ࡱ> q`FbjbjqPqP4$::c[       4&&&&&4j'''''(>)+) i i i i i i i$>khm<1i U+((U+U+1i  ''Bj)O)O)OU+ ' ' i)OU+ i)O)OVV@  aW'' cʹ&cHV eXj0jVxmN(maWaW&m W7)h)J)O)<%*07)7)7)1i1iO7)7)7)jU+U+U+U+444d 444 444       Effect of cluster thinning on fruit composition of Vitis vinifera cv. Pinot noir (Vitis vinifera L.) Utjecaj prorjeivanja grozdova na kakvou gro~a sorte Pinot crni (Vitis vinifera L.) Marko KAROGLAN*1, Bernard KOZINA1, Luna MASLOV1, Mirela OSRE AK1, Tamara DOMINKO2 and Marko PLICHTA2 1 Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Sveu iliate u Zagrebu, *tel: 01/2343-657; fax: 01/2343-658; e-mail:  HYPERLINK "mailto:mkaroglan@agr.hr" mkaroglan@agr.hr 2 studenti Agronomskog fakulteta, Sveu iliata u Zagrebu SA}ETAK Prorjeivanje grozdova je ampelotehni ki zahvat kojim se ~eli postii (proizvoa u prihvatljivo) smanjenje prinosa, ali istovremeno i unaprjeenje kakvoe preostalog gro~a. Cilj pokusa bio je utvrditi koji je termin najpovoljniji za izvoenje ovog zahvata uzimajui u obzir vrijednosti sadr~aja aeera, ukupnih kiselina i pojedina nih organskih kiselina. Pokus je proveden na sorti Pinot crni tijekom 2006. i 2007. godine na vinogradarsko-vinarskom pokuaaliatu u Jazbini, po shemi slu ajnog bloknog rasporeda. Prorjeivanje je obavljano u tri termina: neposredno nakon cvatnje i oplodnje (P1), tri tjedna nakon cvatnje i oplodnje (P2), te po etkom aare gro~a gro~a (P3), a odstranjeno je 40% od ukupnog broja grozdova na trsu. Analizom varijance uzoraka dolazimo do spoznaje da ranije prorjeivanje grozdova nije zna ajno utjecalo na smanjenje prinosa po trsu, dok se kemijski sastav mijenjao ovisno o terminu izvoenja prorjeivanja, ali nekonzistentno. Klju ne rije i: kemijski sastav gro~a, Pinot crni, prorjeivanje grozdova ABSTRACT The technique of cluster thinning is being used in aim to reduce the crop load of vine in order to improve the quality of grapes. The aim of the trial was determination the optimal timimg for thinning regarding the results given from chemical analysis of the must immediately after the harvest. The experiment was conducted at the experimental station of the Faculty of Agriculture in Zagreb in 2006 and 2007 years, on cv. Pinot noir according to the random block design system. The cluster thinning was performed with 40 % intensity in three terms; immediately after the flowering period (P1), three weeks after the flowering period (P2) and with the begining of veraison (P3). The results were compared with the results of the control treatement without cluster thinning performance. The analysis of variance of given data has shown a significant difference in must composition between the terms of cluster thinning and a control treatement, and yield per vine has not been reduced with earlyer term of cluster thinning. Keywords: cluster thinning, fruit composition, Pinot noir DETAILED ABSTRACT It has long been known that high quality wines are usually produced from vineyards having low to moderate yields, with maintained balance between yield and vegetative growth. Manipulations of grapevine assimilate partitioning through cluster removal induce significant modifications of the chemical composition of the rest of the yield. Earlier studies have shown that cluster thinning reduces fruit yield and increases soluble solids, by accelerated maturity. Some of the effects is lowered acidity and lowered pH as well. However, evidence for a strict yield-quality relationship is very limited and inconsistent. The purpose of the present experiment was to study the effect of timing of cluster thinning on the final fruit composition regarding soluble solids, and acidity parameters as well as fruit yield of Pinot noir cultivar. The study was conducted over two years in order to test the hypothesis that cluster thinning, especially, early thinning, would accelerate ripening and improve fruit composition. This study was conducted at the Faculty of Agriculture in Zagreb, at the experimental station of Department of Enology and Viticulture. One crop thinning level was imposed on a mature Pinot noir vineyard. A randomized, complete block design was employed, with eight repetitions, and two vines within each block. The four croping levels were established by 40% of the clusters removal immediately after bloom, aproximately three weeks after bloom, at veraison and unthinned check with no cluster removed. The fresh weight of clusters removed at thinning was recorded. The grapes were collected at harvest, transported to the laboratory immediately, where fresh weight was recorded, and soluble solids, total acidity and tartaric, malic and citric acid measured. The influence of the date of cluster thinning on the yield per vine was significant. Vines thinned at veraison had significantly lower yield than the earlier thinned vines or control, probably because the clusters weigh more and the berries may be larger. There was a significant increase in soluble solids in 2006 year because of thinning. There was a significant difference in total acidity and tartaric acid content between the earliest and the latest date of thinning in 2006, latest having the lowest total acidity and tartaric acid amount. The rate of malic acid degradation was faster in control (non thinned) vines, in both years. Finally, the concentration of citric acid was significantly lower in control vines in 2007 year. UVOD Ampelotehni ka mjera prorjeivanja grozdova odavno se primjenjuje u mnogim vinogradarskim zemljama prvenstveno na stolnim sortama u cilju uzgoja kvalitetnijih, krupnijih i ljepaih grozdova sa krupnijim i obojenijim bobicama, te ubrzanog dozrijevanja gro~a. Prorjeivanjem, dakle, uklanjamo odreen broj grozdova sa mladica budui da je rezidbom nemogue regulirati njihov broj po ostavljenim pupovima, te se mo~e pojaviti vei broj grozdova nego ato je planirano, a koje trs ne mo~e kvalitetno ishraniti. Na preoptereenom trsu, gro~e i rozgva ne dozrijevaju dobro i dolazi do iscrpljivanja trsa. Odbacivanjem odreenog broja grozdova, posti~emo bolji raspored preostalih, a poveava se i lisna povraina po grozdu ato omoguava bolji razvoj i dozrijevanje istih, putem poveanja sadr~aja aeera, bolje obojenosti i arome gro~a u trenutku berbe (Guidoni i sur., 2002; Tardaguila i sur., 2005). Ipak, postoje i istra~ivanja koja nisu potvrdila hipotezu da prorjeivanje grozdova ubrzava dozrijevanje i poboljaava kakvou gro~a (Keller i sur., 2005), ato uvelike dovodi u pitanje opravdanost zahvata pogotovo ako uzmemo u obzir da se prorjeivanje u pravilu izvodi ru no, za ato je potrebno oko 25 radnih sati po hektaru, odnosno 750 HRK (cca 100 ) po datoj jedinici povraine. Ako uz troakove ukalkuliramo i odreeni gubitak prinosa kao posljedicu prorjeivanja grozdova, vrlo je va~no ato je mogue preciznije odrediti intenzitet i termin izvoenja zahvata, koji e nam osigurati maksimalno poboljaanje kakvoe gro~a i na taj na in u initi ovaj zahvat svrsishodnim. Intenzitet kojim e se provesti prorjeivanje ovisi prvenstveno o sorti, ekoloakim uvjetima sredine, vegetativnoj snazi trsa itd. Kvaliteta gro~a osnovni je preduvjet za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina koja e moi ekonomski opravdati poduzete mjere. Potaknuti oskudnim podacima o prorjeivanju grozdova na vinskim kultivarima, odlu ili smo provjeriti djelotvornost spomenute tehnike u proizvodnim uvjetima Zagreba kog vinogorja, to nije na lokalitetu vinogradarsko-vinarskog pokuaaliata Jazbina, na kultivaru Pinot crni te pokuaati utvrditi najpogodniji termin za izvoenje ovog ampelotehni kog zahvata. MATERIJALI I METODE RADA Pokus je proveden tijekom 2006. i 2007. proizvodne godine na kultivaru Pinot crni (Vitis vinifera L.) posaenim na vinogradarsko-vinarskom pokuaaliatu Jazbina, Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, koje pripada Zagrba kom vinogorju u vinogradarskoj podregiji Prigorje  Bilogora. Pokusni vinograd Pinota crnog cijepljen je na podlogu Vitis berlandieri x Vitis riparia SO4, a posaen je 1997. godine sa razmakom sadnje od 2.10 x 1.20 m, sklopa od 3960 trsova/ha sa smjerom pru~anja redova istok  zapad, te sa sustavom uzgoja dvostruki Guyot. U pokusnim godinama primjenjivane su standardne agrotehni ke i ampelotehni ke mjere. Shema postavljanja pokusa je bila slu ajni blokni raspored s osam repeticija, te sa po dva trsa u bloku. Odabrana su etiri razli ita tretmana : tretman sa uklanjanjem 40 % grozdova neposredno nakon cvatnje  P1 (25.06. 2006., odn. 13. 06. 2007.) tretman sa uklanjanjem 40 % grozdova tri tjedna nakon cvatnje  P2 (16.07.2006., odn. 6. 07. 2007.) tretman sa uklanjanjem 40 % grozdova po etkom faze dozrijevanja gro~a  P3 (15.08.2006., odn. 27. 07. 2007.) kontrolni tretman bez intervencija  K Primarno su uklanjani vrani grozdovi na mladicama, a zatim i bazalni sa mladica na krajevima lucnjeva, tako da je nakon uklanjanja odreenog dijela grozdova na trsu u prosjeku preostalo 27-33 grozdova. Berba je obavljena 26.09.2006. odnosno 28. 08. 2007. godine, te je nakon berbe obavljena analiza moata. Sadr~aji aeera izmjereni su refraktometrijskom metodom i izra~eni u stupnjevima Brixa, a ukupne kiseline titracijom sa n/10 NaOH. Razine pojedina nih organskih kiselina u uzorcima odredili smo na HPLC ureaju 1100 Agilent koristei kolone Zorbax Eclipse XDB C18 (4.6 x 150 mm, 5m), a kao mobilnu fazu fosfatni pufer sa pH = 2.9, protoka mobilne faze od 0.6 ml/min. Organske kiseline izlazile su prema polarnosti slijedeim redom : vinska, jabu na, mlije na, limunska. Uzorci moata su prethodno pro iaeni ekstrakcijom (Solid Phase Extraction) kako bi se uklonili aeeri, i eventualno alkohol, koji interferiraju na valnoj duljini = 210 nm na kojoj je obavljena analiza. Izmjerene vrijednosti sadr~aja aeera, ukupnih kiselina te sadr~aja vinske, jabu ne i limunske kiseline obraene su statisti ki analizom varijance (ANOVA). Klimatske prilike: U mjesecu rujnu 2006. godine je zabilje~eno 67.6 mm oborina te mjese ni intenzitet od 11.3 mm/dan. U prakti ki tri dekade prije same berbe (26.09.) palo je 145.6 mm oborina. Ovakav raspored oborina relativno nepovoljno je djelovao na dozrijevanje gro~a, a pogodovao je pojavi i razvoju sive plijesni (Botrytis cinerea) ato je svakako moglo utjecati na kona ni sastav i kvalitetu gro~a. U 2007. godini vladali su sli ni uvjeti po pitanju oborina, sa oko 120 mm u mjesecu kolovozu. No, temperaturne sume u 2007. godini bile su za oko 200C viae nego u 2006. godini, ato je zasigurno rezultiralo ranijom berbom Pinota crnog nego ato je to uobi ajeno za ovo agroekoloako podru je. REZULTATI S RASPRAVOM Tablica 1. Koncentracija aeera (Brix), ukupne kiselosti (g/L), vinske (g/L), jabu ne (g/L) i limunske kiseline (g/L) u moatu, te prosje ni prinos po trsu (kg), Pinot crni, Jazbina, 2006-2007.g. Table 1. Soluble solids (Brix), total acidity (g/L), tartaric (g/L), malic (g/L) and citric acid content (g/L) in must, and yield per vine (kg), Pinot noir, Jazbina, 2006-2007 KP1P2P3LSDp=5%`eer (Brix)200623.6a25.2b24.6ab24.8b1.121200726.227.026.826.60.928nsUkupna kiselost (g/L)200610.12a10.96ac10.26a9.66ab0.98820076.856.966.896.630.389nsVinska kiselina (g/L)20064.00a4.42ab3.95a3.52ac0.76820073.533.683.573.750.345nsJabu na kiselina (g/L)20062.60a3.20b3.08ab2.69ab0.53420072.93a2.99a3.23b3.28b0.233Limunska kiselina (g/L)20060.280.300.340.340.062ns20070.25ab0.27a0.29ac0.28a0.033Prinos po trsu (kg)20062.86a2.69a2.53b2.40b0.15220072.65a2.50ab2.36b2.26bc0.187 U tablici 1 prikazani su rezultati sadr~aja aeera u gro~u Pinota crnog, nakon berbe, 2006. i 2007. godine. Dinamika dozrijevanja gro~a je bila razli ita u istra~ivanim godinama, pri emu su u 2007. zabilje~ene vee koncentracije aeera i ni~i sadr~aj ukupne kiselosti, ato sugerira da je 2007. godina bila povoljnija za dozrijevanje gro~a. Nadalje, vrijednosti sadr~aja aeera po varijantama u gro~u iz 2007. godine vrlo su sli ne (premda neato viae u varijantama prorjeivanja), te nisu zabilje~ene statisti ki zna ajne razlike. Nasuprot tome, statisti ka analiza podataka iz 2006. godine pokazala je da je prorjeivanje grozdova nakon cvatnje (P1), te u aari gro~a (P3) utjecalo na poveanje sadr~aja aeera u odnosu na kontrolnu varijantu. Dokoozlian i Hirschfelt (1995), te Guidoni i sur. (2008) tvrde da openito raniji termini prorjeivanja iskazuju povoljniji utjecaj na nakupljanje aeera. Dobiveni rezultati u skladu su sa onima Guidonia i sur. (2002), koji su viai sadr~aj aeera u moatu tretiranih trsova zabilje~ili u dvije od tri godine istra~ivanja, na kultivaru Nebbiolo. Mehani ko prorjeivanje grozdova takoer je utjecalo na zna ajno viai sadr~aj aeera u gro~u sorata Tempranillo i Grenache (Tardaguila i sur., 2008). Ipak, utjecaj prorjeivanja grozdova direktno je povezan sa godianjim klimatskim pokazateljima i vinogradarskim polo~ajem koji esto mogu imati presudan utjecaj, te rezultati mogu zna ajno varirati (Ough i Nagaoka, 1984; Keller i sur., 2005; Guidoni i sur., 2008). U tablici su prikazane i prosje ne vrijednosti sadr~aja ukupne kiselosti u gro~u Pinota crnog, berbe 2006. i 2007. godine. Meu izmjerenim vrijednostima u 2007. godini nema statisti ki zna ajnih razlika u odnosu na kontrolu, a vidljivo je i da su izmjerene vrijednosti prihvatljive sa stajaliata tehnologije vinogradarsko-vinarske proizvodnje. Ukupna kiselost u uzorcima moata iz 2006. godine je neuobi ajenof: T p z   $ & 0 J L N ̬̟̾}}}}jXjE%h)ThbEr56CJ$H*aJ$mHsH"h)Th `56CJ$aJ$mHsH%h)Th)T56CJ$H*aJ$mHsHh)T56CJ$H*aJ$mHsH"h)ThbEr56CJ$aJ$mHsHh `hbErOJQJ^J#h)ThbEr6CJ$OJQJ^JaJ$h{CJ$OJQJ^JaJ$ h)ThbErCJ$OJQJ^JaJ$#h)Th)T6CJ$OJQJ^JaJ$ h)Th)TCJ$OJQJ^JaJ$z | ~ N P 6 8 : < > @ B D F H J L N ]^gd ` ]^gd ` ]^gd)TFN P V P R ʸw[wDw.+h)Th)TCJH*OJQJ^JaJnH tH ,h)ThOs0JCJOJQJ^JaJnH tH 7jh)ThOsCJOJQJU^JaJnH tH 1jh)ThOsCJOJQJU^JaJnH tH (h)ThOsCJOJQJ^JaJnH tH %h)TCJH*OJQJ^JaJnH tH "h)ThOs56CJaJmHsH"h)Th)T56CJaJmHsH%h)Th)T56CJH*aJmHsH h `hOsOJQJ^JnH tH  4 6 < ` b d t v 8 H ` d f :R`ɼviv\i\i\vOivivivBh `hYDOJQJ^Jh `hOJQJ^Jh `hf<OJQJ^Jh `h OJQJ^Jh `h(COJQJ^J h)Th)TCJ0OJQJ^JaJ0 h\h(CCJOJQJ^JaJh `h)TOJQJ^JhrOJQJ^Jh `hOsOJQJ^Jh `hbErOJQJ^J(h)ThOsCJOJQJ^JaJnH tH (h)Th)TCJOJQJ^JaJnH tH N P R T V X Z \ ^ ` b d t v O h]^gd\ h]^gd)T h]^gd ` ]^gd)T]gd)T ]^gd ``8>p*N@D`˴ˍre[r[Qe@ h\hOsCJOJQJ^JaJh `OJQJ^Jh\OJQJ^Jh `h\OJQJ^Jh `hOsOJQJ^Jh\hOs5OJQJ^Jh `harOJQJ^Jh `h4OJQJ^Jh `h|SOJQJ^Jh `h OJQJ^Jh{OJQJ^Jh `h(COJQJ^Jh `h(C6OJQJ^Jh `hYDOJQJ^Jh `hOJQJ^JJzMNOWYǺǺǺǺǣǣǣxhZh `hOsOJQJ\^Jh\hOs5OJQJ\^Jh\h\OJQJ^Jh OJQJ^Jh gpOJQJ^Jh OJQJ^JhOJQJ^Jh `hOJQJ^Jh `h OJQJ^Jh `hOsOJQJ^Jh{OJQJ^J h)Th)TCJ0OJQJ^JaJ0 h\h)TCJOJQJ^JaJYik|i "9"n"v""##w#x#y#Ŵ|r|eXeXeXeXG h\hOsCJ OJQJ^JaJ h `hlPOJQJ^Jh `hp+OJQJ^Jh{OJQJ^Jh `hyOJQJ^Jh `hR-*OJQJ^Jh `heOJQJ^J h\h `CJ0OJQJ^JaJ0 h\hOsCJOJQJ^JaJh `h{OJQJ^JhOsOJQJ^Jh `hOsOJQJ^Jh\OJQJ^Jh `h\OJQJ^JOx#y#~##D0H1P25 hPx]^gd\ h]^gd ` hx]^gd\y#~#$>%%%&)++,,,---...B0D041<1H1h183\33355(5*5,5.5:5<5F5Ѻѭ|p`p`p`ph\hl5CJaJmHsHh\hl5CJaJh `h\OJQJ^Jh\OJQJ^Jh `h "OJQJ^Jh `h@>OJQJ^Jh `hzOJQJ^Jh `h{OJQJ^Jh{OJQJ^Jh `hlOJQJ^J h\h `CJ OJQJ^JaJ h\hlCJOJQJ^JaJ%5F5H5:;0<x<<B= >p>@FPGLLLL h]gd\ h]^gd\ & F h]^`gd ` h]^gd `gd ` hh]^gd `F5H555555 66(6.6t6$777 8 8$8<8~88888888P9b999999:::; ;*<0<2<J<r<<<= =<===>h>p>>@@޹ޯޯѹޥޥޘޘޘޘh !hlOJQJ^Jh OJQJ^Jh !OJQJ^Jh }OJQJ^Jh `hl6OJQJ^Jh `hOJQJ^Jh `hlOJQJ^J(h\h `CJ OJQJ^JaJ nH tH 8@~@DANAAAABB>B@BBBBBC&CCDDDEEERvRzRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSRlRvR) $$Ifa$kd $$Ifl4֞v -S"b44 la]pFvRRRRRR $$Ifa$RRR)#$Ifkdm $$Ifl4֞v -S`"b44 la]pFRRRRRRS $$Ifa$SS2S[[L\~\<^N`P`h`|````Haaaacchcc&f\̿̿~~q~q~~o~bUbh `h#QOJQJ^Jh `h!TOJQJ^JUh `h[OJQJ^Jh `hnOJQJ^Jh `hwPOJQJ^Jh `h?QOJQJ^Jh `h`-OJQJ^Jh\hf<OJQJ^Jh `h.OJQJ^Jh `h^OJQJ^Jh `h"OJQJ^Jh `hYDOJQJ^Jh `hOJQJ^JTP`df:. h0]^0`gd_ hx]^gd\ hx]^gd ` h]^gd ` h]^gd\ visoka u ekoloakim uvjetima Zagreba kog vinogorja i sa enoloakog stajaliata nepovoljna, a prorjeivanje grozdova nije utjecalo na pojavljivanje statisti ki zna ajnih razlika u odnosu na kontrolu. Ipak, valja zabilje~iti da je uklanjanje grozdova po etkom aare (P3) utjecalo na zna ajnije smanjenje sadr~aja ukupne kiselosti gro~a u odnosu na preostale varijante pokusa, ali samo u odnosu na P1 varijantu i statisti ki zna ajno. Morris i sur. (2004), Ough i Nagaoka, (1984), te Prajitna i sur. (2007) takoer ne bilje~e razlike u sadr~aju ukupne kiselosti, obzirom na prorjeivanje grozdova i/ili mladica sa trsa vinove loze. Keller i sur. (2005) takoer su izveli prorjeivanje grozdova u tri faze, i niti jedan od tri tretmana nije utjecao na promjenu ukupne kiselosti gro~a. Ustanovili su tek br~e opadanje sadr~aja ukupne kiselosti u gro~u tijekom toplijeg dijela vegetacijske sezone i bolju reakciju Chenina bijelog na tretman prorjeivanja, u odnosu na Rizling rajnski i Cabernet sauvignon. Reynolds i sur. (2005) prorjeivali su mladice Pinota crnog u 6 razli itih termina i ustanovili da ranije izvoenje zahvata utje e na viai sadr~aj ukupne kiselosti, ato se donekle mo~e povezati i s rezultatima naaeg istra~ivanja, premda se ovdje radi o prorjeivanju grozdova. Sli na pojava uo ena je i pri analizi sadr~aja vinske kiseline. Takoer nije bilo opravdanih razlika izmeu kontrole i pojedinih varijanata 2007. godine, ali razlika je uo ena ponovo izmeu varijanata P1 i P3 iz 2006. godine. Ipak, u ovom slu aju sadr~aj vinske kiseline bio je najni~i u moatu P1 varijante. Kod jabu ne kiseline, statisti ki zna ajna razlika u odnosu na kontrolu, uo ena je kod varijante P1 iz 2006. godine, te mo~emo zaklju iti da je najraniji termin prorjeivanja gro~a nepovoljno utjecao na kona ni sadr~aj jabu ne kiseline u moatu obzirom da prosje nu razinu od 3.20 g/l mo~emo smatrati vrlo visokom za dato agroekoloako podru je. No, i u narednoj godini vidljiv je negativan utjecaj prorjeivanja na sadr~aj jabu ne kiseline u moatu, s time da je ovaj put prorjeivanje tri tjedna nakon cvatnje (P2), odnosno u aari (P3) utjecalo na poveanje razine jabu ne kiseline u moatu Pinota crnog. Openito, mo~emo zaklju iti da je prorjeivanje grozdova utjecalo na viai sadr~aj jabu ne kiseline u moatu Pinota crnog. Analizom sadr~aja limunske kiseline nisu dokazane statisti ki zna ajne razlike izmeu pojedinih varijanata i kontrole u 2006. godini. U 2007. godini zabilje~en je statisti ki zna ajno viai sadr~aj limunske kiseline u moatu P2 u odnosu na kontrolni moat, ali sa stajaliata tehnologije vinogradarsko-vinarske proizvodnje razlika je prakti ki zanemariva. Prorjeivanja grozdova kod sorte Pinot crni rezultiralo je vrlo opre nim vrijednostima. Rano (P1) i vrlo kasno (P3) prorjeivanje grozdova rezultiralo je viaim vrijednostima aeera u gro~u, ali samo u 2006. godini. Po pitanju ukupne kiselosti najboljom se pokazala vrlo kasna varijanta prorjeivanja (P3), ali samo u odnosu na ranu varijantu (P1), i to opet samo 2006. godine. Iste godine bilje~imo utjecaj rane varijante prorjeivanja (P1) na ni~u razinu vinske kiseline, ali samo u odnosu na vrlo kasnu varijantu (P3), dakle obrnuto nego ato je to bio slu aj za razinu ukupne kiselosti. Jabu na kiselina pokazala se najosjetljivijom na zahvat prorjeivanja grozdova, te se njezin sadr~aj u obje godine poveao pod utjecajem tretmana i to u sve tri varijante uklanjanja grozdova, te ovakve rezultate zasigurno mo~emo smatrati negativnim efektom zahvata. Poznato je da je jabu na kiselina u vinu nestabilna jer je metaboliziraju kvasci i bakterije mlije ne fermentacije (Radovanovi, 1986). Dakle, osim ato pridonosi kiselom okusu vina, jabu na kiselina mo~e biti i izvor bioloake nestabilnosti, te kvarenja uslijed rada mlije no-kiselih bakterija. Viaa razina jabu ne kiseline u varijantama prorjeivanja vjerojatno je posljedica eliminacije dijela gro~a kao mjesta izljeva jabu ne kiseline, obzirom da je ta kiselina produkt nepotpune oksidacije aeera u liau vinove loze, odakle prelazi u bobicu, odnosno grozd. Sadr~aj limunske kiseline poveao se u moatu P2 (kasno prorjeivanje) varijante 2007. godine u odnosu na kontrolnu varijantu, no kako se radi o vrlo malim razlikama, teako je vjerovati da je i takav rezultat mogao imati zna ajnijeg u inka na kakvou moata odnosno vina. Po pitanju prosje nih prinosa po trsu, izmeu kontrole i varijante P1 ne postoje signifikantne razlike, u niti jednoj godini istra~ivanja. Nasuprot tome, prorjeivanje tri tjedna nakon cvatnje i u aari gro~a u obje je godine istra~ivanja bilo uzrokom zna ajno ni~ih prinosa. Reynolds i sur. (2005) tvrde da je prinos po trsu kultivara Cabernet franc opadao proporcionalno duljini odgaanja provedbe tretmana prorjeivanja gro~a. Evidentno je da uklanjanje gro~a u najranijem terminu neposredno nakon cvatnje i oplodnje (P1) ostavlja dovoljno vremena vinovoj lozi da kompenzira odreeni gubitak uroda svojom fizioloakom aktivnoau, to nije poveanjem prosje ne mase grozda. Nasuprot toj tvrdnji stoji konstatacija da kasniji termini prorjeivanja gro~a utje u na smanjenje prinosa po trsu, tj. vinova loza ne uspijeva putem poveanja mase preostalog gro~a nadoknaditi gubitak prinosa. Prera unamo li dobivene rezultate prosje nog prinosa po trsu u prinos po jedinici povraine, dobit emo da se u 2006. godini prinos kretao od 9.5 (P3) do 11.3 t/ha (K), odnosno od 8.9 (P3) do 10.5 t/ha (K) u 2007. godini, dakle razlika iznosi pribli~no dvije tone gro~a po hektaru povraine. Morris i sur. (2004), te Keller i sur. (2005) navode da je prorjeivanje gro~a imalo prakti ki bezna ajan u inak na mjerene parametre rodnosti. Nasuprot ovome, mehani ko prorjeivanje zna ajno je utjecalo na smanjenje prinosa putem smanjenja prosje ne mase grozda (Tardaguila, 2008). Guidoni i sur. (2002) tvrde da je prorjeivanje grozdova utjecalo na lagano poveanje mase bobice. Sli no tvrde Dami i sur. (2006), no pokazalo se da je u oba istra~ivanja doalo do zna ajnog pada prosje nog prinosa po trsu, bez obzira na neato veu prosje nu masu grozda. ZAKLJU AK Iako je rezidba vinove loze uobi ajeni na in uspostavljanja ravnote~e izmeu prinosa i vegetativnog potencijala trsa, u praksi se pokazala nedostatnom, te se vrlo esto primjenjuje zahvat prorjeivanja grozdova. U ovom istra~ivanju, kasniji termini provoenja zahvata prorjeivanja mahom su utjecali na smanjenje prinosa po trsu u odnosu na kontrolu. Nasuprot tome, prorjeivanje neposredno po zavraetku cvatnje i oplodnje nije bilo uzrokom zna ajnijeg pada prosje nog prinosa po trsu. Osim toga, izvoenje zahvata je isplativije u periodu prije ekstenzivnog razvoja vegetativne mase trsa, kada grozdovi mogu biti lako uo eni i odstranjeni. Obzirom da je zahvat prorjeivanja grozdova zna ajniji utjecaj na kemijski sastav gro~a iskazao samo u 2006. godini, mo~emo konstatirati da je utjecaj klimatskih prilika esto presudan i dominantan imbenik u odnosu na ampelotehni ki zahvat prorjeivanja gro~a. Postavlja se pitanje da li minimalan porast koli ine nakupljenog aeera ili neato ni~a razina ukupne kiselosti opravdavaju ulo~eno vrijeme u izvoenje zahvata i gubitak potencijalnog prinosa, kada te iste vrijednosti aeera i ukupne kiselosti mo~emo dobiti neato kasnijim rokovima berbe. Ipak, prorjeivanje grozdova u kombinaciji sa drugim ampelotehni kim zahvatima svakako treba uzeti kao  priru no sredstvo regulacije dinamike dozrijevanja gro~a, poglavito onda kada se prevelika rodnost podudara sa loaijim klimatskim karakteristikama proizvodne godine. Obzirom da reakcija na tretman prorjeivanja grozdova varira ovisno o kultivaru vinove loze, potrebno je nastaviti istra~ivanja uz mogue uklju enje u analizu i aire grupe kemijskih spojeva iz gro~a. LITERATURA Dami I., Ferree D., Prajitna A., and Scurlock D. (2006) A Five-year Study on the Effect of Cluster Thinning on Yield and Fruit Composition of  Chambourcin Grapevines. American Society for Horticultural Science, 41: 489-861 Dokoozlian N. K., and Hirschfelt D. J. (1995) The Influence of Cluster Thinning at Various Stages of Fruit Development on Flame Seedles Table Grapes. American Journal of Enology and Viticulture, 46 (4): 429-436 Guidoni S., Allara P., Schubert A. (2002) Effect of Cluster Thinning on Berry Skin Anthocyanin Composition of Vitis vinifera cv. Nebbiolo. American Journal of Enology and Viticulture, 53 (3): 224-226 Guidoni S., Ferrandino A., and Novello V. (2008) Effects of Seasonal and Agronomical Practices on Skin Anthocyanin Profile of Nebbiolo Grapes. American Journal of Enology and Viticulture, 59 (1): 22-29 Keller M., Mills L. J., Wample R. L., Spayd S. E. (2005) Cluster Thinning Effects on Three Deficit-Irrigated Vitis vinifera Cultivars. American Journal of Enology and Viticulture, 56 (2): 91-103 Morris J. R., Main G. L., and Oswald O. L. (2004) Flower Cluster and Shoot Thinning for Crop Control in French-American Hybrid Grapes. American Journal of Enology and Viticulture, 55 (4): 423-426 Ough C. S., and Nagaoka R. (1984) Effect of Thinning and Vineyard Yields on Grape and Wine Composition and Wine Quality of Cabernet Sauvignon. American Journal of Enology and Viticulture, 55 (1): 30-34 Prajitna A., Dami I. E., Steiner T. E., Ferree D. C., Scheerens J. C., Schwartz S. J. (2007) Influence of Cluster Thinning on Phenolic Composition, Resveratrol, and Antioxidant Capacity in Chambourcin Wine. American Journal of Enology and Viticulture, 58 (3): 346-350 Radovanovi V. (1986) Tehnologija vina. Novi dani. Beograd Reynolds G. R., Molek T., De Savigny, C. (2005) Timing of Shoot Thinning in Vitis vinifera: Impacts on Yield and Fruit Composition Variables. American Journal of Enology and Viticulture, 56 (4): 343-356 Tardaguila K., Petrie P. R., Poni S., Diago M. P., Martinez de Toda F. (2008) Effects of Mechanical Thinning on Yield and Fruit Composition of Tempranillo and Grenache Grapes Trained to a Vertical Shoot-Positioned Canopy. American Journal of Enology and Viticulture, 59: 412-417 \6$h,Z\,JLNdf(ٿٲ̲̲楘tfXth `hY6OJQJ^Jh `hf<H*OJQJ^Jh `hXOJQJ^Jh !OJQJ^Jh `hYDOJQJ^Jh `hf<OJQJ^Jh `h!TOJQJ^Jh `h7tOJQJ^Jh `hH0OJQJ^Jh `h#QOJQJ^Jh `hWOJQJ^Jh `hx OJQJ^Jh `h QOJQJ^J"(*,0Rfh|~*`ܵµµvi\i\\i\i\ih `hOJQJ^Jh `httOJQJ^Jh `OJQJ^Jh `h*'jOJQJ^Jh `hf<OJQJ^Jh\hf<OJQJ^Jh `hH*OJQJ^Jh `hOJQJ^Jh `hSOJQJ^Jh `h`-OJQJ^Jh `hXOJQJ^Jh !OJQJ^Jh !hXOJQJ^J$2<Bn8JL&`b^*NRbx8:Zdflrt,ٿ楲沘th `h{OJQJ^Jh `h.OJQJ^Jh !OJQJ^Jh `h\~OJQJ^Jh `hqBOJQJ^Jh `hf<OJQJ^Jh `h `OJQJ^Jh `hSOJQJ^Jh `hf OJQJ^Jh `httOJQJ^Jh `hOJQJ^J(TRzv|*^Lbn˺uhuh[[[[u[uQhtOJQJ^Jh `h,OJQJ^Jh `ho~GOJQJ^Jh `h1OJQJ^Jh `hG OJQJ^Jh `h^OJQJ^Jh `hLzOJQJ^J h\hf<CJOJQJ^JaJ h\hgnCJOJQJ^JaJ h\h `CJ OJQJ^JaJ hgnOJQJ^Jh `hqBOJQJ^Jh `h TOJQJ^J8<nr  ,.r öööåziXGX hKWhyOJQJ^JmH sH  hKWh>=OJQJ^JmH sH  hKWh #OJQJ^JmH sH hKWhsOJQJ^JhKWh>=OJQJ^J hKWh #OJQJ^JmH sH  hKWh>=OJQJ^JmH sH hKWh #OJQJ^JhKWhiOJQJ^J h\h\CJ OJQJ^JaJ hICJOJQJ^JaJ h\hICJOJQJ^JaJ &BDR24PR,J^`n ˾ˠ~~m˾m`hKWhQROJQJ^J hKWhyOJQJ^JmH sH  hKWh #OJQJ^JmH sH  hKWh>=OJQJ^JmH sH  hKWhIOJQJ^JmH sH hKWh>=OJQJ^JhKWhsOJQJ^J hKWh>=OJQJ^JmH sH  hKWh #OJQJ^JmH sH #hKWh>=6OJQJ^JmH sH  .R`   F h0]^0`gd_ ,.<<>`<|nP       6 滪滪{滪m\ hw(h OJQJ^JmHsHhIOJQJ^JmH sH  hKWhQROJQJ^JmHsH hKWh>=OJQJ^JmHsHhKWhIOJQJ^J hKWh>=OJQJ^JmH sH  hKWhQROJQJ^JmH sH hKWhsOJQJ^JhKWhQROJQJ^JhKWh>=OJQJ^JhKWh #OJQJ^J6 r      8                пq`O`>> hKWhiOJQJ^JmH sH  hKWhQROJQJ^JmH sH  hKWhiOJQJ^JmH sH  hKWhIOJQJ^JmH sH hKWh>=OJQJ^JhKWhsOJQJ^J#hKWh>=6OJQJ^JmH sH  hKWhQROJQJ^JmH sH  hKWh>=OJQJ^JmH sH  hKWh OJQJ^JmH sH h6OJQJ^JmH sH  hw(h6OJQJ^JmHsH *,F hKWhiOJQJ^JmH sH  hKWhQROJQJ^JmH sH hKWhiOJQJ^J21h:pcL. A!"#$% DyK mkaroglan@agr.hryK Hmailto:mkaroglan@agr.hryX;H,]ą'cR$$If]!vh5"55}5555#v"#v#v}#v#v#v#v:V lJb2,5"55}5555/  / / /  a]pFZ$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,5"55555/ / / / /  a]pF`$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,,5"55555/ / / / /  a]pFZ$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,5"55555/ / / / /  a]pF`$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,,5"55555/ / / / /  a]pFZ$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,5"55555/ / / / /  a]pF`$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,,5"55555/ / / / /  a]pFZ$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,5"55555/ / / / /  a]pF`$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,,5"55555/ / / / /  a]pFZ$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,5"55555/ / / / /  a]pF`$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,,5"55555/ / / / /  a]pFZ$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,5"55555/ / / / /  a]pF`$$If]!vh5"555555#v"#v#v#v#v#v:V l4b+,,5"55555/ / / / /  a]pF@@@ (CNormalCJ_HaJmHsHtHd@d lNaslov 1$<@&*5CJ KH OJQJ\^JaJ mH sH tH f@f f<Naslov 2$<@&,56CJOJQJ\]^JaJmH sH tH >A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa6U@6 Os Hiperveza >*B*phtt :8Reaetka tablice7:V0c[$fg'({ !"#$%&'()*+,-./012:;EFOPO xy~# "#T !!!"%'&(((()o*p*r*s*u*x*{*~**********************++++++"+'+,+1+6+>+?+U+Z+`+g+m+t+z+{+|+++++++++++++++++++++++,,,",',,,1,9,:,;,@,G,M,T,Z,`,a,u,z,,,,,,,,,,,,,,,,2>9r:s:H=>2D@EI L LLRRRRSWTUUVpW:XFYYLZe[000000000000(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(00 0 0  0 0  0 0  0  0 0k00k00k0k0k0000k 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000g'({2:;FOPO ((()***+>+z++++9,`,,,,,,,2>9r:s:>e[K00K00" I00!I00K00 I00K00K00K00! I00 I00K00 K0 0! L!I0 0 I0 0K00 K00 K00 K00P I00K0-0K00?K00?K004?K00l?K00 ?K0 0 K0 0 TܔK00ܔK00ޔK000ߔK00"K00$"K00 "K00 K00 K00 K00K00K00K0 0K00K00 00N `Yy#F5@LP RTZ\(  6  F25689:<>?@COZ^N O5LP6PtPxPPP8Q?GISUZ[cejkuv~  $*./78=>ABI\`aimwy )*/057CDIJOPUV[`hmvw|}$&+,1289<=EKRSYahmuw| #$(-45<=BFMOWX_dlmr$,-129:AFNW]fnx~ $15;<@ADERSX\cdirvKUX[ej",HQ i!k!"""""""""""""#####;#@#K#S#T#^#_#a#g#k#m#s#t########################$ $ $$$$$!$"$'$($*$+$-$5$<$=$D$E$I$J$L$Y$a$b$j$k$s$t$v$w$|$}$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ % %%%%%%%)%3%4%;%=%A%B%O%S%Y%Z%a%o%t%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%% & &&&&&&q'x'))))))))))))* ***** *'*;*@*A*D*V*Z*u*w*x*z*{*}*~****L/N/c/e/////F5H555: : ::d:f:::r<t<<<'>)>??????@@^@`@@@_DaDEEKGMGLINIrItIPQRRRRRRRRRRRSSSSSS"S#S.S3S>S@SJSLSTSUS\S]S`SaSnSoSvSSSSST TT"T#T*T.T5T:TETcTiTTTTTTTTTU U+U5U>UEUUUUUUUUUUUVVVVpVxVyVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWWW WWWWW#W$W*W+W1W3W;W[E[J[U[e[eg&(z{29;DFNPN O wy}"##S T ! !!!!!"'&(((())n*s*w*x*z*{*}*~***********************************++ ++++++!+"+&+'+++,+0+1+5+6+=+?+T+U+Y+Z+_+`+f+g+l+m+s+t+y+|++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,!,",&,',+,,,0,1,8,;,?,@,F,G,L,M,S,T,Y,Z,_,a,t,u,y,z,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,22=9>9q:s:G=H=>>1D2D?E@EII L LLLRRRRSSTTVTTUUUpVVVoWpW9X YEYFYnYxYyYZKZ*[b[e[3STFYyYYe[FYyYe[QI8:wz!xD! ""c" g"e# #1#P#$I$1$e\$%-% 2%);%?%B%_%!q%}2&>&H&3'0'R' S'w(j')B)sv)y))@*#*R-*q+pG,8],z -p -\-Q.fZ.Wy. /0060H0iQ0`0n0)1 33$3O38a3"4b4j4M5T5e566D6737V7X7 8"8+68-68:85A8OS8[8j8v8a9y9:Q;f<[9<8E<T<>=E=Q=H_=j>/>Y>]}>z?@l @Y@i A~5A"KA,NA PAfAiADuA BYB_BbBqBqBwB%C(C1*CF1CZCjCqCDU'DfD2E4E9E~`EmEFG GmGo~G!/H1H>HOHtH xHjI(J,J`,KERKbK,LbZLcLMdBMGMuM;N{NOAO'PmPwPG{PjQ QQ#Q?QL]Q%~QIRQRVR SSS; SjT T!T$T)TxT|T+U|/U~IUhUV VV1VWW:WKWcWkWmXNX]XYGY{PYnY_ ZZ/"Z2Z5Zg8ZUZ2pZ|ZW[25\e]w]^^e^mh^o^v^ __ ``C/`s6`9`aa#6a*bPb]bcw8c8cx d!1eUfVf!gf5gXg `g,h%i`,ivi*'j.jSjkk(FkvlMlxPl,m5mZ8mF;mEmymnnn-=oHo\op pDpc$pDEp gpn"q4uqqvqrPDrbErQrarir)sF/lR6]kiO)zGq ADop#N9Gx2+BjNn> H8 BOn,M,<YEmo C()J`N7qvwzp+.>O`s/R"r}%rL x wWZZ|[d !5Y\H`c9ZciE6o6I[\oYtQ txm#N)Ww|?&-_6Ky~`P+Vi(FZGfLz #]EfpsFtP}+ ]#}gl~ 'Tr:BqNQJr, c,9o:w$7| L>\`i!1?@gnwXZ LN|Sc7t^ Z>TWq {Ko w)"DxE v %.[zRY E Jc E&,?tMhJlP>Rdd>G\yx  !g5CJT[|c7eq_w Dw"++/@C=&@>]_Fhtn?Jn8W9Rs+no@'zXeit`x( @as|YDn^0 .e t*S5+IO:Z6A(C,,HQPZa3nl=r/y7D3f`2p*r*s*u*x*{*~**********************++++++"+'+,+1+6+>+?+U+Z+`+g+m+t+z+{+|+++++++++++++++++++++++,,,",',,,1,9,:,;,@,G,M,T,Z,`,a,u,z,,,,,,,,,,,,,,,FYYe[)o o@ 8uff   !"#%&*+,123@4c[PP PPP,@P$P6P8P:P<P>P@PBPFPHPPPRPTP^P`PbPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1SS& M. M.!4d5[5[2qHX ?(C2SA}ETAK     Oh+'0x  ( 4 @ LX`hpSAETAK Normal 2Microsoft Office Word@0@֏q@L@L M՜.+,D՜.+,4 hp|  .5[ SAETAK Naslov 8@ _PID_HLINKSAh\xmailto:mkaroglan@agr.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FoʹData 1TablemWordDocument4$SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q