Pregled bibliografske jedinice broj: 536831
Prostorna organizacija pećinskih nalazišta na primjeru Ravlića pećine
Prostorna organizacija pećinskih nalazišta na primjeru Ravlića pećine // Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva: Istraživanja u Imotskoj Krajini, Imotski, 11.-13. listopada 2011.
Imotski, Hrvatska, 2011. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 536831 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostorna organizacija pećinskih nalazišta na primjeru Ravlića pećine
(The spatial organization of cave sites: Ravlića cave)
Autori
Vujević, Dario ; Horvat, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva: Istraživanja u Imotskoj Krajini, Imotski, 11.-13. listopada 2011.
Mjesto i datum
Imotski, Hrvatska, 11.10.2011. - 13.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Ravlića pećina; neolitik; eneolitik
(Ravlića pećina; Neolithic; Eneolithic)
Sažetak
Ravlića pećina nalazi se u blizini Drinovaca, iznad izvora Tihaljine. Javnosti je poznata još od iskopavanja 1977.-1980. godine pri čemu je utvrđena stratigrafija od ranog neolitika do ranog brončanog doba. U razdoblju od 2008 do 2010. godine Odjel za arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru, pod vodstvom B. Marijanovića provodio je istraživanja prostora istočne niše. Iskopavanje je potaknuto željom da se zaokruži slika o životu u pećini i obogati spoznaja o najstarijem, ranoneolitičkom dijelu depozita. Novootkrivene površine, zajedno s podacima iz prošlih istraživanja pokazale su da pećinu, više ili manje kontinuirano, naseljavaju manje zajednice koje su uvijek za potrebe stanovanja birale istočni dio pećine, tj. prostor oko niše. Navedeni prostor bio je dovoljno osvijetljen i osunčan tijekom većine dana, a konfiguracija terena osigurava mu dodatnu zaštitu. Ostatak pećine nije bio korišten za stanovanje. Pronađena su brojna vatrišta koja pokazuju da se za povremeno paljenje vatre nisu birale pozicije, no postojanje dva vatrišta s debelim naslagama pepela koje pokazuju kontinuitet gorenja, ukazuje da su glavna vatrišta i ognjišta gotovo uvijek podizana na istom mjestu. Brojne rupe od kolaca dokaz su jednostavih konstrukcija za pripremu hrane, a nalazi uokolo i unutar samih vatrišta pokazuju koje su se vrste poslova, osim pripreme hrane, odvijale uokolo njih.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
269-2690680-0678 - Rani prapovijesni periodi na području istočnog Jadrana (Marijanović, Brunislav, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
