroRIS)
135-1352339-2341 - Modeliranje komplementarnog razvoja transportnih modula (Abramović, Borna, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb