ࡱ> n p U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m q`h bjbjqPqP ::cWR&E$4hDʍyF: Ħf***=6 st9999999#HhJL9u 9=9**3F d**99*~ HnJb2&^IF0yFjJ JLJ$|3e y99^yF$f SADR}AJ  TOC \h \z \t "N1;1;N2;2;N3;3"  HYPERLINK \l "_Toc73515766" 1. UVOD  PAGEREF _Toc73515766 \h 3  HYPERLINK \l "_Toc73515767" 1.1. OSOBE S INVALIDITETOM  PAGEREF _Toc73515767 \h 6  HYPERLINK \l "_Toc73515768" 1.1.1. Terminoloako odreenje pojma osobe s invaliditetom  PAGEREF _Toc73515768 \h 6  HYPERLINK \l "_Toc73515769" 1.1.2. Politika druatva prema osobama s invaliditetom  PAGEREF _Toc73515769 \h 8  HYPERLINK \l "_Toc73515770" 1.2. PROFESIONALNA REHABILITACIJA  PAGEREF _Toc73515770 \h 11  HYPERLINK \l "_Toc73515771" 1.2.1. Profesionalna rehabilitacija u Hrvatskoj  PAGEREF _Toc73515771 \h 17  HYPERLINK \l "_Toc73515772" 1.3. ZAPOLJAVANJE I RAD OSOBA S INVALIDITETOM  PAGEREF _Toc73515772 \h 24  HYPERLINK \l "_Toc73515773" 1.3.1. Uloga rada u ~ivotu ovjeka  PAGEREF _Toc73515773 \h 24  HYPERLINK \l "_Toc73515774" 1.3.2. Mjere koje stimuliraju zapoaljavanje  PAGEREF _Toc73515774 \h 28  HYPERLINK \l "_Toc73515775" 1.3.2.1. Protudiskriminacijski propisi  PAGEREF _Toc73515775 \h 28  HYPERLINK \l "_Toc73515776" 1.3.2.2. Kvotni sustav  PAGEREF _Toc73515776 \h 31  HYPERLINK \l "_Toc73515777" 1.3.2.3. Poticajne mjere  PAGEREF _Toc73515777 \h 33  HYPERLINK \l "_Toc73515778" 1.3.2.4. Mogunost o uvanja posla  PAGEREF _Toc73515778 \h 35  HYPERLINK \l "_Toc73515779" 1.3. POSLODAVCI I ZAPOLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM  PAGEREF _Toc73515779 \h 38  HYPERLINK \l "_Toc73515780" 1.4.1. Stavovi poslodavaca prema zapoljavanju osoba s invaliditetom  PAGEREF _Toc73515780 \h 39  HYPERLINK \l "_Toc73515781" 1.4.2. Primjeri pozitivne prakse  PAGEREF _Toc73515781 \h 46  HYPERLINK \l "_Toc73515782" 2. PROBLEM I CILJEVI ISTRA}IVANJA  PAGEREF _Toc73515782 \h 50  HYPERLINK \l "_Toc73515783" 2.1. PROBLEM ISTRA}IVANJA  PAGEREF _Toc73515783 \h 50  HYPERLINK \l "_Toc73515784" 2.2. CILJEVI ISTRA}IVANJA  PAGEREF _Toc73515784 \h 52  HYPERLINK \l "_Toc73515785" 3. HIPOTEZE  PAGEREF _Toc73515785 \h 53  HYPERLINK \l "_Toc73515786" 4. METODE ISTRA}IVANJA  PAGEREF _Toc73515786 \h 55  HYPERLINK \l "_Toc73515787" 4.1. UZORAK ISPITANIKA  PAGEREF _Toc73515787 \h 55  HYPERLINK \l "_Toc73515788" 4.2. MJERNI INSTRUMENT  PAGEREF _Toc73515788 \h 59  HYPERLINK \l "_Toc73515789" 4.3. NA IN PROVOENJA ISPITIVANJA  PAGEREF _Toc73515789 \h 60  HYPERLINK \l "_Toc73515790" 4.4. METODE OBRADE PODATAKA  PAGEREF _Toc73515790 \h 61  HYPERLINK \l "_Toc73515791" 5. REZULTATI I DISKUSIJA  PAGEREF _Toc73515791 \h 62  HYPERLINK \l "_Toc73515792" 5.1. STRUKTURA TE`KOA PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S INVALIDITETOM PERCIPIRANIH OD STRANE POSLODAVCA  PAGEREF _Toc73515792 \h 62  HYPERLINK \l "_Toc73515793" 5.1.1. Struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima (Skala KB)  PAGEREF _Toc73515793 \h 62  HYPERLINK \l "_Toc73515794" 5.1.2. Struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom (Skala MR)  PAGEREF _Toc73515794 \h 70  HYPERLINK \l "_Toc73515795" 5.1.3. Struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti (Skala TI)  PAGEREF _Toc73515795 \h 76  HYPERLINK \l "_Toc73515796" 5.1.4. Struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida (Skala OV)  PAGEREF _Toc73515796 \h 82  HYPERLINK \l "_Toc73515797" 5.1.5. Struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha (Skala OS)  PAGEREF _Toc73515797 \h 89  HYPERLINK \l "_Toc73515798" 5.1.6. Latentna struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom  PAGEREF _Toc73515798 \h 95  HYPERLINK \l "_Toc73515799" 5.2. RAZLIKE U PERCEPCIJI TE`KOA PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S INVALIDITETOM MEU POSLODAVCIMA U ODNOSU NA VELI INU PODUZEA  PAGEREF _Toc73515799 \h 100  HYPERLINK \l "_Toc73515800" 5.2.1. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu poslodavcima u odnosu na veli inu poduzea  PAGEREF _Toc73515800 \h 100  HYPERLINK \l "_Toc73515801" 5.2.2. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu poslodavcima u odnosu na veli inu poduzea  PAGEREF _Toc73515801 \h 109  HYPERLINK \l "_Toc73515802" 5.2.3. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti meu poslodavcima u odnosu na veli inu poduzea  PAGEREF _Toc73515802 \h 111  HYPERLINK \l "_Toc73515803" 5.2.4. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida meu poslodavcima u odnosu na veli inu poduzea  PAGEREF _Toc73515803 \h 114  HYPERLINK \l "_Toc73515804" 5.2.5. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha meu poslodavcima u odnosu na veli inu poduzea  PAGEREF _Toc73515804 \h 116  HYPERLINK \l "_Toc73515805" 5.3. RAZLIKE U PERCEPCIJI TE`KOA PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S INVALIDITETOM MEU POSLODAVCIMA U ODNOSU NA DJELATNOST poduzea  PAGEREF _Toc73515805 \h 119  HYPERLINK \l "_Toc73515806" 5.3.1. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu poslodavcima u odnosu na djelatnost poduzea  PAGEREF _Toc73515806 \h 120  HYPERLINK \l "_Toc73515807" 5.3.2. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu poslodavcima u odnosu na djelatnost poduzea  PAGEREF _Toc73515807 \h 121  HYPERLINK \l "_Toc73515808" 5.3.3. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti meu poslodavcima u odnosu na djelatnost poduzea  PAGEREF _Toc73515808 \h 122  HYPERLINK \l "_Toc73515809" 5.3.4. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida meu poslodavcima u odnosu na djelatnost poduzea  PAGEREF _Toc73515809 \h 123  HYPERLINK \l "_Toc73515810" 5.3.5. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha meu poslodavcima u odnosu na djelatnost poduzea  PAGEREF _Toc73515810 \h 124  HYPERLINK \l "_Toc73515811" 5.4. RAZLIKE U PERCEPCIJI TE`KOA PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S INVALIDITETOM MEU POSLODAVCIMA U ODNOSU NA OBVEZU KVOTNOG ZAPO`LJAVANJA  PAGEREF _Toc73515811 \h 125  HYPERLINK \l "_Toc73515812" 5.4.1. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu poslodavcima u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja  PAGEREF _Toc73515812 \h 125  HYPERLINK \l "_Toc73515813" 5.4.2. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu poslodavcima u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja  PAGEREF _Toc73515813 \h 129  HYPERLINK \l "_Toc73515814" 5.4.3. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti meu poslodavcima u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja  PAGEREF _Toc73515814 \h 130  HYPERLINK \l "_Toc73515815" 5.4.4. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida meu poslodavcima u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja  PAGEREF _Toc73515815 \h 131  HYPERLINK \l "_Toc73515816" 5.4.5. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha meu poslodavcima u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja  PAGEREF _Toc73515816 \h 132  HYPERLINK \l "_Toc73515817" 5.5. RAZLIKE U PERCEPCIJI TE`KOA PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S INVALIDITETOM MEU POSLODAVACIMA U ODNOSU NA NJIHOVO ISKUSTVO S OSOBAMA S INVALIDITETOM KAO RADNICIMA  PAGEREF _Toc73515817 \h 133  HYPERLINK \l "_Toc73515818" 5.5.1. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu poslodavcima u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima  PAGEREF _Toc73515818 \h 133  HYPERLINK \l "_Toc73515819" 5.5.2. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu poslodavcima u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima  PAGEREF _Toc73515819 \h 137  HYPERLINK \l "_Toc73515820" 5.5.3. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnim invaliditetom meu poslodavcima u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima  PAGEREF _Toc73515820 \h 139  HYPERLINK \l "_Toc73515821" 5.5.4. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida meu poslodavcima u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima  PAGEREF _Toc73515821 \h 142  HYPERLINK \l "_Toc73515822" 5.5.5. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha meu poslodavcima u odnosu na iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima  PAGEREF _Toc73515822 \h 145  HYPERLINK \l "_Toc73515823" 6. VERIFIKACIJA HIPOTEZA  PAGEREF _Toc73515823 \h 149  HYPERLINK \l "_Toc73515824" 7. ZAKLJU AK  PAGEREF _Toc73515824 \h 152  HYPERLINK \l "_Toc73515825" 8. SA}ETAK  PAGEREF _Toc73515825 \h 155  HYPERLINK \l "_Toc73515826" 9. SUMMARY  PAGEREF _Toc73515826 \h 156  HYPERLINK \l "_Toc73515827" 10. LITERATURA  PAGEREF _Toc73515827 \h 157 Prilozi UVOD Osoba s invaliditetom ima svugdje u svijetu i na svim razinama druatva. S udjelom od 10% sveukupnog stanovniatva ine najbrojniju svjetsku manjinu. Promatrano u ekoloakom konceptu (mikro, mezo i makro okru~enju), oko 25% pu anstva osjea posljedice invalidnosti (Ra ki, 1996). One se uvjetovane i zahtjevima ato ih druatvo postavlja osobama s invaliditetom, kao i raznolikim preprekama koje su oni prisiljeni savladavati u svakodnevnom ~ivotu (komunikacijske, prometne, prostorne i druge). U usporedbi polo~aja osoba s invaliditetom u odnosu na sveukupnu populaciju, uo avaju se velike razlike u mnogim podru jima ~ivljenja: zapoaljavanju, osobnom dohotku, aktivnostima izvan kue, slobodnom vremenu, prijevozu, dostupnosti zdravstvene njege te ukupno procijenjenoj kvaliteti ~ivota (Taylor, 1998). Osobe s invaliditetom imaju viau stopu nezaposlenosti, ni~a prosje na primanja, slabiju uklju enost u aktivnosti izvan kue, slabiju mogunost koriatenja prijevoznim sredstvima, te ni~u kvalitetu ~ivota. Povezanost ograni enja koja do~ivljavaju invalidni pojedinci usko je povezana s poretkom i strukturom njihove druatvene okoline i stavovima cjelokupne populacije (Standardna pravila o izjedna ivanju mogunosti za osobe s invaliditetom, 1999). Njihov nepovoljniji polo~aj u odnosu na sveukupnu populaciju, izmeu ostalog, povijesna je posljedica negativnih stavova druatva prema osobama s invaliditetom (King, 1993; Zovko, 1999, }uni, 2001; Russel, 2002). Negativni stavovi druatva tendiraju ponaaanju koje stvara, poja ava i utemeljuje druatvene prepreke prema osobama s invaliditetom sprje avajui njihovo uklju ivanje u mnoge ~ivotne aktivnosti, meu kojima su zapoaljavanje i rad (Clarke, Crewe, 2000). Rad ima ekonomsku, socijalnu i psiholoaku vrijednost za pojedinca te predstavlja potrebu, doprinosei razvoju samostalnosti i osjeaju druatvene vrijednosti (King, 1993). Zapoaljavanjem se stvaraju uvjeti za egzistencijalnom neovisnoau ato je va~an cilj obrazovanja svake osobe. Za osobe s invaliditetom to ima i dodatnu dimenziju: socijalnu integraciju u druatvo, premoaivanje prepreka koje izviru iz stereotipa i predrasuda druatva prema osobama s invaliditetom, ja anje osjeaja radno-socijalne kompetencije, koju smanjuje est osjeaj inferiornosti, dodatno potenciran za vrijeme nezaposlenosti, i istinsko, a ne samo deklarativno, izjedna avanje s ostalim lanovima druatva (Majsec Sobota, 2002c). Rad nije garancija uspjeane socijalne integracije osoba s invaliditetom, ali je svakako preduvjet za njeno ostvarenje (Kia Glavaa, 2002). Osobe s invaliditetom ubrajaju se u skupinu osoba s faktorom ote~ane zapoaljivosti (Brajc 1979; prema Ra ki, 1997; Crnkovi Prozai, 2002). Prema istra~ivanjima, stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom je od 30 do 50% viaa u odnosu na ostalu populaciju. Loa polo~aj osoba s invaliditetom u svijetu rada dovodi do objektivnih egzistencijalnih problema (ni~a primanja, manje mogunosti za obrazovanje i zapoaljavanje i ostalo) i socijalne nesigurnosti (Majsec Sobota, 2002b). Usprkos injenici da se na tr~iatu rada, iji je glavni cilj ostvarivanje profita u poslovanju, natje u sposobnosti, vjeatine i znanja, a ne pojedinci (Crnkovi-Pozai, 2002, str. 22) mo~e se konstatirati da na tr~iatu rada postoji realna diskriminacija odreenih skupina (Americans with Disabilities act of 1990; Vijee Europe, 1999). U zaatiti interesa svih osoba koje su diskriminirane prilikom zapoaljavanja, Ujedinjeni narodi i druge meunarodne organizacije donijele su niz zakonskih propisa koji zabranjuju diskriminaciju. Time su stvorene zakonske pretpostavke za uklju ivanje osoba s invaliditetom u svijet rada. Meutim, oni imaju ograni en doseg u izjedna avanju mogunosti za osobe s invaliditetom u usporedbi sa sveukupnom populacijom. esto su stavovi va~niji od zakonskih normi koje formalno obvezuju (Pribani, 2002). Istra~ivanja stavova poslodavaca prema osobama s invaliditetom traju punih 70 godina u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama. Rezultati istra~ivanja, usprkos odreenim nepodudarnostima (Unger, 2002), pokazuju da je najbolje sredstvo u ruaenju stereotipa i predrasuda prema radnicima s invaliditetom njihov rad. Naime, velika veina istra~ivanja stavova poslodavaca prema osobama s invaliditetom, pokazala je pozitivnu povezanost spremnosti za zapoaljavanje radnika s invaliditetom i iskustva poslodavca s osobom s invaliditetom kao radnikom. Stoga se u ovom radu ~eli istra~iti, analizom dostupne literaturu iz tog podru ja, te raspravom rezultata istra~ivanja, koje su teakoe, ali i mogunosti za zapoaljavanje osoba s invaliditetom, s obzirom na nedostatnost istra~ivanja ove problematike u naaoj zemlji i poteakoe vezane uz metodologiju istra~ivanja. . OSOBE S INVALIDITETOM Terminoloako odreenje pojma osobe s invaliditetom U odreivanju pojma osoba s invaliditetom koristi se mnoatvo razli itih definicija. Oateenja koja mogu uzrokovati invaliditet razlikuju se u pojedinim zemljama. Radna grupa zemalja Vijea Europe utvrdila je da veina zemalja primjenjuje viae od jedne definicije  najmanje jednu za svrhu osiguranja i jednu za svrhu zapoaljavanja (Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti osoba s invaliditetom na tr~iatu rada, 2003). Prema va~eim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj, pojmom  invalidnost obuhvaene su osobe s oateenjima vida, sluha, govora, tjelesnom invalidnosti, mentalnom retardacijom, osobe s promjenom li nosti uzrokovanom organskim initeljima, te viaestruko oateene osobe (Zovko, 2000). Prema Ani (2002), pojam invalidan zna i onaj koji ima tjelesno ili duaevno oateenje (uroeno ili kao posljedicu ozljede ili bolesti). Pod invaliditetom se podrazumijeva bilo kakvo ograni enje, ili smanjenje (koje proizlazi iz oateenja) sposobnosti izvoenja neke aktivnosti, na na in, ili unutar raspona, koji se smatra normalnim za ljudsko bie. Invalid, pak, jeste osoba pogoena invaliditetom (Ra ki, 1997). U odnosu na zapoaljavanje, pojam osoba s invaliditetom, ozna ava osobu koja/koji nije sposobna/sposoban sama/sam osigurati, u potpunosti ili djelomi no, sve ato joj/mu je potrebno za normalan individualni i/ili druatveni ~ivot, kao rezultat oateenja, priroenog ili ste enog, njenih ili njegovih tjelesnih ili mentalnih sposobnosti (Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom, 1975). Pojam osoba s invaliditetom ozna ava pojedinca kojemu su mogunosti osiguravanja, zadr~avanja i napredovanja u odgovarajuem zaposlenju zna ajno smanjene, kao posljedica prepoznatog tjelesnog ili mentalnog oateenja (Meunarodna organizacija rada, 1983). }uni (2001) definira osobu s invaliditetom kao svaku osobu s razli itim tjelesnim, misaonim (kognitivnim) ili duaevnim stanjem ili boleau koje je trajno ili dugotrajno onemoguuje u zadovoljavanju osobnih i druatvenih potreba u svakodnevnom socijalnom i gospodarskom ~ivljenju. Nasuprot spomenutim terminoloakim tuma enjima, koji naglaaavaju ograni enost, smetnju, nesposobnost, u `vedskoj se disability (invalidnost) prikazuje kao odnos izmeu osobe i okoline i nije osobna zna ajka izazvana ozljedom ili boleau (Thornton i dr., 1997; prema Howard, 1998). Kako se mijenjao odnos druatva prema osobama s invaliditetom, mijenjali su se i termini koji ozna avaju ove druatvene skupine. U posljednjih nekoliko desetljea proklamiraju se termini koji naglasak stavljaju na osobu, a tek potom na teakoe. Nastojanja da se koristi afirmativna terminologija prema osobama s invaliditetom, u Hrvatskoj su rezultirala prestankom koriatenja termina defektan, invalidan, hendikepiran, zaostao, retardiran ..., a uvrije~io se termin invalidnost. Na ameri kom se govornom podru ju tijekom posljednjih nekoliko desetljea uvrije~io termin disability, koji je zamijenio termin handicap. Zovko (1999) smatra da termin invalidnost, kao i raniji defektnost, joa uvijek ima negativan prizvuk, jer umjesto preostalih sposobnosti osoba s invaliditetom, njime se u prvi plan stavljaju ograni enost, smetnja, nesposobnost, te tako pridonosi stigmatizaciji i etiketiranju osoba na koje se odnosi. Prisutno terminoloako stigmatiziranje vidljivo je iz primjera u Rje niku hrvatskog jezika koji pojam invaliditeta objaanjava kao djelomi nu ili potpunu nesposobnost za rad radi tjelesnog oateenja (`onje, 2000). Takoer, u ud~beniku Gospodarstvo 3, autor navodi da se osobe s invaliditetom ne svrstavaju u radnu snagu i nemaju namjeru tra~iti zaposlenje (Kova evi, 2001). Nezaposlenim radnikom smatramo osobu koja nije zaposlena, ali tra~i posao ili eka povratak na radno mjesto, mjesec dana uzastopno pokuaava nai posao, osoba koja eka poziv da se javi na posao i osoba koja eka da se vrati na posao u iduem mjesecu. Zaposleni radnici su oni koji su radno aktivni ili privremeno ne rade uslijed godianjeg odmora, bolovanja ili neke stru ne edukacije. Svi ostali su izvan radnog kontingenta i nemaju namjeru tra~iti zaposlenje (u enici, studenti, bolesni, invalidi, umirovljenici i sl.) (Kova evi, 2001, str.54). Politika druatva prema osobama s invaliditetom Odnos druatva prema osobama s invaliditetom mijenjao se tijekom ljudske povijesti. Sadaanja politika u svezi s osobama s invaliditetom rezultat je druatvenog razvoja u posljednjih 200 godina i u njoj se odra~avaju ~ivotni uvjeti, te socijalna i ekonomska politika, tijekom prethodnih razdoblja. Dok je u proalosti javna politika te~ila tome da osobama s invaliditetom pomogne u pogledu njihove prilagodbe na vlastito stanje, sada se preferira integracija prije prilagodbe i taj stav, ini se, postaje klju an za njihovo uklju ivanje u glavne tijekove druatva (Kompendij o na elima dr~ava lanica za stvaranje jednakih mogunosti za osobe s invaliditetom, 2001). Polo~aj ovjeka i ljudskih skupina mjerilo je vrijednosti druatvenog ureenja (Maaovi, 1996). Iz odnosa druatva prema osobama s invaliditetom definirala su se dva modela: medicinski i socijalni model invalidnosti. Medicinski model, koji se primjenjivao od 50-tih do 70-tih godina proalog stoljea, prikazuje invalidnost kao osobni problem osobe s invaliditetom i objaanjava ga kroz patologiju (Crisp, 2000). Cilj rehabilitacije u okviru ovog modela usmjeren je na razvoj sposobnosti prilagodbe kod osobe s invaliditetom kako bi se ona mogla uklopiti u drutvenu sredinu. Prijelazno razdoblje, od medicinskog ka socijalnom modelu, naziva se modelom deficita. U ovom razdoblju naglaaava se va~nost utvrivanja i zadovoljavanja posebnih potreba osoba s invaliditetom. Socijalni model invaliditeta polazi od pretpostavke da je polo~aj osoba s invaliditetom druatveno uvjetovan, odnosno da druatvene prepreke dovode do njihove diskriminacije. Socijalnim se modelom invaliditet definira kao nedostatak organiziranih aktivnosti druatva u uklanjanju prepreka i druatvenih ograni enja (Oliver, 1996). Cilj rehabilitacije prema socijalnom modelu je djelovati u smjeru uklanjanja druatvenih prepreka koje onemoguavaju uklju ivanje osoba s invaliditetom u svakodnevni ~ivot. Taylor (2000) smatra da to druatvo ini nizom prostornih, mentalnih i sli nih prepreka. Njeno istra~ivanje pokazalo je da se 35% osoba s invaliditetom, odnosno 40% onih s te~im oateenjima, u odnosu na 21% osoba bez invaliditeta, osjea neuklju eno u druatvenu zajednicu (Taylor, 2000). Prava osoba s invaliditetom odavno su predmet velike pozornosti Ujedinjenih naroda i drugih meunarodnih organizacija. Generalna skupatina Ujedinjenih naroda, Rezolucijom 48/96 donijela je zna ajan dokument kojim se sve dr~ave poti u, ali ne obavezuju, na stvaranje aktivne politike prema osobama s invaliditetom pod nazivom Standardna pravila o izjedna ivanju mogunosti za osobe s invaliditetom (1999). Pravila podrazumijevaju sna~no i moralno zalaganje dr~ava u poduzimanju akcija za izjedna ivanje mogunosti osoba s invaliditetom. Izraz izjedna ivanje mogunosti ozna ava proces kojim razli iti druatveni sustavi, kao ato su slu~be, informiranje i dokumentacija, postaju dostupni svima, uklju ujui osobe s invaliditetom. Na elo jednakih prava ili ravnopravnosti zna i da su potrebe svakog pojedinca jednako va~ne, odnosno da one trebaju biti temelj planiranja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Ujedinjeni narodi i druge meunarodne organizacije poduzele su razne akcije u promicanju prava osoba s invaliditetom, meu kojima su proglaaenje Meunarodne godine osoba s invaliditetom (1981), proglaaenje Desetljea osoba s invaliditetom (1983.-1992.), proglaaenje 2003. Europskom godinom osoba s invaliditetom (Standardna pravila o izjedna avanju mogunosti za osobe s invaliditetom, 1999). Konvencija 159 o Profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (Meunarodna organizacija rada, 1983) poziva dr~ave potpisnice da nacionalnu politiku prema osobama s invaliditetom formiraju na principima jednakih mogunosti i jednakog pristupa. U namjeri transformacije diskriminirajuih odnosa u smjeru poativanja razli itosti i individualnih zna ajki, doneseni su mnogi zakonski dokumenti koji atite i promoviraju prava osoba s invaliditetom, meu kojima je i pravo na rad (Druga europska konferencija ministara odgovornih za integracijsku politiku osoba s invaliditetom, 2003; Vijee Europe, 1999; Europska povelja o osnovnim socijalnim pravima radnika, 1991; Meunarodna organizacija rada, 1983; Meunarodna organizacija rada, 1955). PROFESIONALNA REHABILITACIJA Profesionalna rehabilitacija predstavlja multidisciplinarno podru je koje ine razli ite aktivnosti usmjerene na profesionalno i radno osposobljavanje, zapoaljavanje i rad osoba s invaliditetom. Profesionalna rehabilitacija skup je rehabilitacijsko-edukativnih, socijalnih, psiholoakih, pravnih, radno tehnoloakih i tehni kih te gospodarskih mjera usmjerenih na stjecanje radnih znanja, vjeatina i navika, programski usmjerenih prema ato br~em uklju ivanju osobe s invaliditetom u rad u struci ili zanimanju gdje e postizati najpovoljniji radni u inak s najmanjim izgledom da doe do daljnjeg naruaavanja njezinih preostalih radnih i opih sposobnosti (}uni, 2001). Pojam rehabilitacija se odnosi na postupak kome je cilj omoguiti osobama s invaliditetom da postignu i odr~e svoju optimalnu razinu fizi ke, osjetilne, intelektualne, psihi ke i/ili socijalne u inkovitosti te tako steknu sposobnost mijenjanja svog ~ivota u pravcu vee neovisnosti (Standardna pravila o izjedna avanju mogunosti za osobe s invaliditetom, 1999, str.15). Prema istom izvoru ona uklju uje airok niz mjera i aktivnosti, od temeljne i ope rehabilitacije do aktivnosti usmjerenih opem cilju, kao ato je na primjer profesionalna rehabilitacija. Prvim organiziranim oblicima profesionalne rehabilitacije, koji se razvijaju nakon Prvog svjetskog rata, bili su obuhvaeni uglavnom ratni vojni invalidi. Dvadesetih godina 20. stoljea, Francuska, Austrija, Nizozemska i Sjedinjene Ameri ke Dr~ave donose prve propise o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju stradalnika rata. Ubrzo potom dodaju se i propisi o profesionalnoj rehabilitaciji radnika nastradalih tijekom rada. Prvi zakonski dokument, Zakon o zapoaljavanju osoba s invaliditetom, koji regulira profesionalno osposobljavanje i zapoaljavanje osoba s invaliditetom donesen je 1944. godine u Velikoj Britaniji. Idue godine osniva se i Fundacija Remploy, prva takva u Europi, kojoj je svrha profesionalno osposobljavanje i zapoljavanje osoba s invaliditetom. Potreba za profesionalnom rehabilitacijom i ustrojstvom sustava zapoljavanja bila je uvjetovana mnotvom ratnih stradalnika (vojnih i civilnih) kao i odnosom emocionalnog i moralnog duga prema invalidima Drugog svjetskog rata (}uni, 2001, str. 16). Od druge polovice proalog stoljea do danas, sustav profesionalne rehabilitacije razvijao se kao va~an i neizostavan dio politike izjedna avanja prava osoba s invaliditetom. U politici odnosa prema obrazovanju i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, dominantan je doprinos dala Meunarodna organizacija rada sa sjediatem u }enevi. Tijekom posljednjih 50 godina objavila je niz dokumenata koji poti u razvoj profesionalne rehabilitacije. Preporuka 99 o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju invalida, prvi je meunarodni dokument, ijim usvajanjem dolazi do zna ajnog razvoja na podru ju poimanja potreba rehabilitacije, njenog opsega i organizacije rehabilitacijskih servisa, te promjene zakonodavstva i prakti ne primjene u mnogim zemljama (Meunarodna organizacija rada, 1955). U njoj se navode tri sastavna dijela profesionalne rehabilitacije: profesionalna orijentacija, stru no obrazovanje i zapoaljavanje. Profesionalna orijentacija je stru na savjetodavna aktivnost usmjeravanja pojedinca prema zanimanju u kojem e imati najveih izgleda za uspjeh, u skladu s njegovim sposobnostima i interesima. Profesionalna orijentacija osoba s invaliditetom kompleksna je djelatnost. Osnovna zadaa je osigurati stru nu potporu pri izboru zanimanja. Ra ki (1997) smatra da je ona, istodobno, i odreeni oblik prevencije, tj. zaatite pojedinca od moguih negativnih posljedica pogreanog izbora zanimanja. Obvezna je za osobe s invaliditetom, i trebala bi po eti ato ranije (ve u predakolskom periodu), da bi osoba kada doe u situaciju neposrednog savjetovanja ve bila spremna donijeti ispravnu odluku (Kia-Glavaa, 2002). Ispravan izbor zanimanja va~an je imbenik u stvaranju preduvjeta za uspjeanu radnu integraciju. U profesionalnoj orijentaciji osoba s invaliditetom, polazi se od shvaanja da nije svaka osoba sposobna za obavljanje svakog zanimanja, ali da je sposobna za rad u svim onim zanimanjima koja nisu inkompatibilna s njenim sposobnostima (Ra ki, 1997). Profesionalna orijentacija, prema istom autoru, sastoji od: profesionalnog prosvjeivanja i informiranja, neposrednog savjetovanja i evaluacije obavljenog savjetovanja. Ciljevi su profesionalnog prosvjeivanja i informiranja utjecati na osobu da svoje aspiracije uskladi s realitetom, te potaknuti osobu da u izboru svog budueg zanimanja odigra ato aktivniju ulogu, odnosno motivirati je da se ato izravnije uklju i u donoaenje odluka (Ra ki, 1997). Kia-Glavaa (2002), takoer, napominje da je u fazi profesionalne orijentacije iznimno va~no uklju iti osobu s invaliditetom. U fazi neposrednog savjetovanja utvruju se psihi ke i tjelesne sposobnosti pojedinca, polazei od dijagnoze psihofizi kog statusa osobe s invaliditetom (Ra ki, 1997). Transdisciplinarni tim stru njaka Slu~be za profesionalnu orijentaciju predvia mogunosti profesionalne rehabilitacije, a osoba s invaliditetom treba odigrati aktivnu ulogu i dati maksimalni doprinos u postavljanju pravca svog profesionalnog razvoja (Kia-Glavaa, 2002; Maaovi, 1990; Ra ki, 1989). Ista autorica naglaaava da to zahtijeva airoku lepezu izbora zanimanja te dovodi u pitanje dosad poznata rjeaenja o rezerviranim radnim mjestima za pojedine podskupine osoba s invaliditetom, jer kriterij posjedovanja oateenja nikako ne bi smio biti presudan u donoaenju preporuke za izbor zanimanja. Prakti na se profesionalna orijentacija ne bi smjela svoditi samo na razdoblje neposredno prije prvoga zapoaljavanja, nego bi trebala po eti suradnjom izmeu akola i tijela odgovornih za profesionalnu integraciju, te bi trebala uklju ivati sljedee (Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti osoba s invaliditetom na tr~iatu rada, 2003): pripremu za rad, putem procjene sposobnosti pojedinca, njegovih interesa, vjeatina, sredstava i izgleda za razvoj; osiguravanja informacija o zanatima i profesijama; evaluacije profesionalnih izbora (u `vedskoj i `vicarskoj, na primjer, provode se testovi sposobnosti na poslu, a u Valonskoj regiji Belgije nude se poslovi tipa upoznajte posao); upuivanja osoba s invaliditetom na obrazovanje koje e proairiti njihove sposobnosti, te primjene procesa uvoenja u posao; podraku pri tra~enju posla, putem: informiranja onih koji tra~e posao o podraci koju mogu dobiti; informiranja poduzea o podraci koju mogu dobiti; podizanjem svijesti u poduzeima (i meu poslodavcima i meu radnicima) glede zapoaljavanja osoba s invaliditetom; razvoj karijere, uklju ujui djelovanje koje doti e probleme koji nastaju tijekom radnog ~ivota osobe, putem: prilagodbe radnih mjesta; nastavka obrazovanja; mjera zapoaljavanja s podrakom. U veini zemalja, osobe s invaliditetom profesionalnu orijentaciju dobivaju djelomi no kroz opi, redovni sustav, ali i kroz specijalizirani sustav za osobe s invaliditetom (Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti osoba s invaliditetom na tr~iatu rada, 2003). U dr~avama lanicama Vijea Europe velika se va~nost pridaje ustroju u inkovite profesionalne orijentacije, uklju ivanju multidisciplinarne suradnje roditelja i izradi redovitih procjena napretka djece (Luyckx, 2002). Stru no osposobljavanje klju ni je imbenik u odr~ivoj profesionalnoj integraciji osoba s invaliditetom (Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti osoba s invaliditetom na tr~iatu rada, 2003). Osposobljavanje za rad polazi od stjecanja znanja, vjeatina i navika potrebnih za uspjeano obavljanje poslova i zadataka u nekom zanimanju i struci (Ra ki, 1997). Za veinu osoba s invaliditetom to je srednjoakolsko obrazovanje u redovnom ili posebnom sustavu akolovanja. Luyckx (2002) u komparativnoj analizi stru nog osposobljavanja i rehabilitacije osoba s invaliditetom u dr~avama lanicama Vijea Europe, navodi da je na elo jednakosti bitna sastavnica europskih ustava. Stoga, iako se sve dr~ave slu~e mjeaovitim sustavom obrazovanja, veina dr~ava koje imaju posebno zakonodavstvo za posebno obrazovanje poduzima korake poradi promicanja integracije osoba s invaliditetom u redovne akole. Pohaanje redovnih ustanova odgoja i obrazovanja znatan je prediktor kasnijeg lakaeg zapoaljavanja (Leonard, D Allura, Horowitz, 1999; Hyde, 2000). Rezultati istra~ivanja Leonard, D Allura i Horowitz (1999) pokazuju da je 74% osoba integriranih u redovni sustav obrazovanja kasnije profesionalno aktivno. U Republici Hrvatskoj integracija u enika s posebnim potrebama ozakonjena je 1980. godine i provodi se prema va~eim propisima. Osobe s invaliditetom koje ne mogu stei niti najni~u razinu stru ne spreme, uklju uju se u radno osposobljavanje. Kia-Glavaa (2002) napominje da cilj radnog osposobljavanja spomenutih osoba ne bi trebala biti radna terapija. Krajnji cilj obrazovanja predstavlja zapoaljavanje u redovnom okru~enju (Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti osoba s invaliditetom na tr~iatu rada, 2003). Radna skupina za strategije zapoaljavanja osoba s invaliditetom, naglaaava zna ajnu ulogu sustava obrazovnih te ajeva na poslu i sendvi  te ajeva (obrazovni centri poduzea) u poveanju mogunosti zapoaljavanja osoba s invaliditetom. Predla~e se pristup obrazovanju tijekom cijelog ~ivota radi pomoi radnicima s invaliditetom u zadr~avanju njihovih poslova i napretku u njihovim karijerama. Spomenuta radna skupina isti e da mjere stru nog osposobljavanja trebaju biti izravno vezane uz zapoaljavanje. Cjelovito ostvarenje principa jednakog pristupa i jednakih mogunosti, mogue je jedino kada se krug zatvori zadnjom fazom profesionalne rehabilitacije  zapoaljavanjem (Majsec Sobota, 2003). Zapoaljavanje je zavrana faza rehabilitacijskog procesa u kojoj treba djelatno ostvariti esto isticani cilj da se osobi s invaliditetom omogui zapoaljavanje i o uvanje radnog mjesta (Meunarodna organizacija rada, 1983; Meunarodna organizacija rada, 1955). Rehabilitacija predstavlja rentabilnu investiciju, jer se ulaganje u profesionalnu rehabilitaciju viaestruko vraa kroz zapoaljavanje (Ra ki, 1997; Majsec Sobota, 2003, `emper, 2002). Takoer, ne postoji tako bogato druatvo koje bi se moglo odrei doprinosa ato ga mogu dati svojim radom osobe s invaliditetom (`emper, 2002). Habeck (1999) navodi da se kroz povijest viae zna aja u profesionalnoj rehabilitaciji pridavalo podraci, oslanjajui se previae na medicinski model tuma enja invaliditeta i individualnog pristupa u rjeaavanju istog. Suvremena profesionalna rehabilitacija u svom je polaziatu dio socijalne politike, a po krajnjem cilju i u inku dio gospodarske politike (}uni, 2001, str. 175). Dr~ave Europske unije imaju nacionalnu strategiju rehabilitacije iz koje se izvode politike, planovi, programi i organizacijski sustav. Profesionalna se rehabilitacija temelji na jakoj pravnoj, poreznoj i materijalnoj potpori, organizacijskoj izgradnji sustava stru nih institucija te suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, sindikatima i poslodavcima. Tijekom posljednjih desetak godina, njezin je razvoj u zapadno europskim dr~avama obilje~en ulaganjem napora da se izgradi sustav kontrole njezine provedbe. U lanku 25 Europske povelje o osnovnim socijalnim pravima radnika (1991) navodi se da svi invalidi, bez obzira na porijeklo i prirodu njihovog invaliditeta moraju imati pravo na konkretne dodatne mjere kojima se poboljaava njihovo uklju ivanje u druatveni i profesionalni ~ivot. Takoer je, 1995. godine usvojena i Povelja o procjeni profesionalnih sposobnosti osoba s invaliditetom, koja tra~i promjenu glediata: od invaliditeta prema sposobnosti. Profesionalne bi sposobnosti osobe trebale biti procijenjene i usporeene sa zahtjevima odreenog posla. (Vijee Europe, 1999). 1.2.1. Profesionalna rehabilitacija u Hrvatskoj Donoaenjem Ustava 1991. godine, Republika Hrvatska zapo inje tranziciju iz socijalisti kog u kapitalisti ki sustav. Ustav deklarira Republiku Hrvatsku kao socijalnu dr~avu koja svakom dr~avljaninu osigurava: pravo na rad i slobodu rada, slobodu izbora zanimanja i posla, dostupnost svakog radnog mjesta pod jednakim uvjetima te uklju enje osoba s invaliditetom u druatveni ~ivot (Vlada Republike Hrvatske, 1998a). Hrvatska u tr~iano orijentirano zapoaljavanje i rad osoba s invaliditetom, ulazi prvi put u svojoj povijesti bez izgraenog koherentnog sustava. Jer, povijesno promatrano, ona nikada nije imala jedinstvenu, javno obznanjenu politiku rehabilitacije i profesionalne rehabilitacije (}uni, 2001). Nakon promjene politi kog sustava, postupno se izmjenjuju ili dopunjuju preuzeti propisi usklaeni s nastalim promjenama. Po etkom 90 tih godina zadr~ava se zate ena politika osposobljavanja, zapoaljavanja i rada osoba s invaliditetom, koja je, uz izuzee Zakona o poduzeima za zapoaljavanje invalida (1989), iala u smjeru sustavne politike invalidske zaatite i profesionalne rehabilitacije. Promjene nastupaju izmeu 1993. i 1994. godine donoaenjem Zakona o trgova kim druatvima (1994), Zakona o porezu na dodanu vrijednost (1995), Zakona o radu (1995), Zakona o zapoaljavanju (1996), Zakona o socijalnoj skrbi (1997), Zakona o mirovinskom osiguranju (1998) i Carinskog zakona (1999). U hrvatsku socijalnu i gospodarsku politiku uvode se tr~iani (kapitalisti ki) odnosi (}uni, 2001). Zakonom o trgova kim druatvima (1994), u potpunosti je uklonjena mogunost osnivanja zaatitnih poduzea. Posljedice se ogledaju u sljedeem: od 39 zaatitnih poduzea opstalo je pet, od kojih su tri preoblikovana u ustanove, a dva posluju kao trgova ka druatva. Vjerojatno je ovo jedinstveni primjer u Europi da se osobama s invaliditetom onemoguuje ostvarenje temeljnih ljudskih prava  prava na zapoaljavanje, rad i osobnu materijalnu sigurnost sukladno njihovim sposobnostima (}uni, 2001). Zakonom o radu (1995) nestaje iz upotrebe pojam  invaliditet ,  invalidna osoba ili pak jednostavno  invalid , ime ia ezava pravna i radna identifikacija osobe s invaliditetom. Zakonom o mirovinskom osiguranju (1998) izostavljen je pojam invalidsko, a profesionalna je rehabilitacija kao dio invalidskog osiguranja gotovo isklju ena iz sustava radne i socijalne sigurnosti. Donoaenjem ovih zakona osobe s invaliditetom gube brojna socijalna prava meu kojima su pravo na profesionalnu rehabilitaciju i zapoaljavanje uz potporu ili u zaatitnim poduzeima. Uz navedeno, va~no je spomenuti da je prijelaz na tr~iano gospodarstvo u Hrvatskoj doveo do zna ajnog gubitka radnih mjesta, promjena posla, neredovitih primanja, rada na crno, prijevremenih odlazaka u mirovinu, odlaska iz zemlje i sli no. Osobe s invaliditetom, kao najosjetljivija skupina, osjetile su svu te~inu promjena. Ukupna nezaposlenost osoba s invaliditetom u tom periodu porasla je za 200% (Crnkovi-Prozai, 2002). Do 1998. godine, oko 70. 000 invalida rada zaposlenih na otvorenom tr~iatu rada ostalo je bez posla (`ribar, 2002; }uni, 2001). Tijekom 90-tih, skrb dr~ave za profesionalnu rehabilitaciju i zapoaljavanje osoba s invaliditetom bila je nedostatna. Cjeloviti sustav skrbi dr~ave za osposobljavanje i zapoaljavanje osoba s invaliditetom nije postojao i trebao se izgraditi iz temelja. Vlada Republike Hrvatske krajem 90-tih pokree dvije inicijative u pokuaaju poboljaanja gospodarskog i socijalnog polo~aja osoba s invaliditetom: osniva Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom (1997) radi pru~anja stru ne pomoi vladi u odlu ivanju o pitanjima iz podru ja zaatite i rehabilitacije osoba s invaliditetom; te donosi Nacionalni program za poboljaanje kvalitete ~ivljenja osoba s invaliditetom (Vlada Republike Hrvatske, 1999). Program je autoriziran od strane predstavnika dr~avnih tijela i organa i nevladinih udruga osoba s invaliditetom s pozivom na suradnju s neimenovanim dr~avnim tijelima, udrugama osoba s invaliditetom i znanstvenim ustanovama. U spomenutom se programu u poglavlju o zapoaljavanju osoba s invaliditetom, navodi da je svrha rehabilitacije ostvarena tek kada se ova osoba osposobi za produktivni rad i zaposli. Program naglaaava da su za osobe s invaliditetom zna ajne odredbe Zakona o zapoaljavanju (1996) koje se odnose na posredovanje, kao i pomo koju im nude slu~be za zapoaljavanje, te da je potreba zapoaljavanja osoba s invaliditetom ugraena u Nacionalnu politiku zapoaljavanja (Vlada Republike Hrvatske, 1998). Mo~e se zaklju iti da je na podru ju profesionalne rehabilitacije i zapoaljavanja osoba s invaliditetom, tijekom prvog desetljea hrvatske samostalnosti, vladalo pravno gotovo neureeno stanje. Najva~nija pitanja iz tog podru ja trebala su se cjelovito urediti jednim zakonom, umjesto da viae zakona ureuje pitanja va~na isklju ivo za pojedine skupine osoba s najte~im oblicima invaliditeta (`ribar, 2002). Koncem 2002. godine, prvi je put u Hrvatskoj donesen jedan cjeloviti zakon koji pravno ureuje podru je profesionalne rehabilitacije i zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (2002). Njime su u Republici Hrvatskoj stvorene pravne pretpostavke za uspjeanu provedbu profesionalne rehabilitacije, zapoaljavanja i rada osoba s invaliditetom (}uni, 2003). Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu Zakon) iz 2002. godine ureuje se pojam i na in utvrivanja osobe s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti, sadr~aj profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, zapoaljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tr~iatu rada, zapoaljavanje osoba s invaliditetom pod posebnim uvjetima, osnivanje i djelovanje ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, osnivanje i djelovanje zaatitnih radionica i radnih centara, olakaice pri zapoaljavanju osoba s invaliditetom, osnivanje i djelovanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoaljavanje osoba s invaliditetom, prekraaji, nadzor te prijelazne i zavrane odredbe. Za potrebe primjene Zakona priznaje se invaliditet utvren na temelju propisa o socijalnoj skrbi, o mirovinskom osiguranju, o zaatiti vojnih i civilnih invalida rata, o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, te na temelju propisa o srednjem akolstvu, iako se u tim sustavima provodi uglavnom samo medicinsko vjeata enje kojim se utvruje stupanj tjelesnog, osjetilnog ili mentalnog oateenja, a posljedice tog oateenja utvruju se viae s obzirom na ukupne ~ivotne aktivnosti, nego na smanjene radne sposobnosti (`ribar, 2003). Osoba s invaliditetom je  svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oateenje koje za posljedicu ima trajnu ili najmanje 12 mjeseci smanjenu mogunost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom ~ivotu (Zakon o Profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, 2002, lanak 2). Profesionalna rehabilitacija obuhvaa cijeli niz Zakonom propisanih mjera i aktivnosti, po evai od utvrivanja preostalih radnih i opih sposobnosti, potom procjene profesionalnih mogunosti, analize tr~iata rada i mogunosti zapoaljavanja, procjene mogunosti izvoenja programa profesionalnog osposobljavanja, radnog osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, informiranja i savjetovanja o pomonoj tehnologiji u u enju i radu, sve do razvoja motivacije i osposobljavanja osobe s invaliditetom u koriatenju odabrane tehnologije. O pravu na profesionalnu rehabilitaciju odlu uje Hrvatski zavod za zapoaljavanje na zahtjev osobe s invaliditetom. Zakonom je predvieno da su tijela dr~avne uprave, tijela sudbene vlasti i druga dr~avna tijela, te tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, javne slu~be, izvanprora unski fondovi i pravne osobe u vlasniatvu ili u prete~itom vlasniatvu Republike Hrvatske du~na na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima imati zaposleno do 31. prosinca 2004. godine najmanje 2% zaposlenih osoba s invaliditetom od ukupnog broja radnika, s time da se taj postotak svake etiri godine poveava za jedan postotni broj, tako da do 31. prosinca 2020. godine iznosi 6%. Uspjeh profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja osoba s invaliditetom, u velikoj mjeri ovisi o postojanju adekvatne nacionalne politike. Prvu sustavnu politiku na razini Republike Hrvatske, za osobe s invaliditetom bez obzira na vrstu, vrijeme i okolnosti nastanka njihova invaliditeta donijela je Vlada u dokumentu Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine (Vlada Republike Hrvatske, 2003). On predstavlja nadogradnju ranije spomenutom Nacionalnom programu za poboljaanje kvalitete ~ivljenja osoba s invaliditetom (Vlada Republike Hrvatske, 1999), a izraen je u svrhu promicanja osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te poativanja socijalne pravde, dostojanstva i vrijednosti svake osobe. U njemu su kao osnovni problemi osoba s invaliditetom u hrvatskom druatvu istaknuti sljedei: neujedna enost prava osoba s invaliditetom obzirom na stupanj, vrstu i uzrok oateenja, prostorne prepreke u svim segmentima druatva, nedostatna participacija osoba s invaliditetom u procesima odlu ivanja, u estalo kraenje prava osoba s invaliditetom, nedovoljna informiranost o pravima osoba s invaliditetom, prete~ita ovisnost osoba s invaliditetom o sustavu socijalne skrbi zbog nedovoljno reguliranog sustava zapoaljavanja osoba s invaliditetom i neodgovarajue ureen sustav obrazovanja i profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom. Jedna od najva~nijih mjera Nacionalne strategije je zasigurno provedba Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, a koji omoguava profesionalnu rehabilitaciju, zapoaljavanje i rad na otvorenom tr~iatu rada prema individualnim sposobnostima, mogunostima i potrebama, sukladno dokumentima Europske unije, Vijea Europe, Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije i Meunarodne organizacije rada, te sustavno poti e samozapoaljavanje invalida (Dul i, 2003, str. 6). Hrvatski model zapoaljavanja zna ajno je odstupio od socijalne (zaatitne) politike prema osobama s invaliditetom, koji je trajao do nedavno. Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju (1998) izvraene su korjenite promjene u podru ju onog dijela mirovinskog osiguranja koje se naziva invalidsko osiguranje. Bitno se izmijenila definicija invalidnosti, prava koja se stje u na temelju invalidnosti i postupak vjeata enja - ocjenjivanje radne sposobnosti, odnosno invalidnosti (Pinta , 2002, str. 78). Invalidnost se sada definira kao profesionalna nesposobnost za rad i kao opa nesposobnost za rad (trajni gubitak sposobnosti za rad). }uni (2001), uvidom u razli ite izvore iz 1998. i 1999. godine, navodi da je u Hrvatskoj registrirano oko 220 000 osoba s razli itim stupnjem, vrstom i etiologijom invaliditeta radne dobi (osobe starije od 16 godina). Statisti kih pokazatelja o broju zaposlenih osoba s invaliditetom u otvorenom gospodarstvu nema. ZAPOLJAVANJE I RAD OSOBA S INVALIDITETOM Zapoljavanje i rad posljednja je faza profesionalne rehabilitacije. Prema Konvenciji 159 o Profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (Meunarodna organizacija rada, 1983), svrha profesionalne rehabilitacije je omoguiti osobama s invaliditetom osiguravanje i zadr~avanje odgovarajueg zaposlenja, napredovanja u njemu, te da tako potpomogne integraciju i reintegraciju osoba s invaliditetom u druatvo. Iskustva s podru ja profesionalne rehabilitacije pokazuju da se najviae poteakoa javlja pri zapoaljavanju. 1.3.1. Uloga rada u ~ivotu ovjeka Zapoaljavanje i rad zauzimaju va~nu ulogu u ~ivotu pojedinca. Rad za ovjeka, uz ekonomsku, ima zna ajnu socijalnu i psiholoaku funkciju te je izvor druatvenog statusa i presti~a (`verko, 1991). Zaposlenost poveava osjeaj zadovoljstva u ~ivotu i utje e na psiholoaku strukturu pojedinca. Profesionalno aktivne osobe imaju viau razinu samopoatovanja i viau razinu u inkovitosti (Eden, Aviram, 1993). Zaposlenost utje e na zdravlje. Ross i Mirowski (1995) pronaali su da zaposlenost u punom radnom vremenu smanjuje mogunost pogoraavanja zdravstvenog i tjelesnog stanja. Zaposlenost, takoer, doprinosi dobrom zdravstvenom stanju za oba spola, a ono, nadalje, poveava mogunost zapoaljavanja u punom radnom vremenu (Whyte, Carroll, 2002). Meutim, rad nema jednozna no zna enje za svakog pojedinca (`verko, 1991; Super, `verko, 1995; prema Ra ki, 1997; De Beer, 1999). Nekima je rad glavni izvor zadovoljstva i ima najistaknutiju poziciju meu va~nim ~ivotnim ulogama, dok drugima predstavlja napor, iscrpljivanje, besmisao i neva~nu aktivnost (Super, `verko, 1995; prema Ra ki, 1997). Ra ki (1997) navodi da va~nost rada u odnosu na ostale ~ivotne funkcije koje pojedinac mo~e imati, zavisi primarno o njegovoj percepciji mogunosti da putem rada ostvari svoje dominantne vrijednosti. U istra~ivanju De Beer (1999), ispitan je utjecaj plaenog posla na dobrobit pojedinca ili korisnost. Korisnost je interpretirana i u objektivnom smislu (npr. plaa, zdravlje, socijalna izolacija i participacija) i subjektivnom smislu (zadovoljstvo sadaanjim na inom ~ivota). Premda je openito potvrena va~nost rada u odnosu na dobrobit pojedinca, ne mo~e se jednozna no zaklju iti da to vrijedi za svaku osobu. Iako ljudi koji su nevoljno nezaposleni imaju zna ajno manji osjeaj korisnosti (nezaposleni i osobe s invaliditetom), u odnosu na zaposlene, isto se ne odnosi na ljude koji su izabrali biti nezaposleni (npr. domaice, studenti i umirovljenici). U ovom je istra~ivanju potvrena povezanost utjecaja spola na navedeno. Plaeni posao je posebno va~an za tradicionalne muake ispitanike s malom djecom, a najmanje va~an za ~ene s malom djecom. Uzimajui u obzir samo onu ne~eljenu, Dragi evi (1991) nezaposlenost definira kao stanje u kojem jedan dio pripadnika nekog druatva ne mo~e zasnovati radni odnos prema svojoj ~elji, primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobi ajeni dohodak, najamninu, plau ili neku drugu nagradu. Uzroci nezaposlenosti su mnogostruki, a posljedice opse~ne i ogledaju se na politi kom, ekonomskom, psiholoakom i socijalnom podru ju. Posljedice ne~eljene nezaposlenosti reflektiraju se u osobnosti pojedinca, u sni~enoj slici o sebi, ekonomskoj i druatvenoj inferiornosti. Nezaposlenost je povezana sa sklonoau depresiji (MacKay Lynd-Stevenson, 1996; Sheeran, Abrams, Orbell, 1995; Vinocur, Price, Schul, 1995) i niskim samopoatovanjem (Steinweg, 1990; MacKay Lynd-Stevenson, 1996; Sheeran, Abrams, Orbell, 1995; Vinocur, Price, Schul, 1995). Prevedena istra~ivanja koja su ispitivala utjecaj nezaposlenosti na osobe s invaliditetom pokazuju da one imaju manje samopouzdanja koje doprinosi zapoaljavanju (Straughair, Fawcitt, 1992; prema Barlow, Wright, Cullen, 2002). Longitudinalno istra~ivanje u trajanju od jedanaest godina, pokazalo je korelaciju izmeu sposobnosti prilagodbe pojedinca s oateenjem kraljeanice i njegove sposobnosti prijelaza iz statusa nezaposlenosti u status zaposlenosti (Krause, 1996). Rezultati su potvrdili hipotezu da zapoaljavanje osobe vodi ka poveanju sposobnost prilagodbe. Williams (1984), Kelly and Field (1996), Hewson (1997), Heyman i dr. (1997) i Nochi (1998); prema Crisp (2000) navode da uslijed nezaposlenosti, osoba s invaliditetom ne mo~e potvrditi individualnost kroz druatvenu vrijednost (korisnost). Stoga mora pribjegavati ne-patoloakim strategijama i racionalnim na inima noaenja s osjeajem nemoi, stigmatizacije i nedostatka potvrde svog druatvenog identiteta od strane drugih. Taylor (2000) navodi da je jedna od najozbiljnijih posljedica invalidnosti poveana socijalna izolacija i smanjena druatvena uklju enost, koja ne proizlazi iz njihove namjere za isklju ivanjem iz druatva. One se, u odnosu na ostatak populacije, osjeaju nedovoljno uklju ene u druatvenu zajednicu iz sljedeih razloga: druatvena zajednica ne ohrabruje njihovo uklju ivanje (54%), nemaju primanja dovoljna za sudjelovanje u raznim segmentima druatvenog ~ivota (53%) i nedovoljno su informirani (46%). Osobe bez oateenja su zna ajno manje navodile ove razloge, a njihov osnovni razlog radi kojeg nisu uklju ene u druatvenu zajednicu koliko bi ~eljeli biti je osjeaj da nemaju dovoljno vremena (76%). Robinson (2000) navodi da zapoaljavanje poveava osjeaj samopoatovanja osoba s invaliditetom i smanjuje njihovu druatvenu izolaciju. Analiza polo~aja nezaposlenih osoba s invaliditetom u odnosu na ostalu nezaposlenu populaciju pokazuje neke razlike: ni~i stupanj obrazovanja (Urai i Drobnic, 1999; Majsec-Sobota, 2003), stariji dobni uzrast te kraa i negativnija radna iskustva (Urai i Drobnic, 1999). Zaposlene osobe s invaliditetom imaju ni~a mjese na primanja u odnosu na osobe bez invaliditeta (Leonard, D'Allura, Horowitz, 1999, Jackman, 1983; prema Kilbury, Benshoff, Rubin, 1992). Zapoaljavanje i rad osoba s invaliditetom od posebnog je zna enja za svako druatvo, jer se radi o zna ajnoj po broju i neravnopravnoj po mogunostima skupini osoba koje se ote~ano zapoaljavaju (`ribar, 2002). U zapoaljavanju osoba s invaliditetom primjenjivali su se razli iti modeli. }uni (2003) navodi da je model zapoaljavanja i rada osoba s invaliditetom odraz: politi kog naslijea i smjernica razvoja druatva na relaciji pojedinac-druatvo; naslijeene i izgraene pravne politike kojom se ureuju odgovarajui druatveni odnosi; gospodarskog naslijea, trenuta nih dosega i zacrtanih pravaca razvoja te socijalnog naslijea i pravca razvoja socijalnih odnosa (uklju ivo: druatvena svijest, kulturni razvoj, razvoj druatvenih znanosti, utjecaj religije i sl.) Dominantna su dva modela zapoaljavanja: zapoaljavanje na otvorenom tr~iatu rada i zaatitno zapoaljavanje. Univerzalni model postavlja sebi kao cilj zapoaljavanje osobe s invaliditetom na otvorenom tr~iatu rada (}uni, 2003; Ra ki, 1997). Posebni oblici zapoaljavanja na otvorenom tr~iatu rada su radne jedinice u otvorenom gospodarstvu, zapoaljavanje uz podraku i samozapoaljavanje. Meutim, uvijek e postojati odreen dio osoba s invaliditetom koje zbog prirode svog oateenja nisu u stanju raditi na otvorenom tr~iatu rada (Ra ki, 1997; OFlynn, Craig, 2001; }uni, 2003). Stoga se razvio model zaatitnog zapoaljavanja. Oblici zaatitnog zapoaljavanja su: zaatitna radionica, radni centri i centri za radnu okupaciju (}uni, 2003). 1.3.2. Mjere koje stimuliraju zapoaljavanje Osobe s invaliditetom su skupina s najveim postotkom nezaposlenosti, a u njihovom zapoaljavanju nema jedinstvenog pristupa i organizacijskog oblika koji bi na adekvatan na in rijeaio sve probleme (Majsec Sobota, 2002a, str. 55). Poboljaanje polo~aja osoba s invaliditetom na tr~iatu rada ovisi o koordiniranom djelovanju razli itih sustava unutar druatva i druatva u cjelini, i to po evai od rane dijagnostike i odabira adekvatnih obrazovnih procesa koji e omoguiti razvijanje radnih i ostalih potencijala do pripreme za zapoaljavanje i pru~anje potpore pri zadr~avanju postojeeg zaposlenja (Soka , 2003). Danaanja politika u odnosu na zapoaljavanje osoba s invaliditetom u visoko razvijenim zemljama proklamira tzv. pozitivnu diskriminaciju osoba s invaliditetom. Ona uklju uje razne mehanizme kojima se promi e zapoaljavanje ove skupine, poput protudiskriminacijskih propisa, kvotnog zapoaljavanja, poticajnih mjera, informiranja i podizanja razine svijesti za redovne slu~be, poslodavce i sindikate, mjera protiv diskriminacije, zapoaljavanja s podrakom i drugo. 1.3.2.1. Protudiskriminacijski propisi Nakon drugog svjetskog rata, ljudska prava postaju va~an meunarodni problem. U namjeri osiguravanja druatvene jednakosti u odnosu na tr~iate rada, javila se potreba za spre avanjem diskriminacije posebnih skupina. Stoga Meunarodna organizacija rada, 1958. godine donosi Konvenciju 111, kojom se dr~ave obvezuju na osiguravanje izjedna avanja mogunosti te zabranu diskriminacije u zapoaljavanju i radu. Diskriminacija je definirana kao bilo koje razlikovanje, isklju ivanje ili davanje prednosti na osnovu rase, boje ko~e, spola, religije, politi kog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla (ili na osnovu bilo kojeg drugog obilje~ja definiranog Konvencijom 111) koje poniatava ili smanjuje jednakost pri zapoaljavanju i postupanje tijekom zaposlenja. (Sietaram, 1996). U zadnjem je desetljeu doalo do promjena u politici zapoaljavanja osoba s invaliditetom. U nekoliko dr~ava doneseni su zakoni koji daju osobi s invaliditetom zakonsko pravo da tu~i poslodavca ako smatra da je bila diskriminirana na temelju invaliditeta. Prvi protudiskriminacijski propis, kojim se zabranjuje diskriminacija radnika na temelju invaliditeta, donesen je 1973. godine u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama i nazvan Zakon o rehabilitaciji. Revizijom tog zakona, 26. 06. 1990. godine, u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama, proglaaen je Americans with Disabilities Act (ADA). ADA, kao opi statut ljudskih prava, odra~ava nacionalnu obvezu u uklju ivanju osoba s invaliditetom u svim aspektima ameri kog druatva (Nacional Council on Disability, 1999). U Kanadi je 1985. donesen Zakon o jednakosti pri zapoaljavanju u cilju dostizanja jednakosti pri zapoaljavanju (McGregor, 1991). Protudiskriminacijsko zakonodavstvo, koje je najrazvijenije u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama i Kanadi, od poslodavca o ekuje da osiguraju preduvjete kako bi udovoljili potrebama osoba s invaliditetom kao kandidatima za posao. Sli ni su propisi doneseni u nekim zemljama lanicama Europske zajednice, s namjerom da stimuliraju zapoaljavanje osoba s invaliditetom (ECOTEC, 2000). Prvi takav propis u Europi, donesen je 1995. godine u Velikoj Britaniji i nazvan je Zakon o diskriminaciji invalidnosti. Zakonom se propisuje da je nezakonita diskriminacija osoba s invaliditetom pri zapoaljavanju i zadr~avanju radnog mjesta, pri unapreivanju i rasporeivanju na novo radno mjesto, u obrazovanju i razvoju i u procesima otkaza (Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti osoba s invaliditetom na tr~iatu rada, 2003). Odredbe spomenutog Zakona odnose se na poslodavce koji zapoaljavaju 15 ili viae zaposlenika. Istim se od diskriminacije atite zaposlenici s invaliditetom i kandidati za posao i zadu~uju se poslodavci da razumno prosude jesu li njihove prostorije ili radni uvjeti prikladni za osobe s invaliditetom (Kompendij o na elima dr~ava lanica za stvaranje jednakih mogunosti za osobe s invaliditetom, 2001). Dva zakona o protudiskriminaciji proala su kroz irski Parlament 1996. godine: Zakon o jednakim mogunostima pri zapoaljavanju, koji zabranjuje diskriminaciju na radnom mjestu i Zakon o jednakom statusu, koji zabranjuje diskriminaciju pri pru~anju usluga (Kompendij o na elima dr~ava lanica za stvaranje jednakih mogunosti za osobe s invaliditetom, 2001). Osobe s invaliditetom bile su skupno obuhvaene tim zakonima. No, kako je Vrhovni sud naaao da su oba zakona protuustavna, vlada je izradila novi nacrt Zakona o jednakom statusu. Aktom o jednakosti pri zapoaljavanju, iz 1998. godine pokriva se podru je diskriminacije na temelju invaliditeta (European commission, 2000). Diskriminacija se opisuje kao postupanje s jednom osobom na nepovoljniji na in nego s drugom. Akt odbacuje diskriminaciju pri zapoaljavanju u javnom i privatnom sektoru, te dopuata primjenu pozitivnih mjera, primarno za zapoaljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tr~iatu rada. Parlament Nizozemske, 31.03.1998. godine, donio je Zakon o zabrani neopravdane diskriminacije zbog invalidnosti ili kroni ne bolesti (Kompendij o na elima dr~ava lanica za stvaranje jednakih mogunosti za osobe s invaliditetom, 2001). U `vedskoj, osobe s invaliditetom nisu posebno spomenute u zakonodavstvu. Zakon protiv diskriminacije osoba s invaliditetom stupio je na snagu 1. svibnja 1999. godine (European commission, 2000). Ustanovljeno je da takav zakonski akt u veoj mjeri koristi zaposlenim invalidima nego tra~iteljima posla (Urai, Vidmar, Bili, 2002, str. 126). Usprkos injenici da mnogi meunarodni dokumenti reguliraju prava osoba s invaliditetom, joa uvijek u svim dr~avama i druatvima svijeta postoje zapreke koje spre avaju osobe s invaliditetom da se u potpunosti koriste svojim pravima i slobodama te im ote~avaju puno sudjelovanje u ~ivotu zajednice (Dul i, 2002). 1.3.2.2. Kvotni sustav Prijedlog uvoenja ove mjere u zakonodavstvo pojedine zemlje, nalazi se u opim na elima Preporuke i rezolucije o rehabilitaciji i povratku osoba s invaliditetom u redovno okru~je 1950.-1981. (Vijee Europe, 1982). U to ki 8, istog dokumenta, navodi se va~nost osiguranja aireg podru ja zapoaljavanja za osobe s invaliditetom, uklju ujui mogunost da se odreena poduzea obve~u na zapoaljavanje to no odreenog postotka osoba s invaliditetom, pri emu bi vlada trebala predstavljati primjer. Obilje~je je kvotnog sustava u zapoaljavanju postojanje zakonskog propisa koji obvezuje poslodavce na zapoaljavanje osoba s invaliditetom. Kvotni model zapoaljavanja razlikuje se u odnosu na: poslodavce koje obuhvaa: dr~avna tijela ili sve poslodavce, kvotu ili broj zaposlenih koji se u pravilu izra~avaju kroz postotak od ukupnog broja zaposlenih, veli inu poduzea na koje se kvota odnosi: sva poduzea ili poduzea koja zapoaljavaju viae od npr. 15, 20 i sli no zaposlenika. Kvota treba biti odreena u postotku koji ini moguim njenu u inkovitost. Postavljanje previsokog postotka mo~e biti kontraproduktivno, jer kad poslodavci znaju da se kvota ne mo~e ispuniti, ula~u manje napora u njenoj provedbi i sustav gubi vjerodostojnost (Commission of the EC, 1988; prema Employment strategies for people with disabilities  the role of employers, 1995). Isti izvor navodi da velika poduzea imaju viae prigovora na kvotni sustav u odnosu na mala poduzea. Dakle, ini se lakaim, druatveno uklju ivanje u manja poduzea za osobe s invaliditetom. U inkovitost kvota mogua je ukoliko je prate druge mjere: financijski poticaj, osiguravanje stru nosti i osoblja za pomo poduzeima, te sankcije ako se kvote ne poatuju. Uobi ajeno je da obvezu zapoaljavanja prati niz poreznih i financijskih pogodnosti, supstitucija smanjenog u inka, paket razli itih oblika pomoi, dulje vrijeme prilagodbe i sl. Nazo nost specijaliziranih i opih slu~bi je obvezujua i presudna u primjeni proklamirane politike zapoaljavanja i rada (}uni, 2001). Urai (2003) smatra da kvotni sustav mora biti dopunjen protudiskriminacijskim zakonodavstvom. Kvotni sustav, kao mjera koja stimulira zapoaljavanje, ima svoje prednosti i nedostatke (Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti osoba s invaliditetom na tr~iatu rada, 2003). Prednosti kvotnog sustava su sljedee: otvara mogunost zapoaljavanja; stvara dodatna sredstva u slu aju nepoativanja kvotnog sustava, koja moraju biti iskoriatena za program integracije osoba s invaliditetom u zapoaljavanju; podi~u svijest meu poslodavcima o va~nosti zapoaljavanja osoba s invaliditetom kao i razinu svijesti ope javnosti. Nedostaci kvotnog sustava su sljedei: kvote su suprotne na elu nediskriminacije: one imaju u inak ozna avanja, stigmatiziranja osobe s invaliditetom, a prisilna narav kvota ne pridonosi bezbolnoj integraciji radnika s invaliditetom u poduzee. Urai, Vidmar i Bili (2002) navode da je ocjenjivanje uspjeanosti kvotnog sustava veoma delikatno. Poslodavci ga, s jedne strane, do~ivljavaju kao dodatni porez i/ili kao ograni avanje slobode izbora kadrova, dok ga osobe s invaliditetom do~ivljavaju kao isticanje njihove nespretnosti u odnosu na zdravu populaciju . Evaluacija u inkovitosti kvotnih sustava u zemljama lanicama Djelomi nog sporazuma pokazala je nepostojanje jedinstvenog stajaliata. Odreene zemlje ih primjenjuju, neke su ih napustile ili ih nisu nikada uvele. U potonjim  Danskoj, Finskoj, Norveakoj i `vedskoj  ovaj oblik obveze zapoaljavanja postoji tradicionalno. Odnosno, osobe s invaliditetom uklju ene su s ostalim graanima u zakonodavstvo, kojim se poma~e da njihovo osposobljavanje za ~ivot bude ato sli nije onom prosje nog ovjeka (Employment strategies for people with disabilities  the role of employers, 1995). Pozitivni primjeri, kao ato je slu aj Njema ke, Austrije ili Francuske, pokazuju da kvotni sustav ima pozitivan utjecaj na smanjivanje stupnja nezaposlenosti, na sposobnost o uvanja zaposlenja, kao i na visinu sredstava namijenjenih stimuliranju zapoaljavanja. Mo~e se zaklju iti da je kvotni sustav jedna od dobrih mjera ukoliko ga prate propisane sankcije za neispunjavanje kvote (Urai, 2003, str. 127). 1.3.2.3. Poticajne mjere Poticajne mjere su sustav poreznih i drugih materijalnih davanja te tehni ko-tehnoloakih i savjetodavnih mjera radi zapoaljavanja i odr~avanja zaposlenosti osoba s invaliditetom na radu u otvorenom gospodarstvu ili zaatitnim poduzeima. Cilj im je zapoaljavanje i o uvanje zaposlenosti osoba s invaliditetom u otvorenom gospodarstvu, kod privatnih i dr~avnih poslodavaca, samozapoaljavanje, a rjee zapoaljavanje pod posebnim uvjetima. Obzirom na sadr~aj i oblik, grupiraju se u 4 vrste potpore: materijalno financijska, tehni ka, stru na i savjetodavna (}uni, 2001). Poticajnu pomo u otvorenom gospodarstvu radi zapoaljavanja i odr~avanja zaposlenosti imaju sve europske dr~ave (}uni, 2001). Uz razli ite oblike materijalnih poticajnih davanja radi zapoaljavanja i odr~avanja zaposlenosti, sve zna ajniju ulogu imaju i druatvena svijest i moralni imbenici. Prema istom autoru, sustav poticajnih mjera zapoaljavanja pod posebnim uvjetima iznimno je osjetljiv ne samo politi ki, ve i gospodarski, socijalni i pravni problem. Pravne osobe koje se osnivaju radi zapoaljavanja osoba s invaliditetom, bez obzira na vlasni ke odnose, osnovane su pod protektoratom dr~ave, ime se jam i njihova opstojnost. Hrvatski sustav poticajnog zapoaljavanja osoba s invaliditetom u otvorenom gospodarstvu postojao je do sredine devedesetih. Poticajna sredstva osiguravala su se prete~no preko mirovinskog i invalidskog osiguranja, a manjim dijelom posredstvom socijalne skrbi i zapoaljavanja. Nekoliko godina nije postojao, da bi se Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (2002) obnovio i njegovi u inci se tek o ekuju. lanak 29. i 30. spomenutog Zakona predvia olakaice pri zapoaljavanju osoba s invaliditetom na otvorom tr~iatu rada i pod posebnim uvjetima za poslodavce u dva oblika: kroz olakaice i nov ane poticaje. Vlada Republike Hrvatske imenovala je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetniatvo institucijom koja u sklopu mjera i aktivnosti za poticanje malog gospodarstva treba izraditi posebne poticajne mjere za osobe s invaliditetom u svrhu poveanja mogunosti njihovog aktivnog uklju ivanja u gospodarski razvoj Hrvatske (Vlada Republike Hrvatske, 2003a). Majsec Sobota (2002b) navodi etiri oblika naknade prihoda poslodavcima: dotacije plae kako bi se kompenzirala stvarna ili pretpostavljena ni~a produktivnost osoba s invaliditetom, dotacija za prilagodbu radnog mjesta, tehni ke opreme i operativnih troakova pri zapoaljavanju osobe s invaliditetom, porezne olakaice i dotacije za osnivanje poduzea i dotacije za plau za radnika s invaliditetom tijekom profesionalne rehabilitacije i stru nog osposobljavanja, uz obvezu poslodavca da zadr~i istu osobu u radnom odnosu barem aest mjeseci nakon prestanka dobivanja dotacije. Financijski poticaji za poslodavce i osobe s invaliditetom predstavljaju delikatno pitanje u mnogim europskim zemljama (Urai, Vidmar, Bili, 2002). Financijska potpora poslodavcima koji zapoaljavaju osobe s invaliditetom, u veini zemalja Europske unije, odnosi se na nabavu opreme i pomagala za rad, odnosno prilagodbu radnog mjesta. Ona u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama predstavlja obvezu poslodavca u odnosu na zapoaljavanje osoba s invaliditetom (Americans with Disabilities Act, 1990). 1.3.2.4. Mogunost o uvanja posla Ova je mjera tijekom nekoliko posljednjih godina postala aktualnom. Mogunost o uvanja posla dio je aktivnosti profesionalne rehabilitacije, koja se odnosi na radnika koji je postao invalidom, ili je u nemogunosti nastaviti raditi dotadaanji posao, te mu se mo~e ponuditi drugi posao u istom poduzeu, koji odgovara njegovim sposobnostima (Employment strategies for people with disabilities  the role of employers, 1995). Navedena mjera temelji se na pravu osobe s invaliditetom da ostane zaposlena kod istog poslodavca, na istom, ili sli nom radnom mjestu (Urai, Vidmar, Bili, 2002). Stru njaci s podru ja rehabilitacije odavno su prepoznali da je mnogo rizi nije dobiti novi posao nego zadr~ati postojei (Habeck, 1999). Na tr~iatu rada iskustva pokazuju da je novo zapoaljavanje skuplje i rizi nije, kako za zaposlenike, tako i za poslodavce (Wegmann, Chapman, Johnson, 1985; prema Habeck, 1999). Za zaposlenika, tra~enju novog posla nerijetko prethodi du~e razdoblje nezaposlenosti ili vraanje na posao koji zahtjeva ni~e radne sposobnosti ili slabije plaen posao. Strauser, Waldrop i Ketz (1999) smatraju da do neuspjeha u zapoaljavanju i zadr~avanju radnog mjesta dovode slabi napori u aktivnostima profesionalne rehabilitacije, te nedostatak strategija u prilagodbi osobe koja je razvila invaliditet u radnoj organizaciji. Povijesno promatrano, profesionalna rehabilitacija usmjerena je na podraku osobi s invaliditetom (Habeck, 1999; Strauser, Waldrop, Ketz, 1999), previae se oslanjajui na medicinski model u objaanjavanju invalidnosti i na individualizirani pristup u njegovom rjeaavanju (Habeck, 1999). Mogunost o uvanja posla kompleksan je problem za poslodavca, osobe s invaliditetom te dr~avu, jer zahtijeva pravnu regulativu (zaatitu od raskida ugovora o radu), rehabilitacijske mjere, postupno vraanje na posao, financijske poticaje za poslodavce i invalide (Urai, Vidmar, Bili, 2002). Oko polovice zemalja uklju ene u istra~ivanje Vijea Europe (Employment strategies for people with disabilities  the role of employers, 1995) imaju neki oblik prava na zadr~avanje posla, ili zaatitu od otkaza, ukoliko postoji drugi, odgovarajui posao. Mogunost zapoaljavanja osoba s invaliditetom, kao i mogunost o uvanja posla, ne ovise samo o politici zapoaljavanja ve i o nizu drugih faktora, kao ato su: odnosi izmeu poslodavaca i osoba s invaliditetom, demografske promjene, promjene na tr~iatu rada i ope mjere za poticanje zapoaljavanja, sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, trendovi na podru ju gospodarskog razvoja, itd. (Urai, Vidmar, Bili, 2002). Protudiskriminacijsko zakonodavstvo, kvotno zapoaljavanje, poticajne mjere, mogunost zadr~avanja posla, neke su od mjera profesionalne rehabilitacije, kojima se nastoji poboljaati loa polo~aj osoba s invaliditetom u svijetu rada. Upitna je u inkovitost postojeih mjera (velika stopa nezaposlenosti ove skupine), ali su one svakako vrijedan pomak ka poveanju stope zaposlenosti osoba s invaliditetom. POSLODAVCI I ZAPO`LJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM Tijekom posljednjeg desetljea, uloga poslodavaca u pripremi, dobijanju i zadr~avanju zaposlenja osoba s invaliditetom dobila je zaslu~enu pozornost (Young, Rosati, Vandergoot, 1986). Neki autori smatraju da odluka poslodavca o zapoaljavanju ovih osoba visoko korelira s njihovim mialjenjem o radnim sposobnostima osoba s invaliditetom (Urai, 2003; Williams, 1998). Tako, Williams (1998) navodi da je jedan od glavnih razloga visoke stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom, u prvom redu, pogreano shvaanje da ove osobe ne mogu raditi ili biti produktivne. Takoer, mnogi poslodavci ne znaju za radna pomagala namijenjena ovoj skupini osoba, niti znaju gdje tra~iti kvalificirane zaposlenike s invaliditetom. I naposljetku, nekim poslodavcima prijaanja loaa iskustva s osobama s invaliditetom predstavljaju razloge za nezapoaljavanje. Distanciranost poslodavca jedan je od suptilnih faktora okoline koji mogu sprije iti ili onemoguavati osobe s invaliditetom da se zaposle iako dr~avna politika svojom zakonskom regulativom podupire njihovu suradnju. Ako poslodavac nema naklonosti prema osobama s invaliditetom postoji mogunost da oni nikada nee imati pravu priliku pokazati svoje potencijale. Istra~ivanja o distanciranosti poslodavaca prema zapoaljavanju osoba s invaliditetom vrlo su rijetka i ograni enog obima, uklju ujui, na primjer nekoliko poduzea na lokalnoj ili regionalnoj razini (Urai, 2003). Rezultati tih istra~ivanja ukazali su da je naklonost poslodavca u vezi s vrstom i veli inom poduzea, prijaanjim iskustvima pri zapoaljavanju osoba s invaliditetom i prethodnim osobnim iskustvima s osobama s invaliditetom. Istra~ivanje DuPont (1958; prema Conlin, 2000) pokazalo je da je radna sposobnost radnika s invaliditetom jednaka ili bolja u odnosu na radnike bez invaliditeta. Egan (2001) smatra da istra~ivanja poput navedenog, trebaju biti prezentirana upravnom osoblju poduzea, koji bi te podatke trebali proslijedili korporacijama i dr~avnim agencijama, kako bi iskoristili prednosti ove ogromne talentirane druatvene grupe koja je odva~na, kvalificirna i lojalna poduzeu koje ih zapoaljava. `ribar (2003) navodi da zapoaljavanje osoba s invaliditetom ovisi o poslodavcima, ali nije opravdano od njih o ekivati previae, jer to zapoaljavanje ovisi i o drugim imbenicima. 1.4.1. Stavovi poslodavaca prema zapoaljavanju osoba s invaliditetom Stav je ste ena tendencija da se reagira pozitivno ili negativno prema osobama, objektima ili situacijama izvan nas, ili prema vlastitim osobinama, idejama ili postupcima (Zvonarevi, 1981). Mnogobrojne definicije stava vrlo su sli ne i naglaaavaju da je bit stavova u tome ato predstavljaju tendencije koje usmjeravaju naae ponaaanje (Fulgosi-Masnjak, Dali-Paveli, 2001). Struktura stava slo~ena je od tri komponente: afektivne, kognitivne i bihevioralne. Afektivna komponenta (`to osjeam?) centralni je aspekt svakog stava i sadr~i uvstveni odnos prema objektu stava. Kognitivna komponenta (`to mislim?) uklju uje namjere i spremnost za akciju, ponaaanje i djelovanje prema objektu stava. Bihevioralna komponenta (Kako bih se trebao ponaaati prema objektu stava?) sastoji se u tendenciji da se u ini neato prema objektu stava, odnosno da se pristupi akciji u vezi s tim objektom. Pojedinac, tako, mo~e djelovati u svrhu zaatite ili uniatenja predmeta stava, o emu e ovisiti pozitivnost ili negativnost stava (Fulgosi-Masnjak, Dali-Paveli, 2001). Pozitivan stav uklju uje tendenciju da se objekt stava podr~i, pomogne i zaatiti, a negativan stav da se izbjegava, onemogui ili napadne (Kljai, 1992; Petz, 1992). Razli ite komponente stava naj eae su razli ito izra~ene. Stavovi se mogu podijeliti s obzirom na odreene dimenzije (Zvonarevi, 1981). U odnosu na dimenziju univerzalnosti razlikujemo osobne i socijalne stavove. Za razliku od socijalnih stavova koji su svojstveni veoj skupini pojedinaca i odnose se na druatveno zna ajne pojave, osobni su stavovi karakteristi ni samo za odreene pojedince i ne odnose se na pojave od ope druatvene vrijednosti. Prva istra~ivanja stavova prema zapoaljavanju osoba s invaliditetom po ela su krajem 40-tih godina proalog stoljea. Tako su Noland i Bakke (1949; prema Lyth, 1973) identificirali razli ite komponente uloge poslodavaca u odnosu na njihove stavove prema zapoaljavanju osoba s invaliditetom. Neka od provedenih istra~ivanja o stavovima poslodavaca prema zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom, govore o postojanju pozitivnih stavova prema ovim osobama, a neka o negativnim stavovima. Mogui razlog le~i u injenici da poslodavci nisu bili kategorizirani prema zna ajkama koje su mogle utjecati na njihovu percepciju osoba s invaliditetom na radnom mjestu (Unger, 2002). Veina autora govori o negativnim stavovima poslodavaca koji utje u na zapoaljavanje osoba s invaliditetom (Russel, 2002; Russel, Stewart, 2001; Berry, Mayer, 1995; Lyth, 1973). Tako, Dutton (2000) navodi da najveu prepreku pri zapoaljavanju osoba s invaliditetom stvaraju negativni stavovi poslodavaca i radnika bez invaliditeta. Negativan stav druatva prema osobama s invaliditetom najvea je prepreka njihovom zapoaljavanju. Russell (2002) to argumentira sljedeim: Sjedinjene Ameri ke Dr~ave su zemlja s rastuom ekonomijom koja predstavlja najbolji mogui scenarij za poveanje stope zaposlenosti, i niskom nacionalnom stopom nezaposlenosti (4-5%), uz desetljee primjene Zakona o diskriminaciji (ADA), kojim se zabranjuje diskriminacija a imaju za 50% veu stopu nezaposlenosti osoba s invaliditetom radne dobi u odnosu na ostatak populacije Takoer, King (1993) navodi da odreena oateenja mogu ograni iti sposobnost osobe da obavlja odreene poslove, ali puno vee prepreke pri zapoaljavanju osoba s invaliditetom predstavljaju predrasude i diskriminacija. Barlow, Wright i Cullen (2002) navode da, nerijetko, poslodavci postojanje invalidnosti kod osoba povezuju sa estim izostancima s posla i slabim radnim sposobnostima. Runji, Bili i Znaor (2002) smatraju da negativni stavovi koje poslodavci iskazuju mogu biti rezultat njihovih osobnih zna ajki (anksioznosti i depresije), nedovoljne informiranosti o sposobnostima ovih osoba, nedovoljnog iskustva, te malog broja socijalnih kontakata. U Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama provedena su mnoga istra~ivanja koja su pokuaala ustanoviti razlikuju li se stavovi poslodavaca u odnosu na razli ita oateenja. Tako su neki autora pronaali da poslodavci iskazuju najveu zabrinutost pri zapoaljavanju radnika s mentalnom retardacijom i emocionalnim teakoama (Fugua, Rathburn, Gade, 1984; Johnson, Greenwood, Schriner, 1988; McFarlin, Song, Sonntag, 1991). Istra~ivanje Fugua, Rathburn i Gade (1984), provedeno na slu ajnom uzorku gradskih poslodavaca, bavilo se odnosom poslodavaca prema zapoaljavanju osobe s invaliditetom s prisutnih osam vrsta oateenja uklju ujui oateenja vida, cerebralnu paralizu, paraplegiju, emocionalne probleme, epilepsiju, amputacije, oateenja sluha i mentalnu retardaciju. Prema rezultatima tog istra~ivanja, poslodavci izra~avaju najveu zabrinutost prema zapoaljavanju osoba s mentalnom retardacijom i oateenjima vida, a najmanju zabrinutost oko zapoaljavanja osoba koje boluju od epilepsije. Nadalje, u istra~ivanju McFarlin, Song i Sonntag (1991), provedenom na uzorku poslodavaca iz 500 poduzea, preko 90% poslodavaca pozitivno se izrazilo prema zapoaljavanju osoba s tjelesnim invaliditetom i oateenjima sluha, a samo 20% prema zapoaljavanju osoba s mentalnim oateenjima. Sli ne rezultate istra~ivanja dobili su Johnson, Greenwood i Schriner (1988). Poslodavci su izra~avali najveu zabrinutost prema zapoaljavanju radnika s mentalnim i emocionalnim oateenjima, a najmanju zabrinutost prema zapoaljavanju radnika s fizi kim invaliditetom ili komunikacijskim teakoama. U Hrvatskoj jedino takvo istra~ivanje provela je Kia-Glavaa (2003). Rezultati ovog istra~ivanja koreliraju s ranije navedenim. Svi ispitani poslodavci bi najradije zaposlili osobe s oateenjima sluha, potom slijede osobe s kroni nim bolestima i tjelesnim oateenjima. Oni bi najmanje zapoaljavali osobe s mentalnom retardacijom i oateenjima vida. Mnogi autori istra~ivali su stavove poslodavaca prema osobama s invaliditetom u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni. Rezultati istra~ivanja provedenih u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama proturje ni su u pogledu povezanosti veli ine poduzea u kojem poslodavac radi i njegove percepcije osoba s invaliditetom. Istra~ivanja provedena prije uvoenja Zakona o diskriminaciji Amerikanaca s invaliditetom (Americans with Disabilities Act, 1990) pokazuju da poslodavci zaposleni u veim poduzeima obi no iskazuju pozitivnije stavove prema zaposlenicima s invaliditetom. (Gade, Toutges, 1983; Greenwood, Johnson, 1987; Levy, Jessop, Rimmerman, Levy, 1992; Levy, Jessop, Rimmerman, Francis, Levy, 1993). S druge strane, istra~ivanja provedena nakon uvoenja Zakona o diskriminaciji Amerikanaca s invaliditetom (Americans with Disabilities Act, 1990) nisu uspjela utvrditi povezanost izmeu veli ine poduzea u kojem je poslodavac zaposlen i njegovog stava prema osobama s invaliditetom na radnom mjestu (Ehrhart, 1994; Kregel, Tomiyasu, 1994). Na primjer, opse~no istra~ivanje stavova poslodavaca prema osobama s invaliditetom, u odnosu na veli inu i djelatnost poduzea, nije utvrdilo njihovu povezanost (Ehrhart, 1994). Neovisno o veli ini poduzea u kojem su zaposleni, poslodavci su imali pozitivne stavove prema osobama s invaliditetom na radnom mjestu. Rezultati istra~ivanja, provedenog istom metodologijom koriatenom u Ehrhartovom istra~ivanju, takoer nisu utvrdili vezu izmeu veli ine poduzea u kojoj je poslodavac zaposlen i stavova prema osobama s invaliditetom (Kregel, Tomiyasu, 1994). Isto tako, nisu utvrene razlike u stavu poslodavaca prema osobama s invaliditetom obzirom na djelatnost poduzea u kojem su zaposleni. Brojni autori (Nietupski, Harme-Nietupski, VanderHart, Fishback, 1996 i Thakker, 1997; prema Unger, 2002) nisu utvrdili zna ajnu povezanost djelatnosti poduzea u kojem je poslodavac zaposlen i stavova prema radnicima s oateenjima. Meutim, nedavna su istra~ivanja dovela do razli itih rezultata. Diksa i Rogers (1996) pronaali su da se poslodavci, zaposleni u osam razli itih djelatnosti, razlikuju u percepciji radnika s psihijatrijskim oateenjima. Djelatnici zaposleni u javnim poduzeima, u odnosu na one zaposlene u transportu, slu~bama opskrbe elektri nom energijom, plinom i drugim energentima i u uslu~nim djelatnostima, izra~avaju manju zabrinutost za ponaaanja i osobine radnika s psihijatrijskim oboljenjima, kao ato su ravnoduanost, sklonost bizarnom ponaaanju, slabo pamenje i njihove radne sposobnosti. Whigham i Mattson (1969) u istra~ivanju provedenom meu poslodavcima u Texasu, SAD, naali su da, iako pozitivni stavovi prema zapoaljavanju osoba s invaliditetom nisu nu~no posljedica trenutnog zapoaljavanja osobe s invaliditetom, oni su zna ajno povezani s prijaanjim iskustvom poslodavca s osobom s invaliditetom. Urai (2003, str.75) isti e da skoro 40% poslodavaca navodi dosadaanja iskustva sa zaposlenim invalidima razlogom zapoaljavanja osoba s invaliditetom. Prijaanje iskustvo poslodavaca s osobama s oateenjima sluha (Phillips, 1975), mentalnom retardacijom (Gibson, Groeneweg, 1986; Gruenhagen, 1982), epilepsijom (Gade, Toutges, 1983) i psihijatrijskim oboljenjima (Diksa, Rogers, 1996) utje e na pozitivniji stav prema osobama s navedenim oateenjima. Istra~ivanja stavova poslodavaca prema zapoaljavanju osoba s oateenjima sluha, pokazala su da prijaanje iskustvo poslodavaca s radnikom s invaliditetom dovodi do pozitivnijih stavova prema ponovnom zapoaljavanju istih osoba. Takoer, poslodavci s malim ili nikakvim iskustvom u zapoaljavanju osoba s oateenjem sluha izrazili su zabrinutost za sigurnost ovih radnika na poslu (Phillips, 1975). Gruenhagen je izvijestio o sli nim rezultatima u istra~ivanju managera fast-food restorana u vezi njihovog ranijeg iskustva s osobama s mentalnim oateenjima, njihovim stavovima prema zapoaljavanju ovih osoba i njihovim mialjenjima o polo~aju ovih osoba u druatvu. U joa jednoj studiji (McFarlin, Song, Sonntag, 1991) ustanovilo se da, ato je poslodavac imao viae doticaja sa zaposlenicima s invaliditetom na njihovom radnom mjestu, poslodav ev je stav bio pozitivniji. Dvije studije, usredoto ene na poslodav ev stav i sklonost prema zapoaljavanju osoba s te~im oateenjima, pokazale su sli ne rezultate. Levy, Jessop, Rimmerman i Levy (1992) i Levy, Jessop, Rimmerman, Francis i Levy (1993) utvrdili su povezanost poslodav eva prijaanjeg pozitivnog iskustva s osobama ili s radnicima s te~im oateenjima i pozitivnog stava prema osobama s te~im oateenjima na radnom mjestu. Rezultati su bili sli ni unato  razlikama u uzorcima. Jedan uzorak bio je sastavljen od veeg broja poslodavaca zaposlenih u manjim poduzeima u ograni enom geografskom podru ju (Levy, Jessop, Rimmerman, Francis, Levy, 1993), a drugi je uzorak reprezentativni uzorak za Sjedinjene Ameri ke Dr~ave sastavljen od poslodavaca iz 500 poduzea, od kojih veina zapoaljava viae od 1000 djelatnika (Levy, Jessop, Rimmerman i Levy, 1992). Unato  metodoloakim ograni enjima u navedenim istra~ivanjima, mo~e se zaklju iti: Vrsta i te~ina oateenja mogu imati utjecaj na razinu uklju enosti osoba s invaliditetom u rad. Poslodavci su izrazili veu zabrinutost oko zapoaljavanja osoba s mentalnim ili emocionalnim oateenjima u odnosu na zapoaljavanje osoba s fizi kim oateenjima. Zanimljivo je napomenuti da su svi rezultati istra~ivanja stavova poslodavaca prema osobama s razli itim vrstama oateenja bili utemeljeni na odgovorima poslodavaca koji su imali malo izravnog iskustva u nadgledanju ili voenju radnika s invaliditetom (Diksa, Rogers, 1996; Fugua, Rathburn, Gade, 1984; Johnson, Greenwood, Schriner, 1988). Poslodavci su u izvjesnoj mjeri spremni ~rtvovati kvalitetu rada u zamjenu za pouzdanog zaposlenika. Meutim, nejasno je do kojeg stupnja drugi imbenici, kao ato su ekonomski i tr~iani uvjeti ili percepcija suradnika, mogu utjecti na poslodav evu spremnost da podr~i ili zadr~i radnika s oateenjem kojeg se mo~e percipirati kao manje produktivnog. Poslodavci iskazuju zabrinutost za radni potencijal radnika s oateenjima, koji je mo~da rezultat mitova i pogreanih shvaanja a ne njihovog prijaanjeg iskustva s radnicima s oateenjima. Ovi mitovi i pogreana shvaanja mogu esto utjecati na to da se na natje aju za posao osoba s invaliditetom ne prihvaa kao kvalificirani potencijalni djelatnik. Sve je vei broj poslodavaca koji prepoznaju va~nost zapoaljavanja radnika s oateenjima, ~elei tako poboljaati svoj ugled u druatvu (Olson, 2000; Nietupski, Harme-Nietupski, VanderHart, Fishback, 1996; prema Unger, 2002), preuzeti druatvenu odgovornost ili poveati raznolikost djelatnika odra~avajui tako opu populaciju. Poslodavci s prijaanjim iskustvom s radnikom s invaliditetom imaju pozitivniju percepciju ovih osoba na radnom mjestu i izra~avaju spremnost za njihovo ponovno zapoaljavanje. Velika je veina istra~ivanja poslodav evih stavova prema osobama s invaliditetom provedena s menagerima koji zapoaljavaju ili nadgledaju osobe s invaliditetom. Vrlo je malo studija provedeno s poslovoama ili poslodavcima koji imaju direktno iskustvo u procjenjivanju radnih sposobnosti radnika s invaliditetom. Rukovodioci i stru njaci u poduzeima igraju klju nu ulogu u razvoju i uvoenju poslovnih strategija i djelovanja usmjerenih prema integriranju osoba s invaliditetom u radnu snagu. Ipak, poslovoe ili poslodavci koji izravno nadgledaju mogu biti pozvani da procjene radnu sposobnost i da odrede moguu podraku ovim osobama. 1.4.2. Primjeri pozitivne prakse Dosadaanja istra~ivanja i praksa potvruju zna aj uloge poslodavca pri zapoaljavanju osoba s invaliditetom. Postoji veliki broj primjera dobre prakse u zemljama Europske unije vezano uz ulogu poslodavaca (Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti za osobe s invaliditetom na tr~iatu rada, 2003). U Ujedinjenom Kraljevstvu, poslodavci koji posveuju dio svojeg poduzetniatva zapoaljavanju radnika s invaliditetom imaju pravo koristiti poseban simbol, koji ozna ava njihov pozitivan stav prema osobama s invaliditetom. Kada se taj simbol pojavi u oglasima za radna mjesta, kandidati s invaliditetom znaju da imaju zna ajnu mogunost za uspjeh, pod uvjetom da imaju potrebne kvalifikacije za slobodno radno mjesto. Forum poslodavaca za invaliditet osnovan je 1988. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, s ciljem pomaganja svojim lanovima (poslodavcima) u uspostavljanju u inkovitijih na ina zapoaljavanja osoba s invaliditetom i pru~anja pomoi osobama s invaliditetom, odnosno promicanja zapoaljavanja osoba s invaliditetom, na na in da poslodavcima olakaavaju zapoaljavanje ovih osoba, a njima zadr~avanje zaposlenja. U okviru svojih redovitih aktivnosti ova organizacija izdaje i asopis Employers update. Forum poslodavaca za invaliditet jedina je organizacija ovakvog tipa u Europi (Scott-Parker, 2003). Irski Savez poslovanja i poslodavaca (IBEC) osnovao je unutarnje nadzorno povjerenstvo za invaliditet, koje se bavi zapoaljavanjem osoba s invaliditetom. Njegove su funkcije: voditi razgovore s poslodavcima, osnovati mre~u poslodavaca s ciljem objedinjavanja informacija i iskustava, osigurati okvir za konstruktivni dijalog o ovoj temi i sa initi strategije vezane uz invaliditet. U Belgiji postoje slu~be integracijskog usmjerenja, koje preuzimaju odgovornost za podizanje razine svijesti poslodavaca nudei im podraku i informacije (Luyckx, 2002). U Kanadi je nagraen projekt koji je pomogao podizanju javne svijesti i promicanju zapoaljavanja osoba s invaliditetom. U Irskoj je uvedena nagrada pozitivan prema invaliditetu za poslodavce koji su zadovoljili odreene kriterije u vezi sa zapoaljavanjem osoba s invaliditetom. Radna skupina za strategije zapoaljavanja osoba s invaliditetom, provela je kampanje za informiranje poslodavaca i podizanje razine svijesti s ciljem rasvjetljavanja sposobnosti i vjeatina osoba s invaliditetom (Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti osoba s invaliditetom na tr~iatu rada, 2003). U susjednoj dr~avi Sloveniji djeluje poduzee za zapoaljavanje invalida }elva, jedino poduzee koje djeluje organizirano kao rehabilitacijski poduzetni sustav s tri djelatnosti: stru na rehabilitacija, poduzetniatvo i terapijsko-radni centar. Osposobljavanje, tj. izvoenje programa oglednog osposobljavanja s psihosocijalnom rehabilitacijom provodi se timskim radom stru njaka razli itih profila. Poduzee }elva uspjeano izvodi i program javnog rada. Osobe uklju ene u program, imaju status osobe zaposlene po posebnom ugovoru, ato je ujedno i most do stalnog zaposlenja. S uklju ivanjem osoba u program javnih radova u poduzeu }elva, omoguuje se individualni tretman korisnika u fazi osposobljavanja. Veliki naglasak pridaje se njihovom stru nom usavraavanju radi profesionalnog razvoja. Svi radnici se upoznaju s na inom rada, sigurnosti pri radu i opasnostima na pojedinim radnim mjestima nakon ega pola~u ispit pred komisijom. Poduzee }elva je 1998., 1999. i 2001. godine dobilo koncesiju za podru je socijalne skrbi od Ministarstva za rad, obitelj i socijalne poslove Republike Slovenije. Stoga organizira voenje brige i zapoaljavanje pod posebnim uvjetima za 106 osoba s invaliditetom na aest lokacija, te cjelodnevni smjeataj za 10 osoba. Zapoaljavanjem se osobe s invaliditetom uklju uju u aktivni ~ivot i ostaju jednakovrijedni graani u okolini u kojoj ~ive i rade (Urai, 2003). Prikaz rezultata projekta DO-IT CAREERS u odnosu na poslodavce U Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama, radi rastuih zahtjeva u profesionalnoj aktivnosti, razvio se program work-based learning activities, koji mlade ljude priprema za ulazak u svijet rada. Budui da srednjoakolci i studenti s invaliditetom naj eae nisu, iako bi trebali biti, uklju eni u taj program, sveu iliate u Washingtonu pokrenulo je trogodianji projekt DO-IT CAREERS za studente s invaliditetom, uz financiranje Ministarstva prosvjete. Programom su, osim srednjoakolaca i studenata s invaliditetom, obuhvaene obrazovne ustanove u koje su uklju eni roditelji, mentori, poslodavci i socijalni radnici. Za poslodavce je izvedena videokazeta i priru nik nazvan Tra~enje zlata: Zapoaljavanje najboljeg i najsposobnijeg, te iscrpan materijal nazvan Razvoj profesionalnih vjeatina i studenti s invaliditetom: Prezentacija i informacije. Evaluacija programa pokazala je viaestruku korist za sve sudionike projekta. Studenti s invaliditetom procijenili su da je program utjecao na poveanje njihove motivacije za zanimanje, razvoj njihovih profesionalnih vjeatina, te da su nau ili raditi s rukovoditeljima i suradnicima i razvili strategije prilagodbe. Burgstahler (2001) navodi da su poslodavci dobili znanja i sposobnosti koje im omoguuju da u potpunosti uklju e studente s invaliditetom u program work-based learning activities. PROBLEM I CILJEVI ISTRA}IVANJA PROBLEM ISTRA}IVANJA Osobe s invaliditetom ine skupinu osoba koja je u najveem postotku nezaposlena. U Americi samo 29% odraslih s invaliditetom radi puno radno vrijeme u usporedbi sa 79% osoba bez oateenja (National Organization on Disability, 1998). Visoka stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom (oko 70%) u SAD-u konstantna je u posljednjih 20 godina, usprkos injenici da se dvije treine nezaposlenih osoba s invaliditetom izjasnilo da ~eli raditi (Louis Harris i suradnici, 1998). Martin i White (1988; prema Barlow, Wright, Cullen, 2002) naali su da je manje od treine osoba s invaliditetom radne dobi zaposleno u odnosu na preko dvije treine ostatka populacije u Velikoj Britaniji. Prema istra~ivanjima komisije Europske zajednice, stopa zaposlenosti meu osobama s invaliditetom u Europi ni~a je 20 do 30% u odnosu na osobe bez invaliditeta (Strategije zapoaljavanja za izjedna avanje mogunosti osoba s invaliditetom, 2003). U Tajvanu se stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom kree izmeu 43 i 57% (Lin, 1998). U Republici Hrvatskoj, u prosincu 1995. godine, osobe s invaliditetom ine 8% u ukupnom broju nezaposlenih osoba (Majsec-Sobota, 1996), odnosno 20% u gradu Zagrebu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoaljavanje ak 40% osoba s invaliditetom nema niti jednu godinu radnog sta~a, dok je za ostalu populaciju taj postotak 10% (Crnkovi-Pozai, 2002). Ra ki (1996) je ustvrdio da je polo~aj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj u odnosu na zapoaljavanje vrlo loa. Prou avajui statisti ke podatke o nezaposlenosti osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj, tako i u gore navedenim zemljama, te uzimajui u obzir nepovoljne posljedice nezaposlenosti (ekonomske, psiholoake i socijalne) za same osobe s invaliditetom, ato se mo~e odraziti i na airu druatvenu zajednicu, uo ava se potreba unapreivanja istra~ivanja ovog podru ja. imbenici koji utje u na razlike u zaposlenosti osoba s invaliditetom u odnosu na ostalu populaciju mogu se uopeno klasificirati kao unutarnje ili vanjske prepreke pri zapoaljavanju osoba s invaliditetom. Unutarnje prepreke proizlaze iz nekih ograni enja povezanih sa samim oateenjem. }ivot osobe s tjelesnim oateenjem uklju uje bol, premorenost, ograni enja u kretanju, neizvjesnost, noaenje sa zahtjevima lije enja i osjetljivost za psihi ku bol (Barlow, 1998). S navedenim zahtjevima osoba se treba nositi na svim podru jima ~ivota, uklju ujui i zapoaljavanje. Bolest i oateenja remete dogovorena pravila na radnom mjestu, inei osobama s oateenjima svakodnevicu problemati nijom, u odnosu na ostale osobe (Pinder, 1995). Vanjske prepreke povezane su sa stavovima u druatvu, okru~enjem i organizacijskim postupcima (Barlow i Harrison, 1996). Niz autora navodi stavove poslodavaca klju nim imbenikom u zapoaljavanju osoba s invaliditetom (Russel, 2002; Runji, Bili, Znaor, 2002; Russel, Stewart, 2001; Dutton, 2000; Williams, 1998; Barlow, Harrison, 1996; Berry, Mayer, 1995, King, 1993; Lyth, 1973). Poslodavci igraju odlu ujuu ulogu u odnosu na visoku stopu nezaposlenosti osoba s invaliditetom (Unger, 2002). U razvijenim zemljama svijeta o ulozi poslodavaca u zapoaljavanju osoba s invaliditetom postoje brojna istra~ivanja. Sli na istra~ivanja u Republici Hrvatskoj nisu do sada bila provedena, stoga je namjera ovog rada istra~iti ato poslodavci percipiraju teakoama pri zapoaljavanju i radu ovog dijela populacije. CILJEVI ISTRA}IVANJA Cilj ovog rada usmjeren je na poslodavce i njihovu percepciju prepreka za zapoaljavanje i rad osoba s invaliditetom. U istra~ivanju je postavljeno nekoliko podciljeva: Utvrditi latentne dimenzije zavisnih varijabli koje opisuju prostor teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom percipiranih od strane poslodavaca. Utvrditi razlike meu poslodavcima u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom u odnosu na neka obilje~ja poduzea. 2.1. Utvrditi razlike meu poslodavcima u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom u odnosu na veli inu poduzea. 2.2. Utvrditi razlike meu poslodavcima u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom u odnosu na djelatnost poduzea. 2.3. Utvrditi razlike meu poslodavcima u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja. Utvrditi razlike meu poslodavcima u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima. HIPOTEZE H.1. Ne postoje statisti ki zna ajne razlike meu poslodavcima u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom u odnosu na broj zaposlenih u poduzeu (veli ina poduzea). Rezultati istra~ivanja Ehrhart (1994) i Kregel i Tomiyasu (1994) pokazali su da veli ina poduzea nema utjecaja na stavove prema radnicima s invaliditetom. H.2. Ne postoje statisti ki zna ajne razlike meu ispitanicima u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom u odnosu na djelatnost poduzea. Ehrhart (1994), Gade i Toutges (1983) i Kregel i Tomiyasu (1994) nisu potvrdili povezanost izmeu djelatnosti poduzea i stavova prema zapoaljavanju osoba s invaliditetom. H.3. Postoje statisti ki zna ajne razlike meu poslodavcima u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja. Djelatnici zaposleni u javnim slu~bama, u odnosu na one zaposlene u ostalim djelatnostima, izra~avaju manju zabrinutost za zna ajke radnika s psihijatrijskim oboljenjima, kao ato su ravnoduanost, sklonost bizarnom ponaaanju, slabo pamenje i radne sposobnosti (Diksa, Rogers, 1996). H.4. Postoje statisti ki zna ajne razlike meu ispitanicima u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima. Istra~ivanja (Phillips, 1975; Gibson, Groeneweg, 1986; Gruenhagen, 1982; Gade, Toutges, 1983; McFarlin, Song, Sonntag, 1991; Levy, Jessop, Rimmerman, Levy, 1992; Levy, Jessop, Rimmerman, Francis, Levy, 1993; Diksa, Rogers, 1996) pokazuju da prijaanje iskustvo poslodavaca s osobom s invaliditetom kao radnikom dovodi do pozitivnih stavova prema zapoaljavanju ovih osoba. METODE ISTRA}IVANJA UZORAK ISPITANIKA Uzorak ispitanika ine 154 poslodavca, oba spola, od 20 do 65 godina, zaposlena u poduzeima na podru ju Primorsko-goranske ~upanije. Poduzea u kojima su zaposleni ispitanici registrirana su u Hrvatskoj gospodarskoj komori (hppt://www.hgk.hr/) prema Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori (1991). Statisti ki pokazatelji Hrvatske gospodarske komore Primorsko-goranske ~upanije pokazuju da preko 97% registriranih poduzea zapoaljava manje od 50 zaposlenih (Tablica 1 u Prilogu 2). Obzirom da je veli ina poduzea bila osnovni kriterij za formiranje uzorka te da je namjera rada obuhvatiti i poduzea koja zapoaljavaju viae od 50 zaposlenika, formiran je neproporcionalni stratificirani uzorak ispitanika. Tablica 1 Distribucija ispitanika prema strukturi poduzea (veli ina i djelatnost) STRATUMIIIIIIIIVUKUPNODJELATNOST1-56-2021-5051+D6651128F233210G101010535H333616I432413K645116UKUPNO32292829118Q211121136UKUPNO34404040154Legenda: D - preraiva ka industrija F - graevinarstvo G - trgovina H - ugostiteljstvo I - promet, skladiatenje i veze K - poslovanje nekretninama Q - poduzea koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja Kao ato je vidljivo iz Tablice 1 u svakom stratumu proporcionalno su zastupljena poduzea prema djelatnosti koju obavljaju. Djelatnosti su odreene Zakonom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, 1994). U }upaniji viae od 90% zaposlenika radi u aest djelatnosti: preraiva ka industrija (D), graevinarstvo (F), trgovina (G), ugostiteljstvo (H), promet, skladiatenje i veze (I) i poslovanje nekretninama (K), prikazanim u Prilogu 2 (Tablica 1). Uzorak ispitanika podijeljen je u etiri stratuma poslodavaca prema veli ini poduzea u kojem su zaposleni (Tablica 2). Prvi stratum ine poslodavci zaposleni u poduzeima s jednim do pet zaposlenih, drugi stratum od 6 do 20, trei od 21 do 50, te etvrti s viae od 51 zaposlenikom. Tablica 2 Distribucija ispitanika prema veli ini poduzea u kojima su zaposleni STRATUMBROJ%I3422,1II4026,0III4026,0IV4026,0UKUPNO154100,0Legenda: Stratum: I  ispitanik je zaposlen u poduzeu s 1 do 5 zaposlenih II  ispitanik je zaposlen u poduzeu od 6 do 20 zaposlenih III  ispitanik je zaposlen u poduzeu od 21 do 50 zaposlenih IV - ispitanik je zaposlen u poduzeu s viae od 51 zaposlenikom Tablica 3 Distribucija ispitanika u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja KVOTABROJ%NE11876,6DA3623,4UKUPNO154100,0Legenda: NE  ispitnik je zaposlen u poduzeu, koje ne podlije~e obvezi kvotnog zapoaljavanja DA  ispitanik je zaposlen u poduzeu, koje podlije~e obvezi kvotnog zapoaljavanja Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (2002) obvezuje poduzea na zapoaljavanje osoba s invaliditetom, odnosno namee tzv. obvezu kvotnog zapoaljavanja. Ona se odnosi na tijela dr~avne uprave, tijela sudbene vlasti i druga dr~avna tijela, tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, javne slu~be, izvanprora unske fondove te pravne osobe u vlasniatvu ili u prete~itom vlasniatvu Republike Hrvatske, koja su u primjerenim radnim uvjetima du~na imati zaposleno do 31. prosinca 2004. godine najmanje 2% zaposlenih osoba s invaliditetom od ukupnog broja radnika, s time da se taj postotak svake etiri godine poveava za jedan postotni broj, tako da 31. prosinca 2020. godine iznosi 6%. U odnosu na kriterij podlijeganja obvezi kvotnog zapoaljavanja 118 poslodavaca ne podlije~e i 36 poslodavaca podlije~e obvezi kvotnog zapoaljavanja, ato je vidljivo iz 3. tablice. Tablica 4 Distribucija ispitanika u odnosu na djelatnost poduzea DJELATNOSTBROJ%1 3824,728075,3UKUPNO118100,0Legenda: 1  ispitnik zaposlen u sekundarnim djelatnostima 2  ispitnik zaposlen u tercijarnim djelatnostima Tablica 5 Distribucija ispitanika u odnosu na iskustvo s osobom s invaliditetom kao radnikom ISKUSTVOBROJ%DA5737,0NE9763,0UKUPNO154100,0Legenda: DA ispitanik ima iskustvo s osobom s invaliditetom kao radnikom NE ispitanik nema iskustvo s osobom s invaliditetom kao radnikom U uzorku poslodavaca koji ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja (N=118), prikazanih u 4. tablici, prema djelatnosti koju obavlja, 38 poduzea pripada sekundarnom sektoru djelatnosti, a 80 poduzea tercijarnom sektoru djelatnosti. Poduzea u djelatnosti D (preraiva ka industrija) i F (graevinarstvo) ine sekundarni sektor djelatnosti, a ostale djelatnosti, G (trgovina), H (ugostiteljstvo), I (promet, skladiatenje i veze) i K (poslovanje nekretninama), ine tercijarni sektor. Iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnikcima ima 37% poslodavaca (Tablica 5). U Tablici 6 vidljivo je da uzorak poslodavaca ini 90 poslodavaca muakog spola i 64 ~enskog, od kojih 58% radi u Gradu Rijeci, a 42% u ostalim mjestima }upanije (Tablica 6). Tablica 6 Distribucija ispitanika u odnosu na spol i lokaciju poduzea u kojem rade SPOLBROJ%LOKACIJABROJ%M9058,4GRAD RIJEKA9058,4}6441,6OSTALI 6441,6UKUPNO154100,0UKUPNO154100,0Legenda: M  ispitanici muakog spola }  ispitanici ~enskog spola GRAD RIJEKA  poslodavac je zaposlen u poduzeu na podru ju grada Rijeke OSTALI  poslodavac je zaposlen u poduzeu koje posluje u Opatiji, Matuljima, Viakovu, Delnicama, Dra~icama, Crikvenici, Dramalju, Kukuljanovu, Kastvu, Lovranu, Malom Loainju, Rabu, Cresu, Gerovu, Lokvama, Crnom Lugu, Kostreni, Novom Vinodolskom i Voloskom. Uzorak poduzea koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja (118 poduzea ili oko 70 % ispitanika) dio su slu ajno izabranog inicijalnog uzorka. Preostali dio je prigodni uzorak odabran prema istim kriterijima. Uzorak poduzea koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja, budui da nema jedinstvene baze podataka, izabran je na na in da podjednako budu zastupljene pojedine djelatnosti. Stoga se uzorak poslodavaca ovog istra~ivanja mo~e smatrati samoodabranim uzorkom, koji ne predstavlja populaciju poslodavaca Primorsko-goranske ~upanije. MJERNI INSTRUMENT Uzorak zavisnih i nezavisnih varijabli dio je Anketnog upitnika motiviranosti poslodavaca za zapoaljavanje osoba s invaliditetom (Kia-Glavaa, 2002), koji ispituje teakoe pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom percipirane od strane poslodavaca. U ovom radu termin osobe s invaliditetom koristi se kao obuhvatan termin za osobe s kroni nim bolestima, osobe s mentalnom retardacijom, osobe s tjelesnom invalidnosti i osobe s oateenjima vida i sluha. Nezavisne varijable estice su upitnika pod rednim brojevima: 2, 12 i 19 (Prilog 1). Zavisne varijable upitnika (Prilog 1) grupirane su u pet skala procjene prema razli itim vrstama oateenja: Skala KB odnosi se na osobe s kroni nim bolestima i sastoji se od 19 tvrdnji. Skala MR odnosi se na osobe s mentalnom retardacijom i sastoji se od 22 tvrdnje. Skala TI odnosi se na osobe s tjelesnom invalidnoau i sastoji se od 19 tvrdnji. Skala OV odnosi se na osobe sa sljepoom i slabovidnoau i sastoji se od 22 tvrdnje. Skala OS odnosi se na osobe s oateenjima sluha i sastoji se od 16 tvrdnji. Svaka skala sastoji se od niza negativno sro enih tvrdnji koje ispitanik procjenjuje kao mogui razlog da ne zaposli osobu s invaliditetom. Slaganje sa svakom pojedinom tvrdnjom ispitanik iskazuje na skali Lickertovog tipa od 5 stupnjeva: nikako se ne sla~em (1), ne sla~em se (2), ne mogu se odlu iti (3), sla~em se (4) i potpuno se sla~em (5). Sve skale sadr~e etiri identi ne varijable (prve tri i zadnju varijablu na svakoj skali): Iziskuje suviae komplikacija. Bila bi previae zaatiena na radu. Ne bi mogla postii isti radni u inak kao i osoba bez invaliditeta. Ostali je radnici ne bi prihvatili kao ravnopravnog lana kolektiva. Pouzdanost skala provjerena je na uzorku 154 poslodavca kroz unutarnju konzistentnost rezultata mjerenja. Prema Cronbach Alpha koeficijentima, sve skale su pouzdane (Tablica 7). Tablica 7 Pouzdanost skala Skala  KB Skala  MR Skala  TI Skala  OV Skala  OS CRONBACH ALPHA0,890,940,900,940,91 Legenda: Skala KB - Skala kroni ne bolesti (KB) Skala MR - Skala mentalna retardacija (MR) Skala TI - Skala tjelesna invalidnost (TI) Skala OV - Skala oateenje vida (OV) Skala OS - Skala oateenje sluha (OS) Kriterijske varijable upitnika su: veli ina poduzea, sektor djelatnosti poduzea, obveza kvotnog zapoaljavanja i iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima. NA IN PROVOENJA ISPITIVANJA Slu ajnim izborom odabrana su poduzea iz baze podataka Hrvatske gospodarske komore za Primorsko goransku ~upaniju (Tablica 3 u Prilogu 2). Istra~ivanje je po injalo telefonskim pozivom direktoru ili odgovornoj osobi koja odlu uje o zapoaljavanju u poduzeu. Nakon kratkog informiranja o istra~ivanju, dogovorio bi se termin s poslodavcem koji je pristao na anketiranje. Anketiranje je trajalo u prosjeku 20 do 30 minuta, ovisno o potrebi poslodavca za dodatnim objaanjenjima ili komentarima. Provela su ga dva anketara, od travnja do listopada 2003. godine na podru ju Primorsko goranske ~upanije. METODE OBRADE PODATAKA Pouzdanosti svake skale provjerena je kroz unutarnju konzistentnost rezultata mjerenja i izra unat je Cronbach-alpha koeficijent. Metodama deskriptivne statistike odreena su osnovna obilje~ja distribucije rezultata na svakoj skali, te je ispitana normalnost distribucije Kolmogorov-Smirnovim testom. Latentna struktura pojedine skale utvrena je faktorskom analizom, metodom zajedni kih faktora. Kao kriterij za ekstrakciju faktora koriaten je Gurman-Kaiserov kriterij. Nakon ekstrahacije faktora, u injena je kosokutna direkt oblimin rotacija. Dobiveni podaci obraeni su metodama deskriptivne statistike, a za utvrivanje razlika meu skupinama ispitanika, dobivenih u odnosu na faktore skala, koritena je analiza varijance i diskriminativna analiza. Kako bi se ustanovilo koje su razlike odgovorne za dobivene rezultate, koriten je Sheffeov post hoc test. REZULTATI I DISKUSIJA STRUKTURA TEKOA PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S INVALIDITETOM PERCIPIRANIH OD STRANE POSLODAVCA Struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima (Skala KB) Kolmogorov-Smirnovim testom utvreno je da distribucija rezultata poslodavaca na Skali KB zna ajno ne odstupa od normalne, ato se vidi iz 8. tablice. Tablica 8 Kolmogorov-Smirnov test rezultata na Skali KB NMax DZpSKALA KB1540,57,7060.702 Slika 1 Distribucija rezultata na Skali KB  Slika 2 Distribucija standardiziranih rezultata na Skali KB  Iz 1. i 2. slike uo ava se da su rezultati poslodavaca na 19 varijabli Skale KB distribuirani oko sredianje vrijednosti, ato pokazuju i rezultati deskriptivne statistike na sumarnoj varijabli za sve ispitanike. Kao ato se vidi u 9. tablici, prosje an rezultat ispitanika na svim varijablama Skale KB ima vrijednost 52,6. Ukoliko se taj rezultat podijeli s ukupnim brojem varijabli, prosje ni rezultat ispitanika na svakoj varijabli iznosi 2,76. Obzirom na numeri ko vrednovanje tvrdnji uo ava se neodlu nost poslodavaca u procjeni navedenih tvrdnji preprekama za zapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima, iako je primjetna tendencija pomicanja prema stupnjevima slaganja, ato zna i da se ipak viae opredjeljuju da su te tvrdnje prepreke za zapoaljavanje nego ato se ne mogu odlu iti. Tablica 9 Osnovni statisti ki pokazatelji za Skalu KB NMin. Max.Sum M SD SKALA KB15420,0084,008100,0052,597411,5433Legenda: N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat Sum  sumarni rezultat svih ispitanika na svim varijablama M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Faktorskom analizom na Skali KB metodom zajedni kih faktora, prema Gutman-Kaiserovom kriteriju, ekstrahirano je 5 oblimin faktora koji objaanjavaju 63% zajedni ke varijance, ato se vidi iz 10. tablice. Tablica 10 Zna ajne glavne komponente Faktorsvojstvene vrijednosti% zajedni ke varijancekumulativni %16,86536,13436,13421,5278,03744,17131,2856,76150,93241,1786,20057,13251,0935,75262,884 Prvi faktor isti e se po veli ini svojstvene vrijednosti i predstavlja glavni faktor skale. Ostala etiri faktora imaju zna ajno manje i podjednake svojstvene vrijednosti. Tablica 11 Varijable Skale KB koje ine faktor KB 1 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti13. Bojim se da bi mogla fizi ki napasti kolege. ,72014. Mislim da bih morao birati rije i u ophoenju s njom. ,55115. Neugodno bi mi bilo zbog njezine bolesti.,439 6. Mogao bih izgubiti stranke radi njezina ponekad udnog ponaaanja.,43619. Ostali je radnici ne bi prihvatili kao ravnopravnog lana kolektiva.,307Kao ato se vidi iz 11. tablice, pet varijabli sudjeluje u saturiranju prvog faktora, koji objaanjava 36% ukupne varijance sustava. Prvi faktor ima visoke saturacije na varijabli 13 (Bojim se da bi, zbog bolesti, bila neproduktivna). Ostale varijable imaju niske saturacije na faktoru. Sve varijable ukazuje na do~ivljaj osoba s kroni nim bolestima fizi ki agresivnim, udnog ponaaanja te osobama s kojima bi se poslodavac osjeao neugodno u komunikaciji. Stoga se ovaj faktor mo~e nazvati FAKTOROM MOGUEG NEPRIMJERENOG PONA`ANJA. U Upitniku (Prilog 1) je uz pojam osoba s kroni nom bolesti, za primjer, bilo navedeno nekoliko razli itih bolesti: dijabetes, astma, reumatske bolesti, sr ane bolesti, epilepsija, karcinom, PTSP, neuroze, psihoze i ostale kroni ne bolesti. Ako se uzme u obzir da je pojam osoba s kroni nim bolestima vrlo uopen, teako je jednodimenzionalno interpretirati rezultate. S jedne strane, ukoliko poslodavac u procjeni prepreka za zapoaljavanje misli na osobu s psihi kim oboljenjima, ova ponaaanja su uvjetno re eno vjerojatna. Za ostala oboljenja, koja se mogu svrstati pod termin kroni nih bolesti, ona su jednako vjerojatna kao i za ostatak populacije. U tom slu aju predstavljaju nerealne ili iracionalne strahove poslodavca, dakle emocionalnu komponentu stava. Stoga se za poslodavce koji navedena ponaaanja percipiraju razlogom za nezapoaljavanje, mo~e konstatirati da imaju negativni afektivni stav. Visoki rezultat na faktoru predstavlja poslodavca koji je zabrinut za posljedice zapoaljavanja osoba s kroni nim oboljenjima radi njihovog problemati nog ponaaanja. Visok rezultat na faktoru, mo~e zna iti da poslodavac ima negativni afektivni stav prema zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima koji se temelji na predrasudama. Nizak rezultat na faktoru ozna ava poslodavca koji ne percipira da bi teakoe pri zapoaljavanju proizlazile iz mogueg neprimjerenog ponaaanja osoba s kroni nim bolestima, odnosno ako i bi, one mu ne predstavljaju razlog nezapoaljavanja. Tablica 12 Varijable Skale KB koje ine faktor KB 2 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti17. Bojim se da joj ne bih znao pomoi, kada bi joj se neato dogodilo. ,80216. Ne znam kako bih reagirao da dobije neki napad. ,65818. Bojim se da se, zbog svoje bolesti, ne bi uklopila u radnu sredinu.,360 Drugi faktor objaanjava 8% zajedni ke varijance te ima visoke saturacije na 17. varijabli i srednje na 16. varijabli, ato je vidljivo iz 12. tablice. Spomenute varijable odnose se na bojazan i nesigurnost poslodavca oko na ina reagiranja u situaciji kada osoba s kroni nom bolesti treba pomo i stoga se ovaj faktor imenuje FAKTOROM OSJEAJA NEKOMPETENTNOSTI POSLODAVCA U SITUACIJI ZDRAVSTVENE POTREBE OSOBA S KRONI NIM BOLESTIMA. Visok rezultat na ovom faktoru govori o poslodavcu koji se osjea nekompetentnim u situaciji zdravstvene potrebe osoba s kroni nim bolestima i to smatra moguim razlogom za njezino nezapoaljavanje. Ni~i rezultat na faktoru odnositi se na poslodavca koji se ne sla~e s tvrdnjama jer se ili osjea kompetentno reagirati u navedenim situacijama ili bolest osobe i moguu zdravstvenu potrebu ne smatra razlogom za njezino nezapoaljavanje. Tablica 13 Varijable Skale KB koje ine faktor KB 3 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti8. Bojim se da ne bi redovito dolazila na posao. ,8829. Bojim se da ne bi redovito pila lijekove. ,704Kao ato se vidi iz 13. tablice dvije varijable sudjeluju u saturiranju treeg faktora, koji objaanjava 7% ukupne varijance. Trei faktor ima visoke saturacije na 8. i 9. varijabli. Budui da se ove dvije varijable odnose na zabrinutost poslodavca oko mogueg neizvraenja radnih obveza (ali i onih u svezi njene bolesti) zaposlenika s kroni nom bolesti, ovaj se faktor imenuje kao FAKTOR O EKIVANE NEODGOVORNOSTI. Visok rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca koji je zabrinut hoe li se osoba s kroni nom bolesti ponaaati odgovorno i to percipira moguim razlogom nezapoaljavanja. Nizak rezultat na ovom faktoru mo~e predstavljati ili poslodavca koji ne o ekuje neodgovorno ponaaanje od strane osobe s kroni nom bolesti ili poslodavca koji mogue neodgovorno ponaaanje iste ne percipira razlogom njenog nezapoaljavanja . Tablica 14 Varijable Skale KB koje ine faktor KB 4 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti5. Ne ~elim biti odgovoran ako joj se neato dogodi.,8394. Bojim se da bi mogla nastradati ili umrijeti. ,62812. Bojim se da bih morao platiti odatetu, ako bi se ozlijedila na radu.,371 etvrti faktor objaanjava 6% zajedni ke varijance. Ima visoke saturacije na 5. varijabli (Tablica 14). Prva se varijabla odnosi na osjeaj odgovornosti a druge dvije na strah poslodavca, poradi mogue nesree na radu ili tragi nih posljedica bolesti osobe i stoga se ovaj faktor imenuje FAKTOROM ODGOVORNOSTI I RIZIKA. Visok rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca koji percipira da je zapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima povezano s poja anom odgovornoau i rizikom od nesrea na radu, te je to razlog radi kojeg je ne bi zaposlio. Ni~i rezultat na etvrtom faktoru govori o poslodavcu koji ne procjenjuje moguu nesreu na radu osobe s kroni nom bolesti razlogom njezinog nezapoaljavanja. Isto tako, nizak se rezultat mo~e odnositi na poslodavca koji ne smatra da je zapoaljavanje ovih osoba povezano s poveanom odgovornoau i rizikom. Tablica 15 Varijable Skale KB koje ine faktor KB 5 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti10. Bojim se da bi, zbog bolesti, bila neproduktivna.,7453. Ne bi mogla postii isti radni u inak kao i zdrava osoba.,6461. Iziskuje suviae komplikacija.,5952. Bila bi previae zaatiena na radu. ,51011. Mislim da bi esto iala na bolovanje.,387Kao ato se vidi iz 15. tablice, pet varijabli sudjeluje u saturiranju petog faktora, koji objaanjava 6% zajedni ke varijance. Varijable 10 i 3 najviae sudjeluju u saturiranju petog faktora i odnose se na procjenu poslodavca o smanjenoj radnoj produktivnosti osobe s kroni nom bolesti. Preostale varijable opisuju uvjerenje poslodavca o nepovoljnosti zapoaljavanja iste. Stoga se faktor imenuje kao FAKTOR NEPOVOLJNOSTI ZAPO`LJAVANJA RADI O EKIVANE SMANJENE RADNE U INKOVITOSTI. Visok rezultat na ovom faktoru govori o uvjerenju poslodavca da je nepovoljno zaposliti osobu s kroni nom bolesti jer o ekuje da e ona imati smanjenu radnu u inkovitost. Nizak rezultat na petom faktoru mo~e ozna avati: 1. poslodavca koji se ne sla~e s navedenim tvrdnjama, dakle ne smatra da je zapoaljavanje osobe s kroni nom bolesti nepovoljno (smanjeni radni u inak, komplicirano, ...); odnosno 2. poslodavca koji ne percipira moguu smanjenu radnu produktivnost kao teakou pri zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima. Mo~e se utvrditi da je faktorskom analizom ekstrahirano pet faktora Skale KB. Svi su faktori pozitivno usmjereni. Viai rezultati na njima predstavljaju procjenu poslodavca da su to razlozi radi kojih ne bi zaposlio osobe s kroni nim bolestima. Glavni faktor Skale KB je Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja (KB 1). Dva su faktora skale opisana s po pet varijabli (Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja KB 1 i Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti KB 5) i predstavljaju prave faktore skale. Preostala tri faktora opisana su s po dvije do tri varijable. Iz aritmeti kih sredina rezultata ispitanika (Tablica 16) na faktorima Skale KB o ito je za poslodavce najja i razlog radi kojeg ne bi zaposlili osobe s kroni nim bolestima, temeljen na osobnom uvjerenju o nepovoljnosti zapoaljavanja istih radi o ekivane smanjene radne produktivnosti. Tablica 16 Osnovni statisti ki pokazatelji na faktorima Skale KB FAKTORI N Min Max M SD KB_1 154 4,00 17,00 9,9156 2,8398 KB_2 154 3,00 13,00 8,3636 2,5433 KB_3 154 2,00 10,00 5,3247 1,8217 KB_4 154 3,00 15,00 8,2013 2,6031 KB_5 154 5,00 22,00 15,3896 3,7631 Legenda: KB 1  Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja, (KB 1) KB 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe (KB 2) KB 3  Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3) KB 4  Faktor odgovornosti i rizika (KB 4) KB 5  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5) N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja osoba s kroni nim bolestima radi o ekivane smanjene produktivnosti (KB 5) ima rezultat aritmeti ke sredine 15, 4. Ostale razloge opisane s preostala etiri faktora ove skale poslodavci smatraju manje zna ajnim razlozima za nezapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima. Tablica 17 Interkorelacije faktora Skale KB FaktorKB_1KB_2KB_3KB_4KB_5KB_11,000KB_2,3371,000KB_3,322,3021,000KB_4,326,257,3581,000KB_5,446,296,481,5091,000Legenda: KB 1  Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja (KB 1) KB 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe (KB 2) KB 3  Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3) KB 4  Faktor odgovornosti i rizika (KB 4) KB 5  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5) Iz Tablice 17. vidljivo je da su svi faktori u pozitivnim korelacijama. Najviae su korelacije izmeu 5. faktora s jedne strane, i 4., 3. i 1. s druge strane. Poslodavci koji smatraju nepovoljnim zaposliti osobe s kroni nim bolestima radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti istih, percipiraju da je njihovo zapoaljavanje povezano s poja anom odgovornoau i rizikom od nesrea na radu, te o ekivanim neodgovornim i neprimjerenim ponaaanjem. Mo~e se zaklju iti da poslodavci vide navedene razloge meusobno povezanim. Najslabija je povezanost ovih faktora s 2. faktorom.Vlastiti osjeaj nekompetentnosti u situaciji zdravstvene potrebe osoba s kroni nim bolestima ne povezuju s ranije navedenim razlozima. Struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom (Skala MR) Kolmogorov-Smirnovim testom utvreno je da distribucija rezultata poslodavaca na Skali MR zna ajno ne odstupa od normalne, ali je vrlo blizu granici statisti ke zna ajnosti (p=0,069), ato se vidi u 18. tablici. Tablica 18 Kolmogorov-Smirnov test rezultata na Skali MR NMax DZpSKALA MR1540,1051,2980.069 Kao to je iz 3. i 4. slike vidljivo, rezultati poslodavaca na 22 varijable Skale MR distribuirani su oko sredinje vrijednosti. Distribucija je pomaknuta u desno to pokazuju i rezultati deskriptivne statistike (19. tablica). Stoga dobivene rezultate treba uzeti s odreenim oprezom. Slika 3 Distribucija rezultata na Skali MR  Slika 4 Distribucije standardiziranih rezultata na Skali MR  Prosje an rezultat ispitanika na svim varijablama Skale MR iznosi 72,5 a na pojedinoj varijabli 3,29. Uo ava se neodlu nost poslodavaca u procjeni navedenih tvrdnji Skale MR kao razloga za nezapoaljavanje osoba s mentalnom retardacijom. K tome, navedene tvrdnje poslodavci su skloniji percipirati razlozima za nezapoaljavanje nego suprotno. Tablica 19 Osnovni statisti ki pokazatelji za Skalu MR NMin. Max.Sum M SD SKALA MR15422,00106,0011161,0072,474014,3400Legenda: N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat Sum  sumarni rezultat svih ispitanika na svim varijablama M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Faktorskom analizom na Skali MR metodom zajedni kih faktora, prema Gutman-Kaiserovom kriteriju, ekstrahirana su 4 oblimin faktora koji objaanjavaju 66% zajedni ke varijance (Tablica 20). Tablica 20 Zna ajne glavne komponente Faktorsvojstvene vrijednosti% zajedni ke varijancekumulativni %110,23946,53946,53921,7307,86354,40331,2985,90160,30441,1605,27165,575Prvi se faktor isti e po veli ini svojstvene vrijednosti i predstavlja glavni faktor skale. Ostala tri faktora imaju zna ajno manje i podjednake svojstvene vrijednosti. Iz 21. tablice vidljivo je da pet varijabli sudjeluje u saturiranju prvog faktora, koji objaanjava 47% ukupne varijance. Prvi faktor ima osrednje saturacije na svih pet varijabli. Varijable prvog faktora opisuju mogue teakoe u komunikaciji s osobama s mentalnom retardacijom i u prihvaanju njezinog izgleda i ponaaanja. Teakoe u komunikaciji opisane su varijablama: nemogunosti normalnog razgovara, razgovora kao s djetetom te pretpostavci o potrebi za uzastopnim ponavljanjima ato i kako raditi. Sveukupno ove varijable govore o socijalnom ponaaanju osobe s mentalnom retardacijom. Stoga se ovaj faktor imenuje FAKTOROM TE`KOA U SOCIJALNOM PONA`ANJU. Tablica 21 Varijable Skale MR koje ine faktor MR 1 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti12. S njome bi se moralo pri ati kao s djetetom.,6629. Odbojna bi mi bila po izgledu.,61713. Trebalo bi joj sto puta ponoviti ato i kako da radi.,61611. S njom ne bi bilo mogue normalno razgovarati.,61015. Ove se osobe udno ponaaaju.,603Visok rezultat na prvom faktoru govori o poslodavcu, koji o ekivane teakoe u socijalnom ponaaanju osoba s mentalnom retardacijom, smatra razlogom njihovog nezapoaljavanja. Nizak rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca kojem mogue teakoe u socijalnom ponaaanju osoba s mentalnom retardacijom nisu razlog za njihovo nezapoaljavanje ili uope ne procjenjuje socijalno ponaaanje ovih osoba problemati nim ili zahtijevnim. Tablica 22 Varijable Skale MR koje ine faktor MR 2 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti3. Ne bi mogla postii isti radni u inak kao i osoba prosje nog intelektualnog funkcioniranja.,7356. Ne bi bila dovoljno produktivna.,6517. Ne bi bila dovoljno brza.,6464. Ne bi razumjela ato se od nje o ekuje.,6221. Iziskuje suviae komplikacija. ,5908. Proizvodi bi bili loaije kvalitete.,489 Drugi faktor objaanjava 8% zajedni ke varijance, te ima visoke saturacije na varijabli 3 (Tablica 21). ini ga aest varijabli koje se odnose na procjenu poslodavca da je razlog nezapoaljavanja osobe s mentalnom retardacijom: njena slabija radna produktivnost (3. i 6. varijabla), sporost (7), smanjena sposobnost razumijevanja (4), te mogue suviane komplikacije, openito, kao i u proizvodnom procesu. Stoga se ovaj faktor imenuje kao FAKTOR RADNE NEKOMPETENTNOSTI. Visok rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca koji percipira radnu nekompetentnost osobe s mentalnom retardacijom razlogom njezinog nezapoaljavanja. Ni~i rezultat na faktoru govori o poslodavcu koji ne percipira osobu s mentalnom retardacijom radno nekompetentnom. Takoer mo~e zna iti i da poslodavac razlogom za nezapoaljavanje osobe s mentalnom retardacijom ne smatra njenu moguu radnu nekompetentnost. Tablica 23 Varijable Skale MR koje ine faktor MR 3 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti18. Ne bi bila samostalna, uvijek bi ovisila o nekom drugom.-,92319. Potreban bi joj bio stalni nadzor. -,712 Iz 23. tablice vidljivo je da samo dvije varijable sudjeluju u saturiranju treeg faktora, koji objaanjava 6% ukupne varijance. Trei faktor ima vrlo visoke saturacije na 18. varijabli, te visoke na 19. varijabli. Budui da se ove dvije varijable odnose na samostalnost osobe s mentalnom retardacijom, taj se faktor mo~e imenovati FAKTOROM NESAMOSTALNOSTI. Visok rezultat na treem faktoru govori o percepciji poslodavca da je razlog nezapoaljavanja osobe s mentalnom retardacijom njena nesamostalnost. Nizak rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca ija percepcija mogue nesamostalnosti osobe s mentalnom retardacijom njemu ne predstavlja razlog nezapoaljavanja ili je uope ne percipira nesamostalnom. Tablica 24 Varijable Skale MR koje ine faktor MR 4 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti faktorski koeficijenti16. Ostali radnici se ne bi slo~ili da rade s njom.,75822. Ostali je radnici ne bi prihvatili kao ravnopravnog lana kolektiva.,67410. Kolegama bi bilo neugodno u njezinom druatvu.,527 etvrti faktor objaanjava 5% zajedni ke varijance te ima visoke saturacije na 16. varijabli, ato je vidljivo iz Tablice 24. One opisuju procjenu poslodavca: da ostali radnici u poduzeu ne bi bili suglasni raditi s osobom s mentalnom retardacijom, osjeali bi se neugodno u njezinom druatvu, ne bi je prihvatili kao ravnopravnog lana. Stoga se faktor mo~e imenovati FAKTOROM SOCIJALNOG NEPRIHVAANJA. Visok rezultat na ovom faktoru ozna ava percepciju poslodavca o socijalnoj neprihvaenosti osobe s mentalnom retardacijom kao mogui razlog njenog nezapoaljavanja. Nizak rezultat na etvrtom faktoru mo~e zna iti da poslodavac ne smatra da e osoba s mentalnom retardacijom biti socijalno neprihvaena. Takoer se mo~e odnositi i na poslodavca za kojeg mogue socijalno neprihvaanje osobe s mentalnom retardacijom od strane ostalih kolega nije razlog njenog nezapoaljavanja. Mo~e se utvrditi da su faktorskom analizom ekstrahirana etiri faktora Skale MR. Viai rezultat na prvom, drugom i etvrtom faktoru, te ni~i na treem faktoru ozna ava vee slaganje poslodavca s tvrdnjama o razlozima za nezapoaljavanje osobe s mentalnom retardacijom. Faktor teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1) glavni je faktor skale i on, uz Faktor radne nekompetentnosti (MR 2), opisuje razloge koji poslodavcima predstavljaju najvee prepreke u zapoaljavanju osoba s mentalnom retardacijom. Ostala dva faktora opisuju razloge koje poslodavci percipiraju kao manje zna ajne teakoe pri promialjanju o zapoaljavanju ove skupine osoba. Iz 25. tablice vidljivo je da razlozi koji opisuje Faktor radne nekompetentnosti (MR 2) poslodavcima predstavljaju najvee prepreke pri zapoaljavanju osoba s mentalnom retardacijom. Zanimljivo je spomenuti rezultate istra~ivanja o procjeni radne kompetentnosti osoba s mentalnom retardacijom provedenih u SAD-u (Olson, Cioffi, Yovanoff, Mank, 2001) Rezultati projekta Poslodavci i njihova percepcija zaposlenika s mentalnom retardacijom (Olson, Cioffi, Yovanoff, Mank, 2001) pokazuju da poslodavci koji su zaposlili osobe s mentalnom retardacijom smatraju da su to u inili uz minimalnu prilagodbu radnog mjesta, u usporedbi s drugim zaposlenicima, te da su ove osobe zaposlene radi svojih radnih sposobnosti. Usporede li se, dakle, rezultati navedenog istra~ivanja s ovim, namee se zaklju ak da poslodavci ovog uzorka svoje razloge o nezapoaljavanju osobe s mentalnom retardacijom temelje na predrasudama o njima. Tablica 25 Osnovni statisti ki pokazatelji na faktorima Skale MR FAKTORI N Min Max M SD MR_1 154 5,00 25,00 15,1948 4,1885 MR_2 154 6,00 30,00 21,9026 4,2623 MR_3 154 2,00 10,00 7,5260 1,6850 MR_4 154 3,00 15,00 8,5455 2,4444 Legenda: MR 1  Faktor teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1) MR 2  Faktor radne nekompetentnosti (MR 2) MR 3  Faktor nesamostalnosti (MR 3) MR 4  Faktor socijalnog neprihvaanja (MR 4) N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Svi faktori Skale MR u meusobnim su korelacijama, ije se vrijednosti kreu od 0,38 do 0,52. Korelacije izmeu 1., 2., i 4. faktora pozitivne su, a korelacije s 3. faktorom su negativne (Tablica 26). Negativna korelacija posljedica je negativno usmjerenih standardiziranih faktorskih koeficijenata koji saturiraju Faktor nesamostalnosti (MR 3). Tablica 26 Interkorelacije faktora Skale MR Faktor1234MR 11,000MR 2,4921,000MR 3-,448-,4551,000MR 4,515,400-,3831,000Legenda: MR 1  Faktor teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1) MR 2  Faktor radne nekompetentnosti (MR 2) MR 3  Faktor nesamostalnosti (MR 3) MR 4  Faktor socijalnog neprihvaanja (MR 4) Najviaa pozitivna korelacija postoji izmeu Faktora teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1), s jedne strane, te Faktora socijalnog neprihvaanja (MR 4) i Faktora radne nekompetentnosti (MR 2) s druge strane. Dakle, poslodavci koji razlog nezapoaljavanja osoba s mentalnom retardacijom vide u moguim teakoama njihovog socijalnog ponaaanja, vide ga i u pretpostavljenoj nedovoljnoj radnoj kompetenciji te moguem socijalnom neprihvaanju od strane okoline, i suprotno. Kako je ranije navedeno, Faktor nesamostalnosti (MR 3) s ostalim faktorima Skale MR ima prividno negativne korelacije, a zapravo se radi o pozitivnim. Najviaa je korelacija ovog faktora s Faktorom teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1) i Faktorom radne nekompetentnosti (MR 2). Poslodavci kojima razlog nezapoaljavanja osoba s mentalnom retardacijom predstavlja njihova mogua radna nekompetentnost i teakoe u socijalnom ponaaanju istih, takoer moguu nesamostalnost ovih osoba percipiraju razlogom nezapoaljavanja. Struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti (Skala TI) Normalnost distribucije rezultata poslodavaca na Skali TI testirana je Kolmogorov-Smirnovim testom. Kao ato se vidi iz 27. tablice distribucija rezultata zna ajno ne odstupa od normalne. Tablica 27 Kolmogorov-Smirnov test rezultata na Skali TI NMax DZpSKALA TI1540,52,6440.801 Rezultati poslodavaca na 19 varijabli Skale TI distribuirani su oko sredinje vrijednosti (5. i 6. slika), to pokazuju i rezultati deskriptivne statistike na sumarnoj varijabli za sve ispitanike. Slika 5 Distribucija rezultata na Skali TI  Slika 6 Distribucija standardiziranih rezultata na Skali TI  Prosje an rezultat ispitanika na svim varijablama Skale TI iznosi 53 (Tablica 28), dok prosje an rezultat ispitanika na pojedinoj varijabli iznosi 2,80. Dakle, poslodavci se ovog uzorka ne mogu odlu iti percipiraju li navedene tvrdnje preprekama za zapoaljavanje osoba s tjelesnom invalidnosti. Primjetna je tendencija pomaka rezultata u lijevo, ato zna i da su poslodavci skloniji navedene tvrdnje ne percipirati preprekama za zapoaljavanje. Tablica 28 Osnovni statisti ki pokazatelji za Skalu TI NMin. Max.Sum M SD SKALA TI15419,0077,008222,0053,389612,0040Legenda: N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat Sum  sumarni rezultat svih ispitanika na svim varijablama M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Faktorskom analizom na Skali TI metodom zajedni kih faktora, prema Gutman-Kaiserovom kriteriju, ekstrahirana su 4 oblimin faktora. Oni objaanjavaju 61% zajedni ke varijance, ato se vidi iz 29. tablice. Tablica 29 Zna ajne glavne komponente Faktorsvojstvene vrijednostikumulativna varijanca% zajedni ke varijance17,56739,82539,82521,5888,35548,18031,3317,00455,18441,0635,59460,778 Prvi faktor se isti e po veli ini svojstvene vrijednosti i predstavlja glavni faktor skale. Ostala tri faktora imaju zna ajno manje te podjednake svojstvene vrijednosti. Vidljivo je iz 30. tablice da aest varijabli sudjeluje u saturiranju prvog faktora, koji objaanjava 40% ukupne varijance. Faktor ima relativno visoke saturacije na svih aest varijabli. Tablica 30 Varijable Skale TI koje ine faktor TI 1 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti18. Ograni ena je u opsegu obavljanja poslova.,78210. Potrebno bi joj bilo mnogo prostora za kretanje.,71711. Morao bih prilagoditi alate i strojeve, a to je skupo.,6124. Radni prostor bi joj se morao prilagoditi.,5787. Ovisna bi bila o tuoj pomoi.,52617. Ne mo~e sama doi do radnog mjesta.,522Ove se varijable, kao prvo, odnose na ograni enje osobe s tjelesnom invalidnosti u obavljanju poslova, na potrebu za prilagodbom radnog prostora i alata, te na potrebu za pomoi druge osobe. Stoga se ovaj faktor imenuje FAKTOROM POTREBE ZA PRILAGODBOM RADI OGRANI ENJA*. Visok rezultat na prvom faktoru govori o poslodavcu koji, razlog za nezapoaljavanje osobe s tjelesnom invalidnosti vidi u postojanju ograni enja kod istih osoba, te u uz to vezanoj potrebi za prilagodbom u radnom prostoru i uvjetima rada. Nizak rezultat na ovom faktoru odnosi se na poslodavca koji ne percipira ograni enja osoba s tjelesnom invalidnosti, ni uz to vezane potrebe za prilagodbom radnog prostora i uvjeta rada, kao mogue prepreke za zapoaljavanje istih. Nizak rezultat na glavnom faktoru Skale TI mo~e govoriti i o poslodavcu koji niti percipira osobu s tjelesnim invaliditetom ograni enu u obavljanju posla niti smatra potrebnim prilagoavati joj radni prostor. Tablica 31 Varijable Skale TI koje ine faktor TI 2 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti13. Takve osobe su iskompleksirane.,87412. Takve osobe su esto depresivne.,86814. Mislim da nije dovoljno komunikativna.,518 Drugi faktor objaanjava 8% zajedni ke varijance, te ima visoke saturacije na 13. i 12. varijabli (Tablica 31). Ove varijable izra~avaju poslodav ev negativni do~ivljaj osobe s tjelesnom invalidnosti jer je opisuju kao iskompleksiranu, depresivnu i u komunikaciji neuspjeanu osobu. Stoga se ovaj faktor imenuje FAKTOROM NEGATIVNOG DO}IVLJAJA. Visok rezultat na ovom faktoru govori o poslodavcu kojem osobni negativni do~ivljaj osobe s tjelesnom invalidnosti predstavlja razlog za njezino nezapoaljavanje. Nizak rezultat na faktoru mo~e zna iti ili da poslodavac ne percipira osobu s tjelesnim invaliditetom depresivnom, iskomplesiranom i nekomunikativnom ili ukoliko je i percipira takvom, njegov osobni do~ivljaj ove osobe nije razlog nezapoaljavanja. Tablica 32 Varijable Skale TI koje ine faktor TI 3 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti6. Ne mogu gledati ovjeka u invalidskim kolicima.,7368. Njezin izgled mogao bi odbiti stranke.,677 Iz 32. tablice o igledno je da samo dvije varijable sudjeluju u saturiranju treeg faktora, koji objaanjava 7% ukupne varijance. Trei faktor ima visoke saturacije na 6. i neato ni~e na 8. varijabli. One opisuju osjeaj nelagode u nazo nosti osobe u invalidskim kolicima, te smatraju da bi izgledom mogla odbiti stranke. Ovaj se faktor imenuje FAKTOROM NELAGODE. Visok rezultat na treem faktoru odnosi se na poslodavca koji osobni osjeaj nelagode u nazo nosti osobe s tjelesnom invalidnosti percipira razlogom za njeno nezapoaljavanje. Nizak rezultat na faktoru govori o poslodavcu koji se ne osjea nelagodno u prisustvu osobe s invaliditetom ili kojem osobni osjeaj nelagode pri nazo nosti osobe s tjelesnom invalidnosti ne predstavlja razlog njenog nezapoaljavanja. Tablica 33 Varijable Skale TI koje ine faktor TI 4 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti1. Iziskuje suviae komplikacija. ,8122. Bila bi previae zaatiena na radu. ,7293. Ne bi mogla postii isti radni u inak kao i osoba bez tjelesnog oateenja.,358 etvrti faktor objaanjava 6% zajedni ke varijance. Faktor ima visoke saturacije na prvoj i drugoj varijabli i nisku na treoj (Tablica 33). Varijabla 3 podjednako sudjeluje u saturiranju etvrtog i prvog faktora Skale TI, a uzeta je u interpretaciju jer ovako definirani faktor identi an je Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja (OS 3), sadr~an je u Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5), Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1), te djelomi no u Faktoru radne nekompetentnosti (MR 2). Prikazane varijable opisuju zapoaljavanje i rad osobe s tjelesnim invaliditetom kompliciranim, pretpostavljaju preveliku zaatienost ove osobe na radu i smanjenu radnu produktivnost. One se odnose na neke pretpostavke o nepovoljnosti zapoaljavanja osobe s tjelesnom invalidnosti pa ih se imenuje FAKTOROM NEPOVOLJNOSTI ZAPO`LJAVANJA. Visok rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca koji zapoaljavanje osobe s tjelesnim invaliditetom percipira nepovoljnim. Nizak rezultat na etvrtom faktoru predstavlja ili poslodavca koji se ne sla~e s tvrdnjama koje saturiraju faktor ili poslodavca za kojeg razlog nezapoaljavanja osobe s tjelesnom invalidnosti nije temeljen na pretpostavci o nepovoljnosti njenog zapoaljavanja. Mo~e se utvrditi da je faktorskom analizom ekstrahirano etiri faktora Skale TI. Viai rezultat na pojedinom faktoru ozna ava vee slaganje poslodavca s tvrdnjama kao razlozima za nezapoaljavanje osoba s tjelesnom invalidnoau. Glavni faktor Skale je Faktor potrebe za prilagodbom radi ograni enja (TI 1). Varijable koje opisuju ovaj faktor predstavljaju najzna ajnije prepreke za zapoaljavanje osoba s tjelesnim invaliditetom. Tablica 34 Osnovni statisti ki pokazatelji na faktorima Skale TI FAKTORI N Min Max M SD TI_1 154 6,00 28,00 19,5130 4,6007 TI_2 154 3,00 12,00 7,3052 2,1338 TI_3 154 2,00 8,00 4,2922 1,6085 TI_4 154 2,00 10,00 5,7922 1,9693 Legenda: TI 1  Faktor potrebe za prilagodbom radi ograni enja (TI 1) TI 2  Faktor negativnog do~ivljaja (TI 2) TI 3  Faktor nelagode (TI 3) TI 4  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja (TI 4) N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Na temelju razlika u aritmeti kim sredinama (Tablica 34), mo~e se zaklju iti sljedee: ograni enja osobe s tjelesnim invaliditetom i uz to vezana potreba za prilagodbom radnog prostora, poslodavcima ovog uzorka predstavljaju najvee prepreke pri njezinom zapoaljavanju. Ostali razlozi, kao mogui osobni osjeaj nelagode u nazo nosti osobe s tjelesnom invalidnosti, uvjerenje o nepovoljnosti zapoaljavanja ovih osoba i osobni negativni do~ivljaj, poslodavcima u ovom istra~ivanju predstavljaju daleko manje razloge radi kojih ih ne bi zaposlili. Svi faktori meusobno pozitivno koreliraju, ato je vidljivo iz Tablice 35. Najviau korelaciju imaju prvi i etvrti faktor, odnosno Faktor potrebe za prilagodbom radi ograni enja (TI 1) i Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja osobe s tjelesnim invaliditetom (TI 4). Dakle, poslodavci koji vide razloge nezapoaljavanja osoba s tjelesnom invalidnosti u vlastitom uvjerenju o nepovoljnosti njenog zapoaljavanja, istovremeno ih percipiraju u pretpostavljenom postojanju ograni enja na radnom mjestu istih, te uz to vezanu potrebu za prilagodbom u radnom prostoru. Tablica 35 Interkorelacije faktora Skale TI Faktor1234 TI 11,000 TI 2,4681,000 TI 3,372,2631,000 TI4,616,328,4121,000 Legenda: TI 1  Faktor potrebe za prilagodbom radi ograni enja (TI 1) TI 2  Faktor negativnog do~ivljaja (TI 2) TI 3  Faktor nelagode (TI 3) TI 4  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja (TI 4) Najni~a korelacija postoji izmeu Faktora negativnog do~ivljaja (TI 2) i Faktora nelagode (TI 3) i iznosi 0,26. Poslodavcima kojima osobni negativni do~ivljaj osoba s tjelesnim invaliditetom predstavlja razlog njihovog nezapoaljavanja, osobni osjeaj nelagode u nazo nosti osobe s tjelesnom invalidnosti ne percipiraju razlogom za njeno nezapoaljavanje, i suprotno. Struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida (Skala OV) Kao ato se vidi u 36. tablici, Kolmogorov-Smirnovim testom utvreno je da distribucija rezultata poslodavaca na Skali OVzna ajno ne odstupa od normalne. Tablica 36 Kolmogorov-Smirnov test rezultata na Skali OV NMax DZpSKALA OV1540,921,1430.146 Rezultati poslodavaca na 22 varijable Skale OV distribuirani su oko sredianje vrijednosti (Slika 7 i 8), a distribucija je pomaknuta u desno. Slika 7 Distribucija rezultata na Skali OV  Slika 8 Distribucije standardiziranih rezultata na Skali OV  Prosje an rezultat ispitanika na svim varijablama Skale OV iznosi 70 ili 3,20 na pojedinoj varijabli, ato je vidljivo iz Tablice 37. Dakle, poslodavci ovog uzorka neodlu ni u procjeni navedenih tvrdnji kao prepreka za zapoaljavanje osoba s oateenjima vida, premda su viae skloni percipirati ih razlozima za nezapoaljavanje, nego suprotno. Tablica 37 Osnovni statisti ki pokazatelji za Skalu OV NMin. Max.Sum M SD SKALA OV15422,00110,0010842,0070,402614,4025Legenda: N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat Sum  sumarni rezultat svih ispitanika na svim varijablama M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Faktorskom analizom na Skali OV, metodom zajedni kih faktora, prema Gutman-Kaiserovom kriteriju, ekstrahirana su 4 oblimin faktora. Oni objaanjavaju 62% zajedni ke varijance, ato je vidljivo iz 38. tablice. Tablica 38 Zna ajne glavne komponente Faktorsvojstvene vrijednosti% zajedni ke varijancekumulativni %19,62743,76143,76121,8198,26652,02731,1235,10357,13041,0544,79361,923Prvi faktor isti e se po veli ini svojstvene vrijednosti i predstavlja glavni faktor skale. Ostala tri faktora imaju zna ajno manje i podjednake svojstvene vrijednosti. Tablica 39 Varijable Skale OVkoje ine faktor OV 1 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti1. Iziskuje suviae komplikacija. ,80419. Ne bi mogla koristiti pisane upute.,67420. Ne bi se mogla slu~iti tehni kim uredskim pomagalima.,6083. Ne bi mogla postii isti radni u inak kao i videa osoba.,5882. Bila bi previae zaatiena na radu. ,5345. Niata ne vidi, pa ne bi mogla ni raditi.,479Kao ato se vidi iz 39. tablice, aest varijabli sudjeluje u saturiranju prvog faktora koji objaanjava 44% ukupne varijance. Ovaj faktor ima visoke saturacije na 1. varijabli i relativno visoke saturacije na varijablama 19 i 20. Varijable 1, 2 i 3 opisuju zapoaljavanje osoba s oateenjima vida nepovoljnim za poslodavce. Preostale varijable prvog faktora ukazuju da osobe s oateenjima vida ne bi bile u mogunosti koristiti pisane upute, niti slu~iti se tehni kim uredskim pomagalima. Prvi faktor imenuje se FAKTOROM NEPOVOLJNOSTI ZAPO`LJAVANJA RADI OGRANI ENJA. Visok rezultat na ovom faktoru, ozna ava poslodavca koji smatra zapoaljavanje osobe s oateenjem vida nepovoljnim i to je razlog njenog nezapoaljavanja. Nizak rezultat odnosi se na poslodavca koji ne smatra da je zapoaljavanje osobe s oateenjem vida nepovoljno ili mu to ne predstavlja razlog nezapoaljavanja istih. Tablica 40 Varijable Skale OVkoje ine faktor OV 2 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti14. Ne znam kako bih joj mogao pomoi.,74213. Mogla bi biti povu ena i nekomunikativna.,57312. Ne znam u emu joj je sve potrebna pomo.,51611. Ne znam gdje bih gledao kada razgovaramo.,503 Drugi faktor objaanjava 8% zajedni ke varijance, te ima visoke saturacije na varijabli 14 i niske na ostalim (Tablica 40). Prva varijabla, koja najviae sudjeluje u definiranju drugog faktora, opisuje osjeaj nekompetentnosti poslodavca u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida. Preostale varijable govore da poslodavac osobe s oateenjima vida percipira kao povu ene i nekomunikativne i u ijoj se nazo nosti osjea nelagodno. Stoga se ovaj faktor imenuje FAKTOROM OSJEAJA NEKOMPETENTNOSTI POSLODAVCA U SITUACIJI POTREBE ZA POMOI. Moglo bi se rei da slaganje poslodavaca, s gore navedenim tvrdnjama, ukazuje na njihov mogui osjeaj nekompetencije u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida. Visok rezultat na faktoru odnosi se na poslodavca, iji mogui osjeaj nekompetentnosti u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida, predstavlja razlog njenog nezapoaljavanja. Nizak rezultat govori o poslodavcu koji razlog nezapoaljavanja osobe s oateenjem vida ne percipira u moguem osobnom osjeaju nekompetencije u situaciji potrebe za pomoi osobi. Takoer nizak rezultat poslodavca mo~e zna iti da se on osjea kompetentno i zna ato bi u inio u navedenoj situaciji. Tablica 41 Varijable Skale OVkoje ine faktor OV 3 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti16. Sklona bi bila ozljedama na radu.,6798. Ograni ena bi bila u opsegu obavljanja poslova.,62917. Trebao bi joj posebno prilagoen prostor.,5999. Bojim se da bi se mogla ozlijediti pri kretanju.,58021. Bila bi mi previae skupa prilagodba njezinog radnog mjesta.,46610. Trebao bi joj stalni nadzor.,427 Vidljivo je iz 41. tablice da aest varijabli sudjeluje u saturiranju treeg faktora, koji objaanjava 5% ukupne varijance. Trei faktor ima zna ajno relativno visoke saturacije na varijabli 8, osrednje na 17. i 9. i niske na 21. i 10. varijabli. Varijable 8, 9 i 10 opisuju osobu s oateenjem vida kao: ograni enu u obavljanju posla, sklonu ozljedama na radu i nesamostalnu. Varijable 17 i 21 govore o potrebi prilagodbe radnog prostora, te financijskom troaku zbog istog. Trei faktor mo~e se imenovati FAKTOROM O EKIVANIH RADNIH OGRANI ENJA*. Visok rezultat na faktoru odnosi se na poslodavca koji percepira osobe s oateenjem vida kao ograni ene u obavljanju posla, ato vidi razlogom njihovog nezapoaljavanja. Nizak rezultat na faktoru govori ili o poslodavcu koji ne percipira osobe s oateenjima vida ograni enim u radnim zadacima ili poslodavca kojem razlog nezapoaljavanja osobe s oateenjem vida nije u pretpostavljenim ograni enjima te osobe pri obavljanju posla. Tablica 42 Varijable Skale OVkoje ine faktor OV 4 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti15. Strankama bi mogla biti odbojna.,61122. Ostali je radnici ne bi prihvatili kao ravnopravnog lana kolektiva.,6106. Smetalo bi mi ato pipa sve oko sebe.,430 etvrti faktor objaanjava 5% zajedni ke varijance (Tablica 42) te ima osrednje saturacije na varijablama 15 i 22. One opisuju percepciju poslodavca da bi osoba s oateenjem vida bila odbojna za stranke, te da ne bi bila prihvaena kao ravnopravni lan od strane svojih kolega. Stoga se faktor mo~e imenovati kao FAKTOR SOCIJALNOG NEPRIHVAANJA. Visoki rezultati na ovom faktoru ozna avaju poslodavca koji procjenjuje da osoba s oateenjem vida ne bi bila prihvaena u svojoj radnoj okolini, i stoga je ne bi ni zaposlio. Nizak rezultat na ovom faktoru odnosi se na poslodavca kojem mogue socijalno neprihvaanje osobe s oateenjem vida u njenoj radnoj okolini nije razlog njenog nezapoaljavanja ili je ne percipira socijalno neprihvaenom u radnom kolektivu. Mo~e se utvrditi da je faktorskom analizom ekstrahirano etiri faktora Skale OV. Viai rezultati na faktorima predstavljaju uvjerenje poslodavca da su to razlozi radi kojih ne bi zaposlio osobu s oateenjem vida. Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja osobe s oateenjem vida (OV 1) glavni je faktor Skale OV. Varijable koje ga opisuju, uz varijable Faktora radnih ograni enja (OV 3), za poslodavce predstavljaju najveu prRTVX ʧʗʌ}l}a}ؗTKGKhIhhhI0JjhhhI0JUhxmHnHu j{hIUmHnHujhIUmHnHuhImHnHuhI5CJ\mHnHtHu2jhhhI>*B*UmHnHphuhImHnHuhhhI0JmHnHu$jhhhI0JUmHnHujhoUhoho5CJ\ z  b2.+66\gdo@&gdo8 f  " $ , . X Z \ L N P ŻŰէՓމzŻozէjghIUhICJ]aJmHnHtHhhhI0J6'jhhhI>*B*UphhI hxjqhIUjhIU hIhI:mHnHtHhhhI0JjhhhI0JU'jhhhI>*B*Uph$ 8 : < n p r t v x z | ~       ! " = > ޝޝzozޝjShIUhI:mHnHtH'jhhhI>*B*UphhIhhhI0J hxj]hIUjhIU hIhICJ]aJmHnHtHhhhI0J6jhhhI0JU'jhhhI>*B*Uph$> ? @ o p q      Ϻŵަޝޝzoŵzޝ['jhhhI>*B*Uphj?hIUhI:mHnHtH'jhhhI>*B*UphhIhhhI0JhICJ]aJmHnHtH hxjIhIUjhIU hIhhhI0J6jhhhI0JU'jhhhI>*B*Uph# DFHz|~ "TVX\^`bdf$&(,.02򱭱򱭱zoj! hIU'jhhhI>*B*Uphj+hIU'jhhhI>*B*UphhIhhhI0JhICJ]aJmHnHtH hxj5hIUjhIU hIhhhI0J6jhhhI0JU+246lnpr "RTV  ¸­¸zf'j hhhI>*B*Uphj hIU'j hhhI>*B*UphhICJ]aJmHnHtH hxj hIUjhIU hIhhhI0J6'j hhhI>*B*UphhIhhhI0JjhhhI0JU( '()+,-./0KLMNRS   $%&(ԼԼԙԼzpej hIUhhhI0J6'jt hhhI>*B*Uphj hIUhI:mHnHtH'j~ hhhI>*B*UphhIhhhI0JhICJ]aJmHnHtHjhhhI0JU hxj hIU hIjhIU'()*+,-HIJKklmѹ鯪ڇypyVyFhI5CJ\mHnHtHu2j`hhhI>*B*UmHnHphuhImHnHuhhhI0JmHnHu$jhhhI0JUmHnHu hxjhIU hIhhhI0J6'jjhhhI>*B*UphhIhhhI0JhICJ]aJmHnHtHjhhhI0JUjhIU<>@rtvz|~(*,׻ר~j_ZPZEPjhIUjhIU hIhI:mHnHtH'jVhhhI>*B*UphhIhhhI0JjhhhI0JUhI5CJ\mHnHtHu$jhhhI0JUmHnHuhxmHnHu jhIUmHnHujhIUmHnHuhImHnHuhhhI0JmHnHu,02468:prtv~&(*,02BϷϲؔ}cShI5CJ\mHnHtHu2jBhhhI>*B*UmHnHphuhImHnHuhhhI0JmHnHu$jhhhI0JUmHnHujhIU hI'jLhhhI>*B*UphhIhhhI0JhI:mHnHtHjhhhI0JUjhIU hxBDFxz|(*,02468:淧ve淧XOhhhI0JjhhhI0JU jhIUmHnHu2j8hhhI>*B*UmHnHphuhImHnHuhhhI0JmHnHuhI5CJ\mHnHtHu$jhhhI0JUmHnHuhxmHnHu jhIUmHnHujhIUmHnHuhImHnHu:prtv~ "$&.0RTVN¸­¸‰u¸'jhhhI>*B*UphjhIU'j$hhhI>*B*Uph hxjhIUjhIU hIhI:mHnHtHjhhhI0JU'j.hhhI>*B*UphhhhI0JhI.NPRVXZ\^`  PRTVZĬħ꧜͉{r{X{2jhhhI>*B*UmHnHphuhImHnHuhhhI0JmHnHu$jhhhI0JUmHnHujhIU hI'jhhhI>*B*UphhIhhhI0JhI:mHnHtHjhhhI0JU hxjhIUjhIUZ\ ֶǫǘ~j_T_OEOjhIU hIhI:mHnHtHhhhI0J@'jhhhI>*B*UphhIhhhI0JjhhhI0JU$jhhhI0JUmHnHuhxmHnHu jhIUmHnHujhIUmHnHuhImHnHuhhhI0JmHnHuhI5CJ\mHnHtHuj @!t"#%&P()|+-.201r356889;H=>@lBPD:F VXZ\hj&(*\^`dfhjlnxz|ĬؠꌁؑmؠbjchIU'jhhhI>*B*UphjmhIU hIhICJ]aJmHnHtHhhhI0J6@'jhhhI>*B*UphhIhhhI0JhI:mHnHtHjhhhI0JU hxjhIUjwhIU&        H J L N Z \ !2!4!6!:!!@!B!D!z!|!˳ԧ˃ԧxjOhIU'jhhhI>*B*UphjYhIU hIhhhI0J6@'jhhhI>*B*UphhIhhhI0JhICJ]aJmHnHtHjhhhI0JUjhIU hx,|!~!!!!0"2"4"f"h"j"n"p"r"t"v"x"""""""T#V#X############Ҿޛyynޛj;hIUhhhI0J6'jhhhI>*B*UphhIhhhI0J hxjEhIUjhIU hIhICJ]aJmHnHtHhhhI0J6@jhhhI0JU'jhhhI>*B*Uph$#####$$$%%%%%%% %"%X%Z%\%^%l%n&p&r&&&&&&&&&&&ùîޠ~rùgXޠhICJ]aJmHnHtHj'!hIUhhhI0J6@hhhI0J6'j hhhI>*B*UphhIhhhI0J hxj1 hIUjhIU hIhI:mHnHtHhhhI0J@jhhhI0JU'jhhhI>*B*Uph"&&&&' ( ((@(B(D(J(L(N(P(R(T(((((l)))))))))))))&*(*֒zo֒j#hIU'j"hhhI>*B*UphhIhICJ]aJmHnHtH hxj"hIUjhIU hIhhhI0J6@hhhI0J6jhhhI0JU'j!hhhI>*B*UphhhhI0J#(***,**6+8+:+l+n+p+v+x+z+|+~++++++,,,,,--- - ----H-J-L-ùîޚޑyùnޚޑZ'jz%hhhI>*B*Uphj$hIU'j$hhhI>*B*UphhIhhhI0JhICJ]aJmHnHtH hxj $hIUjhIU hIhhhI0J6@hhhI0J6jhhhI0JU'j#hhhI>*B*Uph#L-N-V-X-,.R.T.V................///"0$0&0,0.000204060l0n0˶򨤨wlw򨤨j&hIUhICJ]aJmHnHtHhhhI0J6'jp&hhhI>*B*UphhIhhhI0J hxj%hIUjhIU hIhhhI0J;@hI:mHnHtHhhhI0J@jhhhI0JU$n0p0r0~00111111111111 22222 2,3.303b3d3f3l3n3p3r3t3v3333333ޝzޝf'jR)hhhI>*B*Uphj(hIU'j\(hhhI>*B*UphhIhhhI0J hxj'hIUjhIU hIhICJ]aJmHnHtHhhhI0J6jhhhI0JU'jf'hhhI>*B*Uph(344444455555 5@5B5D5F5R5T5V6X6Z6666666666666666777ɺɱɺɱzodohI:mHnHtHhhhI0J@'j>+hhhI>*B*Uphj*hIU'jH*hhhI>*B*UphhIhhhI0JhICJ]aJmHnHtHjhhhI0JU hxj)hIUjhIU hIhhhI0J6'7(8*8,828486888:8<8r8t8v8x888999999999999: :":$:0:2:P;R;T;;;;ӿӝӎӿoӝdj-hIU'j*-hhhI>*B*Uphj,hIUhICJ]aJmHnHtHhhhI0J6'j4,hhhI>*B*UphhIhhhI0JhI:mHnHtHjhhhI0JU hxjhIUj+hIU hI';;;;;;;;;;;;;===8=:=<=B=D=F=H=J=L=======>>>>>>>>>>>>(?*?˳ԩ˅ԩzj/hIU'j/hhhI>*B*Uphj.hIU hIhhhI0J6'j .hhhI>*B*UphhIhhhI0JhICJ]aJmHnHtHjhhhI0JUjhIU hx,*?,?.?:?*B*UphhIhhhI0J hxj0hIUjhIU hIhICJ]aJmHnHtHhhhI0J6jhhhI0JU'j 0hhhI>*B*Uph$BBBBB D DD@DBDDDJDLDNDPDRDTDDDDDDDEEE*F,F.F4F6F8F:FFtFvFxFzFFFޝzޝf'j3hhhI>*B*Uphji3hIU'j2hhhI>*B*UphhIhhhI0J hxjs2hIUjhIU hIhICJ]aJmHnHtHhhhI0J6jhhhI0JU'j1hhhI>*B*Uph(FGGGHHH H"H$H&H(H*H`HbHdHfHrHtHIIIIIIIJJJJJ>J@JBJDJPJRJKKKKKKKɺɱɺɱzojK6hIU'j5hhhI>*B*UphjU5hIU'j4hhhI>*B*UphhIhhhI0JhICJ]aJmHnHtHjhhhI0JU hxj_4hIUjhIU hIhhhI0J6+:F&HJKL(MM\NNOORVcfXmqss,tQ^`Qgdz$ Gd`Ga$gdo$ d`a$gd_]#gd_] & F hh^hgd!  p#gdoKKKKKKLLLLLLDLFLHLzL|L~LLLLLLLLLǹǹ{l{[lPldžǹhxmHnHu jA7hIUmHnHujhIUmHnHuhImHnHuhI5CJ\mHnHtHu2j6hhhI>*B*UmHnHphuhImHnHuhhhI0JmHnHu$jhhhI0JUmHnHuhICJ]aJmHnHtHjhhhI0JUjhIULLLLLLLLMMM"M$M&M(M*M,MbMdMfMhMlMnM|M~MMMMMMŵŪӵv\ŵŪK j-9hIUmHnHu2j8hhhI>*B*UmHnHphuhImHnHuhxmHnHu j78hIUmHnHujhIUmHnHuhImHnHuhI5CJ\mHnHtHuhhhI0JmHnHu$jhhhI0JUmHnHu2j7hhhI>*B*UmHnHphuMMMMMMMMNNNNNNNLNNNPNVNXNZN\N^N`NNNNNNNNNNNݿݿͿuݿ[ݿͿ2j:hhhI>*B*UmHnHphuhxmHnHu j#:hIUmHnHuhImHnHu2j9hhhI>*B*UmHnHphuhImHnHuhhhI0JmHnHuhI5CJ\mHnHtHu$jhhhI0JUmHnHujhIUmHnHu!NNNNNNNOOOODOFOFWZWlW"X6X:XtXvXXXXXXLZZZZ]]]²yrjejeje`eYR hqRh_] hGh_] hU\ h_]\h Ih_]\ h Ih_] hQh_]h Ih_]6jh_]0J!Uh_]hohUho5hUhU5jhoUhI5CJ\mHnHtHu$jhhhI0JUmHnHuhxmHnHujhIUmHnHu j;hIUmHnHu ]^^^^T^b^r__````````*a,abbccccccccc(dRdTdeeffXmn n2n4nDoFoqqqqqq sss"s^s`ssssst,tµhoCJaJhoht[ho0J mHsHht[ht[0J mHsHht[h_]0J hQ=h_]0J h_]0J h `4h_]0J hJvh_]hU h&h_]h_] hqRh_]=,ttx}NPܚڠ@ \Q^`Qgdz#gdzgdY$d`a$gd_]$dx`a$gd_]$ d`a$gd_]#gd_]  & F`gd! ,ttuuxFxHxtxvxxxxxxxxxyyDz^{r{v{~{{{{}€Ā؃ڃv"$*,68FHJL hCzh_]hQ\h_]6 h4rh_] h_]] h_]6] h3h_]jh_]0J!U hh_]h_]h_]hY6ILfj|~ćƇ̇·؇ڇ*,.0HJNP^`hjz|ˆƈȈ̈ΈЈ҈ֈ :<FHVXZ\vz|~ hQ=h_]jh_]0J!U hCzh_]h_]ZĉƉΉЉډ܉.2@DX`ŠĊڊ܊&(8:<>JLPR^`tvzʋڋxzЌҌ܌ތ (*f hCzh_]jh_]0J!UhQ\h_]6h_] hQ=h_]Ufh*,>@DFdfvx|~̎Ύ*,028:HJbdhjprz|֏؏܏ޏ $&*,02<>@B\^bdxz|~ hh_] hCzh_]h_]hU\ƐȐܐ 02BDNPXZbdvz‘đΑБܑ "$&(26@BJNTV`bfhlnvx|~ hph_] hqRh_]h_] hCzh_][ĒƒȒʒ̒Β֒ؒڒܒ $&,.68<>HJXZ`bvx|~ΓГ֓ؓ"$.0<>TVXZfhvx~h_] hqRh_] hph_]^”ƔԔؔ ,P\^dfvxz|̖ΖҖԖ*,.024<>BDLNX\hjvxz~ h@&h_] h h_] hoh_] hQ=h_]h_]hG6h_]hG0J-6h_] hqRh_] hph_]LΗЗ  ",.>@DFLNVX\^lnpr˜ؘ֘ܘޘ "$:<FH`bhjrx~șʙؙ֙ڙܙ  "$&*,h_] hQ=h_] h h_]^,68<>DHTVZ\npȚܚڠ~&(*@ڵ "\ϯh :h\zCJho hzhohYh{8h_]\h8BXh_]\ h,~h_] h<\ h_]\ hMh_]jh_]0J!Uhph_]]h h_]6 hQ=h_]h_]:^Mbd F: Z\>l,R02Vp02xxbV h7Hh_] h_]5h_]h\z6]h_]h\z6h<h_]CJ\aJ h_]6 hV6;h_]jh_]0J!U h_]6\ h_]\h_]jh_]0J!U\@\^V\>~V$ d`a$gd_]$d7$8$H$`a$gd_]$ & F 8d7$8$H$^`8a$gd! # & F 8^`8gd! $d^`a$gd_]#gd_]#gd_]vx\&$,Z7:=jJO(T2X4]:a,fThUhhQ^`Qgdz#gdo$ dx`a$gd_]$ d`a$gd_]#xgd_]`gdzgd\z#gd_]!!%\&P2~3F8p888 ::DDjJOPPRThUYYratabRbbc g gShThUhVhhkk0m2m4mzmpqBrrBsFsss$x&xVxXxøᘑ he4h_] h_]>*\he4h_]\h~Wh6h hqRh_] h_]5hQ[hoCJaJho hqRho h_]>*h<jh_]0J!U h_]\h_]CJaJ hXh_] h7Hh_]h_]6h2m4mzmpFsB~ڄHhĢ(x`gdHK#d\$gdz`gdz#gdo$ d`a$gd_]#xgd_]`gd#gd#gd_]Xxz{{{{|x~~(24`ДҔ8NP̙ڙܙHNԝPR\`h0ҡfhjrtĢƢLXZtvļ hposh_]h_]hGr6h_]ho6ho hqRho hGrh_]hrh_]6hqRh_]6 hqRh_]hF+1h_]6 he4h_]h_]D£ $&.046<>RΨШ`bp02&(:vx(jln$&npسڳhh_]CJaJ hh_] h3Uh_] hGrh_]h@lho6hU,ho6 h{T6 hqRh_] h_]\ hposh_]h_]Gڳ^`bxB\^jl̵  :xz~BD̻ڻbdXZZ`t2^fj&(.0~  "h< h!yh_] h_]\jh_]0J!UjhqRh_]0J!U hqRh_]hh_]0J!h_] hh_]K|D ~.0vxv"# & F^`gd! `gdHK$d`a$gd_]#gd_]", NBDNPT 4vx(.46>@DFXjbdprt(@V h.gh_]h>h_]mH sH h<hm3ho6hU,ho6 hC6 hm36h_] hqRh_]N0lfhBN68np$&:<BDPRZ\tz"bdhC h;hhC hC6hCho6 hQ=h_]h>h_]mH sH jhqRh_]0J!Uh>h_]6hqRh_]6h_] hqRh_]D"f0   \ ###gdo$d`a$gdC# & F 0^`0gd! $ d`a$gdC#gdC`gdHK(, $:<H:V` .0BDJLdfnprt*,68<>hdFhC\ hC\ h"hChC hqRhCY>HJLNhjlnxz ",.@BR^`fh(.0>@BTZr t v            (  h2,hC hS?6]hS?ho6] h9hC hqRhChChdFhC\ hC\O( * 8 : J L b d p r           $*02:<@BTfjl8:  06:z *"ػػػػػػػػػػ hshC hQ=hChT5HhC6 hIhC hrihCh>hCmH sH hrihC6jhC0J!UhC h>hCG*">"V"####$$$&$J$L$$$ %$%4%L%X%&&&&''v*x***H+r+++++++D,F,v,,,,,,n---.@.t.......//L0^0000üؼظخܧ hBhCjhC0J!UhXw hIhChCCJaJjhqRhC0J!UhC hqRhChQ[hoCJaJ hqRho hXw\ hC\?##x*0455|6@CEH|OT`cipw>{#gd* Z#gdC`gdHKgdU,#gdC  & F gdHK02J2l2n2|2223333333<44555555|6f7l7777f=h===>@z@|@CCCBDJDDDDDDDDDBEDEEEEEEEF G GGGGGHrHtHHhXwjh>~hC0J!U h'hCh'hCCJaJ hjnhChCho6hC hqRhChqRhCnHtHhCnHtHDHHHHHHfIIIIII J JJJJ J"J6J:JHJpK|O Q Q0QRRRRRRRrSSSSTTU VV WW6W:WBWDWTW~WWWWWWWhWJhCCJ\aJhCnHtHh8hCnHtH hC\hK5hC\ hK5hChXw hn=ohCjhqRhC0J!U hfhC hqRhChC hShC9WWWWWWWWWX XXX@XRXbXtXX6YLY`YxYY8ZVZZZ[[ \\\\$\&\F\Z\v\\\\\\\\\\]]]]]^^^^^^ __ _:`b``ccccdܴح haw)hCh* ZhWJhCCJ\aJ hC\hK5hC\ hK5hChC hqRhChCnHtHhWJhC\hmhC\mHsHDdde0e6e8edeee ffffggghhhhiii,j0j6jVjfjppzu|uuuvZvvz6zDzzzzzz{{{{||||v|z|||||||||||2Fhl6hB7 hd6 hXw6hn=ohXw6hia h$ hCh$ hCCJaJhG hW-hChXw h9hChC haw)hCC܏$Җ>@BdҞԞBjβвPR¹ιй026BƾȾʾ26ךjhC0J!6UhCho6] hE?6 hv6hhCCJaJ hC6jhC0J!UhvhCho6CJhCho6hCh9(6 hl6hl6hB7hl6hC hC\626ԞH*(~02T0# & F `gd! #dgdC#gdC#gdC`gdl6# 8h^h`gdC# & F 8h^`hgd! 66t(0~ $ & F  dx^ `a$gd!  & F ^`gd! $ `a$gdQ[#gdQ[$ `a$gdQ[ & F Q^`Qgd!  & F Q^`Qgd! #gdC 6vbd.@pr"*.:<FHprJL$:ln "$T^`dflpxjhQ[0J!U\ hfhQ[ h5@\ hQ[\ h|hQ[ hqRhQ[h5@ hhQ[hhQ[\hZrhQ[CJaJhQ[F0,>N` >TddhrthjHJ.R^:Լ멡h9(hQ[\ h9(hQ[hL,{h_mhQ[\ h5@\ h_mhQ[jhQ[0J!U\ hQ[\hGh5@jhQ[0J!UhQ[hZrhQ[CJaJ hQ[CJ?>.f\ .R & F Q^`Qgd! #d[$gdQ[#d\$gdQ[ & F gdQ[gdQ[ #dd[$\$gdQ[#gdQ[#$ & F  ddd[$\$^ `a$gd! : 46h $:<@\^bxz~24HȸhQ[CJOJQJaJheWhQ[CJOJQJaJ$heWhQ[CJOJQJaJnHtHheWhQ[5CJOJQJaJhQ[CJOJQJ^JaJhQ[>*CJOJQJ^JaJ hjhQ[h!a hQ[\hQ[ h9(hQ[4RNE $Ifgd*Nkd;$$IfTl40` t044 laT %$$Ifa$gd*N % $Ifgd*N%$a$gdQ[ %$a$gdQ[#gdQ[ FfYA $Ifgd*NFf=%$d$Ifa$gd*N %$$Ifa$gd*N $(,4((( %$$Ifa$gd*NkdhC$$IfTlֈy K t044 laT,04:<(kdID$$IfTlֈy K t044 laT %$$Ifa$gd*N<@FLRV\ %$$Ifa$gd*N\^bfj4((( %$$Ifa$gd*Nkd*E$$IfTlֈy K t044 laTjnrxz(kd F$$IfTlֈy K t044 laT %$$Ifa$gd*Nz~ %$$Ifa$gd*N4((( %$$Ifa$gd*NkdF$$IfTlֈy K t044 laT(kdG$$IfTlֈy K t044 laT %$$Ifa$gd*N %$$Ifa$gd*N4((( %$$Ifa$gd*NkdH$$IfTlֈy K t044 laT(kdI$$IfTlֈy K t044 laT %$$Ifa$gd*N$*24H,fP $<7$8$H$a$gdQ[ $7$8$H$a$gdQ[#gdQ[$d7$8$H$^a$gdQ[d7$8$H$^gdQ[FfK %$$Ifa$gd*NHLNjl"$FrtvP n p z ֵּ֢o`oh21hQ[CJaJnHtH$hibhQ[CJOJQJaJnHtHhQ[CJOJQJ^JaJ#hz7hQ[>*CJOJQJ^JaJhQ[>*CJOJQJ^JaJh x h xh x hQ[\ hShQ[ h9(hQ[ hhhQ[hQ[hWhQ[OJQJh!aCJOJQJaJhWhQ[CJOJQJaJ$P ` j n p t z  hkdM$$IfF      4ap$d$7$8$H$Ifa$gd*Nz                  "             , ܽ~s~_s~_s~_sPh.hQ[CJOJQJaJ'h|KhQ[5CJOJQJaJnHtHh21hQ[CJaJ$h|KhQ[CJOJQJaJnHtHhQ[CJOJQJ^JaJhQ[>*CJOJQJ^JaJhLrhQ[CJOJQJaJhQ[CJOJQJaJ$hibhQ[CJOJQJaJnHtHh21hQ[CJaJnHtH'hibhQ[5CJOJQJaJnHtH      /]kdO$$IfF     4a$d$7$8$H$Ifa$gd*N]kdN$$IfF     4a        ]kd~O$$IfF     4a$d$7$8$H$Ifa$gd*N     $d$7$8$H$Ifa$gd*N]kdO$$IfF     4a        "  |ppppppdV$<7$8$H$a$gdQ[ $7$8$H$a$gdQ[ d7$8$H$gdQ[kdtP$$IfF      4ap        hkd&Q$$IfFQ$ Q      4ap$d$7$8$H$Ifa$gd*N      /]kdS$$IfFQ$ Q     4a$d$7$8$H$Ifa$gd*N]kd3R$$IfFQ$ Q     4a     ,  h\\SSS 7$8$H$gdQ[ d7$8$H$gdQ[kdS$$IfFQ$ Q      4ap$d$7$8$H$Ifa$gd*N , 0 2   0jlz|*bp*8N>Rbdhjnpxz|õr^'hibh:?5CJOJQJaJnHtH!h:?5CJOJQJaJnHtHh21h:?CJaJnHtH$hibh:?CJOJQJaJnHtHh:?CJOJQJaJnHtHh:?CJOJQJ^JaJh:?>*CJOJQJ^JaJ h:_hQ[hQ[ h9(h:?h:?h!aCJOJQJaJhQ[CJOJQJaJ$P>T^b$d$7$8$H$Ifa$gd:?$<7$8$H$a$gd:? $7$8$H$a$gd:?#1$gd x$dx7$8$H$`a$gdQ[ 7$8$H$gdQ[ bdhjpz|hhhh$d$7$8$H$Ifa$gd:?kdT$$IfF 88     4apz|/]kd)V$$IfF 88    4a$d$7$8$H$Ifa$gd:?]kdU$$IfF 88    4a|~,<=CHIOTU`fgd̸ݸq^̩̩̩ZhQ[%h:?CJOJQJ\^JaJnHtHh:?CJOJQJ^JaJh:?>*CJOJQJ^JaJh:?CJOJQJaJh.h:?CJOJQJaJh21h:?CJaJnHtH'hibh:?5CJOJQJaJnHtH!h:?5CJOJQJaJnHtH$hibh:?CJOJQJaJnHtHh:?CJOJQJaJnHtH0h\\PPP $7$8$H$a$gd:? d7$8$H$gd:?kdV$$IfF 88     4ap$d$7$8$H$Ifa$gd:? ,5:<=@NkdrW$$IfF 88     4ap$d$7$8$H$Ifa$gd:?$<7$8$H$a$gd:? $7$8$H$a$gd:?@CHILOT]kd8X$$IfF 88    4a$d$7$8$H$Ifa$gd:?TU\`f$d$7$8$H$Ifa$gd:?]kdX$$IfF 88    4afgql|ppd^K^$d7$8$H$`a$gd x#1$gd x $7$8$H$a$gd:? d7$8$H$gd:?kdJY$$IfF 88     4apdfNhjlx z    ;߷vcTchJhQ[CJaJnHtH$h|KhQ[CJOJQJaJnHtHhQ[\nHtHhQ[CJOJQJ^JaJhQ[>*CJOJQJ^JaJhQ[CJOJQJaJh:?>*CJOJQJ^JaJ h xh xh x>*CJOJQJ^JaJ#hSh x>*CJOJQJ^JaJh x h <4ap<       $d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$7$8$H$Ifa$gd*N      ! !*!,!B!N!d!p!r!(#,#<#>#N#T#d#j#################$ $$$&$,$6$:$<$>$B$D$V$X$b$j$z$$$$%%''(ɺjhQ[0J!UhQ[hQ[CJOJQJaJh~hQ[CJOJQJaJhJhQ[CJaJnHtH$h|KhQ[CJOJQJaJnHtH'h|KhQ[5CJOJQJaJnHtH?    !8$$$$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd\$$Ifֈ DA> (4ap(!!!! !*!$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$7$8$H$Ifa$gd*N*!,!:!B!N!8$$$$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd]$$Ifֈ DA> (4ap(N!\!d!p!$d$7$8$H$Ifa$gd*Np!r!!" d7$8$H$gdQ[kd_$$Ifֈ DA> <4ap<!!!"$$$$(( ),&..n/00b14$ & F 8d^a$gd! $d`a$gdQ[ & F Q^`Qgd! gdQ[#gdQ[$d7$8$H$a$gdQ[ d7$8$H$gdQ[((((( )**+T,X,,,J---&.b1445f6h67788882848H8J8^8`8t88־֐q^q^q^q^q^q$hhQ[CJOJQJaJnHtHhhQ[CJOJQJaJhhQ[CJOJQJ\aJ"hhQ[>*CJOJQJ\aJhshs5OJQJaJhshs5OJQJ\hQ[5OJQJaJjhQ[0J!;U\ hQ[\ h9(hQ[hJZhZrhQ[CJaJ hQ=hQ[hQ[hv$44 5V55h67788848J8`8v8x888FfPc$$l&`#$/Ifa$gd*N$$l&`#$/If`a$gd*N$a$gdQ[$d`a$gdQ[ & & F p#gdQ[$d`a$gdQ[88888$$l&`#$/7$8$H$Ifa$gd*N$$l&`#$/Ifa$gd*N8888::;;<j>l>@@@ D4E6EFFH4IJILIZI\I`IbIdIfIJŶxoxcZcZcxVh 9h6@]hV<h 96@]hG6@]hV<ho6@]hho@CJaJhohQ[CJaJ hJZ\hZrhQ[CJaJhQ[ hQ[\h|hQ[CJOJQJaJhQ[CJOJQJaJhsCJOJQJaJhhQ[5CJOJQJaJ$hhQ[CJOJQJaJnHtH8888& ^gdQ[kdne$$Iflֈ\ H!77  6`l 0,"4 lap 888869998:::;;<@@@LC6EFFFgdogdQ[$d`a$gdEP & F Q^`Qgd! #gdQ[$d`a$gdQ[ ^gdQ[FFFHfIJJ KKKK"K&K(K>KFfh$dx$Ifa$gd*N $dha$gd 9$a$gd 9$d`a$gdG & F 8TT|dh^T`|gd!  & F dh^`gd!  & F gdo#gdoJJJ KhKlKzKKKKKJLLLNLLLdMP PQQxRŴqg^S^SBS7ShEP5OJQJ\!jh 90J!5OJQJU\h 95OJQJ\h 95OJQJh 9OJQJaJjh 9OJQJUaJ h 95CJOJQJ\^JaJ)jjh 95CJOJQJU\^JaJh 9CJOJQJ\^JaJ h 9>*CJOJQJ\^JaJh 9hh 9CJOJQJaJh 9CJOJQJaJh 9CJOJQJ\aJh 9>*CJOJQJ\aJ>KFKPKZKfK$dx$Ifa$gd*NfKhKjK6%$dxx`a$gd 9kdi$$IfTlr HT 8(  t 0644 lap TjKlK~KKKKJLNLxRRRRRRRSSS$d$7$8$H$Ifa$gd*N$dh7$8$H$a$gd 9& p#d`gd 9 & p#dgd 9$d7$8$H$a$gd 9 $7$8$H$a$gd 9 $`a$gd 9xRRRSS S"S6S8SfShSxSSSSSSTTnUWWPWRWѷѓѷththtdVHh 9CJOJQJ^JaJh?Z\CJOJQJ^JaJh 9hEPCJOJQJaJh 9CJOJQJaJ$hc/h 9CJOJQJaJnHtH'hc/h 95CJOJQJaJnHtHhc/h 95CJOJQJaJh 9CJOJQJ^JaJh 9CJOJQJaJhc/h 9CJOJQJaJh 9CJOJQJ\^JaJ h 9>*CJOJQJ\^JaJSSSS S"S8S@SLSXShSxSSFfX$d$7$8$H$Ifa$gd*N SSS%d7$8$H$^gd 9kd$$Ifs֞ + X {eB t0644 la<SS T@TT6UnUWWRW`WWWW$d$7$8$H$Ifa$gd*N dh7$8$H$gd 9 7$8$H$gd 9$d`a$gd 9$d7$8$H$^a$gd 9$d7$8$H$^a$gd 9d7$8$H$^gd 9 RWWWWWWXX X2X4X8X^X`XdXXXXXXXZ*ZZZF[H[R[T[[[[[|jW|jW%h 95CJOJQJ^JaJnHtH"h 9CJOJQJ^JaJnHtHh 9CJaJnHtHh 95CJOJQJaJh 9CJaJnHtHh 9CJOJQJ^JaJ h 9>*CJOJQJ\^JaJh 9nHtH(hh 9CJOJQJ^JaJnHtH#hh 96CJOJQJ^JaJ hh 9CJOJQJ^JaJ WWW,$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd$$Ifl\,/L  t(0644 laPp(WWWXX XX$X2XHkdЧ$$Ifl\,/L t0644 laP$d$7$8$H$Ifa$gd*N2X4X8XDXPX^X\HHHH$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd$$Ifl\,/L t0644 laP^X`XdXpX|XX\HHHH$d$7$8$H$Ifa$gd*NkdX$$Ifl\,/L t0644 laPXXXXXX\HHHH$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd$$Ifl\,/L t0644 laPXXZ*ZZ\G>2 dh7$8$H$gd 9 7$8$H$gd 9$dx7$8$H$`a$gd 9kdҪ$$Ifl\,/L t0644 laPZZZZF[A0& p#d$Ifgd*Nkd$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$7$8$H$Ifa$gd*NF[H[R[T[[[[\K& p#d$Ifgd*N{kd$$Ifl0" t0"44 lal$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$7$8$H$Ifa$gd*N[[2\<\s_$d$7$8$H$Ifa$gd*Nd$7$8$H$Ifgd*N{kd\$$Ifl0" t0"44 lal[0\2\<\>\\\\\h]r]t]^^^^^^^^^^^^^^f_h_r_t_~__________________*`,`4`6`:`<`L`P`V```b`j`l`t`v`z`|``hEPnHtHhn*}h 9nHtHh 9nHtH%h 95CJOJQJ^JaJnHtH"h 9CJOJQJ^JaJnHtH"h 9CJOJQJ^JaJnHtHh 9CJaJA<\>\\\s_$d$7$8$H$Ifa$gd*Nd$7$8$H$Ifgd*N{kd$$Ifl0" t0"44 lal\\h]r]xd$d$7$8$H$Ifa$gd*N d$Ifgd*N{kdЮ$$Ifl0" t0"44 lalr]t]ah"m8mmsdd[O dh7$8$H$gd 9 7$8$H$gd 9$d`a$gdEP$dx`a$gd 9{kd$$Ifl0" t0"44 lal`````````````````````````a aaaaaa*a,a0a2a4a6aDaFaVaXa`abafahaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabɵɵɵɵɵɭhn*}h 95'hn*}h 95CJOJQJaJnHtH!h 95CJOJQJaJnHtH hn*}h 9h 9h 9nHtHhn*}h 9nHtHhEPnHtHDbbb*b,b4b6bFbHbXbZbdbfbnbpbzc|cccccccccccccccccccdd ddddddd dDdFdbdddvdxddddddddddddddd e eeeee(e*e,e.e8e:e@eBeZe\ebedelenevexe|e~eeeejh 90J!UhEPh 9 hn*}h 9[eeeeeeeeeeeeeeeeee ffff"f$f.f0f6f8fFfJfPfRfVfXfffhf|f~fffffffffffhNhzh|hhhhhhhhhhhhhhiiii"i$i4i6i:i*CJOJQJ\^JaJh+nHtHhEPnHtHhn*}h 9nHtHh 9nHtH hn*}h 9h 9EmmmmnnA00& p#d$Ifgd*NkdR$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$7$8$H$Ifa$gd*Nmmnnnnnoooooo.rrrssttttuufvhvjvlvʷʷʷp_WWWWF hL>`>*CJOJQJ\^JaJhL>`nHtH!h\5CJOJQJaJnHtH'h=Xh 95CJOJQJaJnHtH!h 95CJOJQJaJnHtHh 9nHtH"h 9CJOJQJ^JaJnHtHh 9CJaJ%h 95CJOJQJ^JaJnHtHh 9CJaJnHtH!h 95CJOJQJaJnHtHh 95CJOJQJaJh 9CJaJnHtHnnnnnnop__K$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kdW$$Ifl0" t0"44 lal$d$7$8$H$Ifa$gd*Noooos_$d$7$8$H$Ifa$gd*Nd$7$8$H$Ifgd*N{kd$$Ifl0" t0"44 lalooojvvvvxixZF$d$7$8$H$Ifa$gd*N$dh7$8$H$a$gd 9$d7$8$H$a$gd 9 $7$8$H$a$gd 9{kdͲ$$Ifl0" t0"44 lallvvv`nHtHhEPnHtHh 9nHtH%h 95CJOJQJ^JaJnHtHh 9CJaJnHtH!h 95CJOJQJaJnHtHh 95CJOJQJaJh 9CJaJnHtHh 9CJOJQJ^JaJ h 9>*CJOJQJ\^JaJ%v:w`{kdV$$Ifl0" t0"44 lal~~X.:<΀؀ڀ܂\vʅ̅"T|RȈʈDNPҿҿҿtҿҿҿ h 9>*CJOJQJ\^JaJh+nHtHh 95OJQJnHtHhEPnHtHh/h]nHtHh 9nHtHh 95CJOJQJaJ%h 95CJOJQJ^JaJnHtHh 9CJaJnHtHh 9CJaJh 9CJaJnHtHh 9CJOJQJ^JaJ-VXUF2$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$Ifa$gd*Nkd$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd*N.0:s_K$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kd$$Ifl0" t0"44 lal:<΀؀s_$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kd߷$$Ifl0" t0"44 lal؀ڀ܀xixZF$d$7$8$H$Ifa$gd*N$dh7$8$H$a$gd 9$d7$8$H$a$gd 9 $7$8$H$a$gd 9{kd$$Ifl0" t0"44 lalPRȈUA-$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$7$8$H$Ifa$gd*NkdU$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd*NȈʈDNs_$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kdZ$$Ifl0" t0"44 lalNPua$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$Ifa$gd*N{kd$$Ifl0" t0"44 lalua$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$Ifa$gd*N{kdл$$Ifl0" t0"44 lalNXZfhfh|~2:<>vvxƏ̏Ώ:NPXZ`rt|~‘đȑʑ̼̼̼̱̠̼̕̕̕̕̕̕̕̕̕̕̕̕̕̕̕̕hnHtHhn*}h 9nHtH!h 95CJOJQJaJnHtHhZ;;h 9nHtHh/h]nHtHhLAnHtHh 9nHtHh 95CJOJQJaJ%h 95CJOJQJ^JaJnHtHh 9CJaJnHtH7NXs_$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kd$$Ifl0" t0"44 lalXZ2 $:oZGo; #d`gd:$d7$8$H$`a$gd$d7$8$H$`a$gd$dx7$8$H$`a$gdLA{kd8$$Ifl0" t0"44 lalʑΑБґԑڑܑ.02BR X&d(*<@\Ҙ"$:ϼ歜 h:>*CJOJQJ\^JaJhn*}hnHtHh$hvkhCJOJQJaJnHtHhnHtHhvkhnHtHh hvkhhn*}h 9nHtHh 9nHtH9:ƙΙԙڙܙ Ffl$d$7$8$H$Ifa$gd0LK$d$7$8$H$Ifgd0LK$ dh7$8$H$gd::ڙܙ ",fhr,:@`bܜޜ24<.6`bιιιιΣݏ΃whwwa]a]a]h 9 hvkh 9h`h:CJOJQJaJhLACJOJQJaJh:CJOJQJaJ'hQ@h:5CJOJQJaJnHtH+hQ@h:5CJOJQJ^JaJnHtH(hQ@h:CJOJQJ^JaJnHtHhQ@h:CJOJQJaJ$hQ@h:CJOJQJaJnHtHh:CJOJQJ\^JaJ# "'kd$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap ",4>JXf$d$7$8$H$Ifa$gd0LK$fh'kd$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap hrz$d$7$8$H$Ifa$gd0LK$'kd$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap ʚ֚$d$7$8$H$Ifa$gd0LK$'kd$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap ,:$d$7$8$H$Ifa$gd0LK$:<>' d$Ifgd0Lkd$IfK$L$ֈ X&&8&&&(&(  t 0644 lap >@TtМ&P<} $7$8$H$a$gd 9#gdw$d7$8$H$a$gd:$d7$8$H$a$gd: $7$8$H$a$gd: d7$8$H$gd:9kd$$Ifl $y$64 labd8:DXZd(*JLZîvvvj^jhLACJOJQJaJh 9CJOJQJaJ+hQ@h 95CJOJQJ^JaJnHtHhQ@h 9CJOJQJaJ$hQ@h 9CJOJQJaJnHtH(hQ@h 9CJOJQJ^JaJnHtHh 9CJOJQJ\^JaJ h 9>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJhROThwh $.8:DPRTVXFfA$d$7$8$H$Ifa$gd*N$dh7$8$H$a$gd 9XZdn6""$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd?$$Ifֈ ya  0ap nz|~$d$7$8$H$Ifa$gd*N6""$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd$$$Ifֈ ya  0ap $d$7$8$H$Ifa$gd*NƢ6""$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd $$Ifֈ ya  0ap ƢТڢ$d$7$8$H$Ifa$gd*N6""$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd$$Ifֈ ya  0ap ($d$7$8$H$Ifa$gd*N(*>6* $7$8$H$a$gd 9 d7$8$H$gd 9kd$$Ifֈ ya  0ap ZĤƤȥШ֨֩>$NPR 4t­֭~~zvrvzvzch*N>*CJOJQJ\aJhnShV<h*NhnS6@]hG6@]hV<h*N6@]hV<ho6@]h6@]h\nHtHhLAnHtHh:nHtHh:hLACJOJQJaJh 9CJOJQJaJh`h 9CJOJQJaJh]CJOJQJaJ"\ȥNP­ح%')$dx$Ifa$gd*N $dha$gdV<$a$gd$d`a$gdV< & F 8TT|dh^T`|gd! $d7$8$H$`a$gdROT#gd: $7$8$H$a$gd 9֭حLN԰ְڰ468FHJ˲iXI<h*NCJOJQJ\aJhCJOJQJ\^JaJ h*N5CJOJQJ\^JaJ/jhROThROT5CJOJQJU\^JaJh*NCJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJ h*N>*CJOJQJ\^JaJ h,(>*CJOJQJ\^JaJh,(h,(\ h,(h,(h*NhQ@h*NCJOJQJaJh*NCJOJQJaJh>*CJOJQJ\aJ)*59?EK$dx$Ifa$gd*NFfKLM6%$dx`a$gd*Nkd$$IfTlr HT 8(  t 0644 lap TMNְذڰ48Jl$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d`gd & p#gd$a$gddh7$8$H$`gdROT dh7$8$H$gd 7$8$H$gd#gd,( $`a$gdROTHJ̲Ҳ&.2Xhjl޴.ƻƻѰܟ|m\m hQ@h*NCJOJQJ^JaJhQ@h*NCJOJQJaJ h*N5hCJOJQJ\^JaJh*NCJOJQJ\^JaJ h*N>*CJOJQJ\^JaJhLA5OJQJ\h,(5OJQJ\h5OJQJ\hV<5OJQJ\h*N5OJQJ\h*NOJQJaJjh*NOJQJUaJ 08DRdt$d$7$8$H$Ifa$gd*NFf $d$7$8$H$Ifa$gd*N.bdtjl24޹rdVDDDD#hQ@h*N6CJOJQJ^JaJh*NCJOJQJ^JaJh?Z\CJOJQJ^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJ h*N>*CJOJQJ\^JaJh*Nh*NCJ\aJhROTCJOJQJaJh*NCJOJQJaJ hQ@h*NCJOJQJ^JaJ'hQ@h*N5CJOJQJaJnHtHhQ@h*NCJOJQJaJ$hQ@h*NCJOJQJaJnHtH%d7$8$H$^gd*Nkd9$$Ifs֞H " @l\ t0^644 laֵ<2jln4Bpyyy$d$7$8$H$Ifa$gd*N dh7$8$H$gdnS 7$8$H$gd$d`a$gdnS $`a$gdROT d7$8$H$gd*N$d7$8$H$^a$gdROT$d7$8$H$^a$gd*Nd7$8$H$^gd*Nkd0$$Ifl\G K  t(0644 laPp($d$7$8$H$Ifa$gd*NιܹHkdV$$Ifl\G K t0644 laP$d$7$8$H$Ifa$gd*N(4BHkd$$Ifl\G K t0644 laP$d$7$8$H$Ifa$gd*NBDHnp»J\T·tcUI<h*N5CJOJQJaJh*NCJaJnHtHh*NCJOJQJ^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJ h*N>*CJOJQJ\^JaJ!h*N5CJOJQJaJnHtH!hROT5CJOJQJaJnHtHhLAhROThROTnHtHhROThROTnHtHh*NnHtH hQ@h*NCJOJQJ^JaJ#hQ@h*N6CJOJQJ^JaJ$hQ@h*NCJOJQJaJnHtHBDHT`n\HHHH$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd$$Ifl\G K t0644 laPnpĻ\G4+ 7$8$H$gd$d7$8$H$`a$gdROT$dx7$8$H$`a$gdnSkd$$Ifl\G K t0644 laPTh5kd@$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$7$8$H$Ifa$gd*N dh7$8$H$gd$&jt_{kdE$$Ifl0" t0"44 lal$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N$&jtvZdfP4rV`lr  v8xЫvivhqT5CJOJQJaJh9Vh*N5CJOJQJaJh*N5CJOJQJh*NCJaJnHtHh*NCJOJQJ^JaJ hqT>*CJOJQJ\^JaJhuQh.hqTh*NnHtHh*Nh*N5CJOJQJaJ%h*N5CJOJQJ^JaJnHtHh*NCJaJnHtH(tvs_$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kd$$Ifl0" t0"44 lalZds_$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kd$$Ifl0" t0"44 laldfs_$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kdo$$Ifl0" t0"44 lal  vofZF$d$7$8$H$Ifa$gd*N dh7$8$H$gdqT 7$8$H$gdqT$d7$8$H$`a$gdqT{kd#$$Ifl0" t0"44 lalU9%$d$7$8$H$Ifa$gd*N&$ p#d$If^`a$gdqTkd$$Ifl0 #   t0#44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd*N02<><>HJ8Brv\.BллС}ud h*N>*CJOJQJ\^JaJhuQnHtH!h*N5CJOJQJaJnHtHhnSh*NnHtHhnSnHtHh*NnHtH"h*NCJOJQJ^JaJnHtHh*NCJaJh*N5CJOJQJaJ%h*N5CJOJQJ^JaJnHtHh*NCJaJnHtHhqTh*N5CJOJQJaJ"p\$d$7$8$H$Ifa$gd*N&$ p#d$Ifa$gd*N{kd$$Ifl0 #  t0#44 lal2<s_$d$7$8$H$Ifa$gd*Nd$7$8$H$Ifgd*N{kd$$Ifl0 #  t0#44 lal<>p\$d$7$8$H$Ifa$gd*N&$ p#d$Ifa$gd*N{kdR$$Ifl0 #  t0#44 lalp\$d$7$8$H$Ifa$gd*N&$ p#d$Ifa$gd*N{kd$$Ifl0 #  t0#44 lal>Hs_$d$7$8$H$Ifa$gd*Nd$7$8$H$Ifgd*N{kd$$Ifl0 #  t0#44 lalHJN.Dr]K6$ Gdh7$8$H$a$gdnS$ G7$8$H$a$gdnS$ Gd7$8$H$a$gd*N$ G7$8$H$a$gd*N{kdn$$Ifl0 #  t0#44 lalBD02vxZ^JP|04ZhlȻȪyqiqeaePqeaeqHiqhLAnHtH!h*N5CJOJQJaJnHtHhnSh*NhnSnHtHh*NnHtHh*NCJaJnHtH%h*N5CJOJQJ^JaJnHtH"h*NCJOJQJ^JaJnHtH!h*N5CJOJQJaJnHtHhnS5CJOJQJaJh*N5CJOJQJaJh*NCJaJnHtHh*NCJOJQJ^JaJ hnS>*CJOJQJ\^JaJxA0& p#d$Ifgd*Nkd"$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$7$8$H$Ifa$gd*Ns_K$d$7$8$H$Ifa$gd*N$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kd'$$Ifl0" t0"44 lalpxe\P<$d$7$8$H$Ifa$gd*N dh7$8$H$gdnS 7$8$H$gdnS$d7$8$H$`a$gdLA $7$8$H$a$gd*N{kd$$Ifl0" t0"44 lal$lpnt~ Ƹzzzm`m`mUEUh*NCJOJQJaJnHtHh*N5OJQJaJhnS5OJQJnHtHh*N5OJQJnHtH%h*N5CJOJQJ^JaJnHtH"h*NCJOJQJ^JaJnHtHh*N5CJOJQJaJh*NCJaJnHtHh*NCJOJQJ^JaJ hnS>*CJOJQJ\^JaJ h*N>*CJOJQJ\^JaJh*NnHtHhuQnHtHh,(nHtHlnUD0$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*Nkd$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd*Nt~s_$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kd $$Ifl0" t0"44 lal~s_$d$7$8$H$Ifa$gd*N& p#d$Ifgd*N{kdd!$$Ifl0" t0"44 lal |xjZUL@ dh7$8$H$gdq8> 7$8$H$gdq8>#gdLA& p#d`gd& p#dgd*N $7$8$H$a$gd*N{kd"$$Ifl0" t0"44 lal rt PVxzxz.068Jv  |頜xgXh*NCJOJQJ\^JaJ hq8>>*CJOJQJ\^JaJ h*N>*CJOJQJ\^JaJhq8>hxj\hxj hxjhxjhLA hLAhLAh?Z\5OJQJaJhb5OJQJaJhq8>5OJQJaJhg[5OJQJaJhG5OJQJaJh )q5OJQJaJh*N5OJQJaJhnS5OJQJaJ|FfL$$d$7$8$H$Ifa$gd*NK$d$7$8$H$Ifgd*NK$ |.<>HHNP޵ɟޓ{wpwl[J hq8>>*CJOJQJ\^JaJ h*N>*CJOJQJ\^JaJh*N h?Z\hxjhxjhLACJOJQJaJh*NCJOJQJaJhq8>CJOJQJaJ+hQ@h*N5CJOJQJ^JaJnHtH'hQ@h*N5CJOJQJaJnHtH(hQ@h*NCJOJQJ^JaJnHtHhQ@h*NCJOJQJaJ$hQ@h*NCJOJQJaJnHtH'kdh&$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap .<$d$7$8$H$Ifa$gd*NK$<>'kdl'$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap >HPZft$d$7$8$H$Ifa$gd*NK$'kdp($IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap $d$7$8$H$Ifa$gd*NK$' d$Ifgd*Nkdt)$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap JHj dh7$8$H$gdq8>$d7$8$H$`a$gdq8>$d7$8$H$a$gd*N d7$8$H$gd*N 7$8$H$gdq8>9kdx*$$Ifl $y$64 la &',1BCfv:<@Bfh F >:̹̹̹̹̗}yyyhxjh9 h'<h'< h2h@hROTh'<hROThq8>CJOJQJaJ+hQ@h*N5CJOJQJ^JaJnHtH$hQ@h*NCJOJQJaJnHtHhQ@h*NCJOJQJaJ(hQ@h*NCJOJQJ^JaJnHtHh*NCJOJQJ\^JaJ/$d$7$8$H$Ifa$gd*Nkd*$$Ifr y 20ap25kd+$$Ifr y  0ap $d$7$8$H$Ifa$gd*N   5kd,$$Ifr y  0ap $d$7$8$H$Ifa$gd*N%&'5kd-$$Ifr y  0ap $d$7$8$H$Ifa$gd*N',16<BC5kd.$$Ifr y  0ap $d$7$8$H$Ifa$gd*NCMh fXnFf0$dx$Ifa$gdo $dha$gdb$a$gdb$d`a$gd?Z\ & F 8TT|^T`|gd! $d`a$gdq8> 7$8$H$gdq8>:*8:PX\^|Xln0Hƽƭtmemeh9 h9 \ h9 h9 hQ@hoCJOJQJaJhoCJOJQJaJhb>*CJOJQJ\aJho>*CJOJQJ\aJhoh2h@h2h@6@]h9 6@]h2h@ho6@]h9 h*Nh2h@hLAhahROThxj h2h@hxj h2h@h'<h'<' $dx$Ifa$gdo6%%$dx`a$gdokd2$$IfTlr HT 8(  t 0644 lap T Oz$d$7$8$H$Ifa$gdo$dh7$8$H$a$gdb $7$8$H$a$gdb& p#d`gdb$Kdh^Ka$gdb $K^Ka$gdb d7$8$H$gdo dh7$8$H$gdb 7$8$H$gdb#gd9  LMNprvxZ`(:>NTv³³xti^i^i^iSi^i^i^i^ih?Z\5OJQJ\hb5OJQJ\ho5OJQJ\hoj?hoUhoCJOJQJ\aJ ho5CJOJQJ\^JaJ)j3ho5CJOJQJU\^JaJhoCJOJQJ\^JaJ hb>*CJOJQJ\^JaJ ho>*CJOJQJ\^JaJ h9 >*CJOJQJ\^JaJh9 h9 h9 vxz "6fhx   n ȹwcwWKW?KWh*CJOJQJaJhbCJOJQJaJhoCJOJQJaJ'hQ@ho5CJOJQJaJnHtH$hQ@hoCJOJQJaJnHtH hQ@hoCJOJQJ^JaJhQ@h*CJOJQJaJhQ@hoCJOJQJaJhoCJOJQJ\^JaJ hb>*CJOJQJ\^JaJ ho>*CJOJQJ\^JaJho5OJQJ\hLA5OJQJ\ "8@LXhx$d$7$8$H$Ifa$gdoFf+Z$d$7$8$H$Ifa$gdo%d7$8$H$^gdokd\$$If֞O w[?#11 t0S644 la< @  6 n   T b    $d$7$8$H$Ifa$gdo dh7$8$H$gd?Z\ 7$8$H$gd?Z\$d`a$gd?Z\$dx7$8$H$^a$gd?Z\$d7$8$H$^a$gdod7$8$H$^gdo n     R T       D J p v    ɻubLubububuD9h*h*nHtHhonHtH+hQ@ho5CJOJQJ^JaJnHtH$hQ@hoCJOJQJaJnHtH(hQ@hoCJOJQJ^JaJnHtH#hQ@ho6CJOJQJ^JaJ hQ@hoCJOJQJ^JaJhoCJOJQJ^JaJh?Z\CJOJQJ^JaJ h?Z\>*CJOJQJ\^JaJ ho>*CJOJQJ\^JaJ hL>*CJOJQJ\^JaJho   ,$d$7$8$H$Ifa$gdokda]$$Ifls\G   t(0644 laPp(      * 6 D Hkd^$$Ifl\G  t0644 laP$d$7$8$H$Ifa$gdoD F J V b p \HHHH$d$7$8$H$Ifa$gdokd<_$$Ifl\G  t0644 laPp r v    \HHHH$d$7$8$H$Ifa$gdokd_$$Ifl\G  t0644 laP   h\S@-$d7$8$H$`a$gd:$d7$8$H$`a$gd?Z\ 7$8$H$gdokd`$$Ifl\G  t0644 laPfh|~8 FPRxjqhqh>~ho0J2!ho5CJOJQJaJnHtHhohonHtHho5CJaJnHtHhoCJaJnHtHho5CJOJQJaJhoCJaJnHtHhoCJOJQJ^JaJ h?Z\>*CJOJQJ\^JaJ ho>*CJOJQJ\^JaJh:nHtHh*nHtH(h~6$d$7$8$H$Ifa$gdo$d$7$8$H$Ifa$gdo dh7$8$H$gd?Z\ $7$8$H$a$gd:68iXD$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$IfgdokdIa$$Ifl0"  t0"44 lalp s_$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdo{kdNb$$Ifl0" t0"44 lals_$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdo{kdc$$Ifl0" t0"44 lals_$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdo{kdc$$Ifl0" t0"44 lalFPs_$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdo{kdxd$$Ifl0" t0"44 lalPRs_$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdo{kd,e$$Ifl0" t0"44 lal$:sj^J6$d$7$8$H$Ifa$gdo$d$7$8$H$Ifa$gdo dh7$8$H$gd 7$8$H$gd$d`a$gd*{kde$$Ifl0" t0"44 lal z"8::<FHp(!Ƹooo^NChCXhonHtHhoCJOJQJaJnHtH!ho5CJOJQJaJnHtH%ho5CJOJQJ^JaJnHtHhoCJaJnHtH!ho5CJOJQJaJnHtHho5CJOJQJaJhoCJaJnHtHhoCJOJQJ^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJ ho>*CJOJQJ\^JaJhLnHtHh*nHtHhonHtH<FiXD$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdokdf$$Ifl0"  t0"44 lalpFHs_$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdo{kdg$$Ifl0" t0"44 lals_$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdo{kdih$$Ifl0" t0"44 lal""R#f#xi`T@$d$7$8$H$Ifa$gdo dh7$8$H$gd 7$8$H$gd$d7$8$H$a$gdA $7$8$H$a$gdo{kdi$$Ifl0" t0"44 lal(!N!`!b!f!" "t""""R##$&$($|$$$%%'':'`'''))))***+d+++og_hoCJaJh5 nHtH!ho5CJOJQJaJnHtHhnHtH%ho5CJOJQJ^JaJnHtHhoCJaJnHtHho5CJOJQJaJhoCJaJnHtHhoCJOJQJ^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJ ho>*CJOJQJ\^JaJhonHtHhz\nHtH%f###$&$UD0$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdokdi$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gdo&$($|$$s_$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdo{kdj$$Ifl0" t0"44 lal$$$**++xe\P<$d$7$8$H$Ifa$gdo d7$8$H$gd 7$8$H$gd$d7$8$H$`a$gd $7$8$H$a$gdo{kdk$$Ifl0" t0"44 lal+b+d+++UF2$d$7$8$H$Ifa$gdo$d$Ifa$gdokdhl$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gdo++,,s_$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdo{kdmm$$Ifl0" t0"44 lal++,,,,,,p-r----d.z./ //P/R/Z/\/z/0$0&0*00000001 1111b33455666ûóóóëëëûëëëû˚ˏuho5OJQJaJ h0eht.whz\nHtHh0eht.wnHtH!ho5CJOJQJaJnHtHhGnHtHh:nHtHhq0nHtHhnHtHhonHtHhoCJaJnHtHho5CJOJQJaJ%ho5CJOJQJ^JaJnHtH-,,,,s_$d$7$8$H$Ifa$gdo& p#d$Ifgdo{kd/n$$Ifl0" t0"44 lal,,6 : :::saXL:d$7$8$H$IfgdK$ dh7$8$H$gdA 7$8$H$gdA& p#d`gdc`$d`a$gd{kdn$$Ifl0" t0"44 lal66779:: : ::::::; ;;T;^;;;;;ӷlVGhQ@hACJOJQJaJ+hQ@hA5CJOJQJ^JaJnHtH'hQ@hA5CJOJQJaJnHtH(hQ@hACJOJQJ^JaJnHtH$hQ@hACJOJQJaJnHtHhACJOJQJ\^JaJ hA>*CJOJQJ\^JaJh5OJQJaJhA5OJQJaJh:5OJQJaJho5OJQJaJhG5OJQJaJ::::::::::::;Ff%q$d$7$8$H$Ifa$gdK$ ; ;'kdAs$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap  ;;;(;4;B;P;$d$7$8$H$Ifa$gdK$P;T;'kdEt$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap T;^;f;p;z;;;$d$7$8$H$Ifa$gdK$;;'kdIu$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap ;;;;;;;$d$7$8$H$Ifa$gdK$;;;' d$IfgdkdMv$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap ;;;t<<=j=== >>>C`G#gdc`& p#d`gdo & p#dgdA$d7$8$H$a$gdA 7$8$H$gdA d7$8$H$gdA;kdQw$$Ifl $y$64 la ;>>>>>?2???@@@@AAAB.nHtHh5 nHtHh5 hohCXCJOJQJaJ+hQ@ho5CJOJQJ^JaJnHtH$hQ@hoCJOJQJaJnHtH(hQ@hoCJOJQJ^JaJnHtHhoCJOJQJ\^JaJ hA>*CJOJQJ\^JaJ ho>*CJOJQJ\^JaJhc`>*CJOJQJaJ`GvGGGGGGG$d$7$8$H$Ifa$gdo$dh7$8$H$a$gdA $7$8$H$a$gdAGGkdw$$Ifr y 20ap2GGGGGGG5kdx$$Ifr y  0ap $d$7$8$H$Ifa$gdoGHHH H"H&H5kdy$$Ifr y  0ap $d$7$8$H$Ifa$gdo&H0H:HDHPHRHVH5kdz$$Ifr y  0ap $d$7$8$H$Ifa$gdoVH^HhHrH|HHH5kdq{$$Ifr y  0ap $d$7$8$H$Ifa$gdoHHIpIIJJLLMNNBODOq$dx$Ifa$gd $dha$gdz$a$gdz$dh`a$gdS & F 8T5d^5`gd! gdo$dx`a$gd=$ \ x`a$gdo 7$8$H$gdCX d7$8$H$gdCX |MMMMMNNNN:O>OBOlOpOOOOPPPPPοyrjrfUD h>*CJOJQJ\^JaJ hc`>*CJOJQJ\^JaJhc`hc`hc`\ hc`hc`hQ@hzCJOJQJaJhQ@hCJOJQJaJhzCJOJQJaJhCJOJQJaJhzhzCJOJQJ\aJhz>*CJOJQJ\aJ"hzh>*CJOJQJ\aJhhhho6@]hh6@]DOHOTOXO\O^OtO|OOOOFf}$dx$Ifa$gd OOOO6%%$dx`a$gdkd}$$IfTlr HT 8(  t 0644 lap TOPPPP$Q(Q8QQQPTfTTTT$d$7$8$H$Ifa$gd dh7$8$H$gd, 7$8$H$gd,& p#d`gdc` $da$gd $dha$gdz$a$gdz$d`a$gdF dh7$8$H$gdz 7$8$H$gdz#gdc`PPQ Q$Q&Q(Q6Q8Q:QQQQQQQpRRRRRRSSS&S*S8SBSS*CJOJQJ\^JaJhFh\jphFhFU\hzCJOJQJ\^JaJhCJOJQJ\^JaJ hz>*CJOJQJ\^JaJ.CJOJQJaJ hQ@hCJOJQJ^JaJhQ@hCJOJQJaJ h5hCJOJQJ\^JaJ h,>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJh5OJQJ\h,5OJQJ\h5OJQJ\TTTTTTTTTTTUU$U2UDUTUdU$d$7$8$H$Ifa$gdFfw$d$7$8$H$Ifa$gddUfUzU%d7$8$H$^gdkd̷$$Ifs֞ \dT t0644 la<zUUUVVWJWLWNWXY>YLYzYYyyy$d$7$8$H$Ifa$gd dh7$8$H$gdS 7$8$H$gdS$d`a$gdS $7$8$H$a$gd d7$8$H$gd$dh7$8$H$^a$gdS$d7$8$H$^a$gdd7$8$H$^gdJWNWWWXXYYYYYYYYYYYZ Z$ZJZLZPZvZxZ[[[4\òrr_r_r_r_rWòhnHtH$hQ@hCJOJQJaJnHtH#hQ@h6CJOJQJ^JaJ hQ@hCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhSCJOJQJ\^JaJ hS>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJ hc`>*CJOJQJ\^JaJhSh#h56CJOJQJ\^JaJYYYkdѸ$$Ifl\G K  t(0644 laPp($d$7$8$H$Ifa$gdYYYYYYYZZHkd$$Ifl\G K t0644 laP$d$7$8$H$Ifa$gdZZ Z$Z0Z2 dh7$8$H$gdS 7$8$H$gdS$d7$8$H$`a$gdSkd*$$Ifl\G K t0644 laP4\H\\\\\A0& p#d$Ifgdkd$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd$d$7$8$H$Ifa$gd4\\\\\:]D]F]]]]@^J^L^^^^_ _ _j`|```*b,bcpcrcddd4e6e|eeeeffud hi>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJ hc`>*CJOJQJ\^JaJhc`hhSh!h5CJOJQJaJnHtHhSnHtHhnHtH%h5CJOJQJ^JaJnHtHhCJaJnHtHh5CJOJQJaJhCJaJnHtH'\\:]D]s_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd$$Ifl0" t0"44 lalD]F]]]s_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd$$Ifl0" t0"44 lal]]@^J^s_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd\$$Ifl0" t0"44 lalJ^L^^^s_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd$$Ifl0" t0"44 lal^^_ _s_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd$$Ifl0" t0"44 lal _ _efZfnfofZF$d$7$8$H$Ifa$gd dh7$8$H$gdi 7$8$H$gdi$dx7$8$H$`a$gdi{kdx$$Ifl0" t0"44 lalfZff gggtg~gggggDhNhPhhii,i kkkZllmmmdopppqqͺͺͺͺzod\ThDnHtHhc`nHtHh}.hnHtHhHhnHtHhQ=hnHtH'hQ=h5CJOJQJaJnHtH!h5CJOJQJaJnHtHhinHtHhnHtH%h5CJOJQJ^JaJnHtHhCJaJnHtHh5CJOJQJaJhCJaJnHtHhCJOJQJ^JaJ nfff ggUD0$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgdkd:$$Ifl0 #   t0#44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gdggtg~gs_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd?$$Ifl0 #  t0#44 lal~ggggs_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd$$Ifl0 #  t0#44 lalggDhNhs_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd$$Ifl0 #  t0#44 lalNhPhThqq"r6rr_VJ6$d$7$8$H$Ifa$gd dh7$8$H$gdi 7$8$H$gdi$d7$8$H$`a$gdG$ G7$8$H$a$gd{kdi$$Ifl0 #  t0#44 lalqqqq"rrrrrDsNsPssss t*t,tttttttuuu*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJhnHtH%6rrrrrUD0$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgdkd+$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gdrrDsNss_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd0$$Ifl0" t0"44 lalNsPssss_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd$$Ifl0" t0"44 lalss t*ts_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd$$Ifl0" t0"44 lal*t,ttts_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kdZ$$Ifl0" t0"44 laltttus_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd$$Ifl0" t0"44 laluuu|| } }xcZN:$d$7$8$H$Ifa$gd dh7$8$H$gdG 7$8$H$gdG$dx7$8$H$`a$gd $7$8$H$a$gd{kd$$Ifl0" t0"44 lalwwxByDyHyyy@zPzdzvzzzzz{|||| }p}}}}X~b~d~~~{nbOnbOnb%h5CJOJQJ^JaJnHtHhCJaJnHtHh5CJOJQJaJhCJaJnHtHhCJOJQJ^JaJ hG>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJhnHtHhDhnHtHhGnHtHhHhnHtHh>~h0J2!h5CJOJQJaJnHtHhhG }n}p}}}UD0$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgdkd$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd}}X~b~s_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kd$$Ifl0" t0"44 lalb~d~~~s_$d$7$8$H$Ifa$gd& p#d$Ifgd{kdK$$Ifl0" t0"44 lal~~VV(WvjZQE dh7$8$H$gdZ 7$8$H$gdZ& p#d`gd$ & p#dgd& p#dxgdG{kd$$Ifl0" t0"44 lal~~~N^*.:T2rȃ0ĄԄnֆ؆چ<׿{l{laVahVY5OJQJaJhZ5OJQJaJhVY5OJQJaJnHtHh$5OJQJaJnHtHh5OJQJaJnHtHhD5OJQJaJhCJOJQJaJnHtHhG5OJQJaJh5OJQJaJhG5OJQJnHtHh5OJQJnHtHhnHtH%h5CJOJQJ^JaJnHtH!<BPRTlz|~V.VNVPVTVVV^V`VbVVVV W$W(WvgXghZCJOJQJ\^JaJhCJOJQJ\^JaJ hZ>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJh5OJQJaJh$5OJQJaJnHtHhVY5OJQJaJnHtHhZ5OJQJaJnHtHUhVYhVY5OJQJh$5OJQJaJhZ5OJQJaJhVY5OJQJaJepreku u zapoaljavanju osoba s oateenjima vida, ato je vidljivo u 43. tablici. Tablica 43 Osnovni statisti ki pokazatelji na faktorima Skale OV FAKTORI N Min Max M SD OV_1 154 6,00 30,00 21,6623 4,7199 OV_2 154 4,00 20,00 11,1753 3,0575 OV _3 154 6,00 30,00 20,5325 4,6458 OV_4 154 3,00 15,00 7,3831 2,0932 Legenda: OV 1 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1) OV 2 - Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida (OV 2) OV 3 - Faktor radnih ograni enja (OV 3) OV 4 - Faktor socijalno neprihvaanja (OV 4) N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Manje prepreka u zapoaljavanju osoba s oateenjima vida poslodavci percipiraju na Faktoru socijalnog neprihvaanja (OV 4) i Faktoru osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida (OV 2). Kako se iz 44. tablice mo~e vidjeti, svi su faktori u meusobnim pozitivnim korelacijama. Najviau korelaciju imaju 1. i 3. faktor, odnosno Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1) i Faktor o ekivanih radnih ograni enja (OV 3). Visoka korelacija navedenih faktora u skladu je s prethodno spomenutim: poslodavci kojima je razlog za nezapoaljavanje osoba s oateenjima vida uvjerenje o nepovoljnosti njihovog zapoaljavanja, istovremeno razlogom nezapoaljavanja smatraju i mogua radna ograni enja, proizaala iz oateenja ovih osoba, u njenim radnim aktivnostima i suprotno. Tablica 44 Interkorelacije faktora Skale OV Faktor1234OV 11,000OV 2,3571,000OV 3 ,629,3851,000OV 4,400,521,4441,000Legenda: OV 1 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1) OV 2 - Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida (OV 2) OV 3 - Faktor radnih ograni enja (OV 3) OV 4 - Faktor socijalno neprihvaanja (OV 4) Visoka korelacija postoji izmeu Faktora osjeaja nekompetentnosti poslodavca (OV 2) i Faktora socijalnog neprihvaanja (OV 4). Poslodavci iji mogui osjeaj nekompetentnosti u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida, predstavlja razlog za njeno nezapoaljavanje, istovremeno percipiraju razlogom i njenu moguu socijalnu neprihvaenost u radnoj okolini i suprotno. Struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha (Skala OS) Normalnost distribucije rezultata poslodavaca na Skali OS testirana je Kolmogorov-Smirnovim testom. Kao ato se vidi iz 45. tablice, distribucija rezultata odstupa od normalne na granici statisti ke zna ajnosti, te se stoga rezultati ne mogu smatrati reprezentativnima. Tablica 45 Kolmogorov-Smirnov test rezultata na Skali OS NMax DZpSKALA OS1540,111,3620.049 Slika 9 Distribucija rezultata na Skali OS  Slika 10 Distribucija standardiziranih rezultata na Skali OS  Iz Slika 9. i 10. uo ava se da su rezultati poslodavaca na 16 varijabli Skale OS pomaknuti u desno. Prosje an rezultat ispitanika na svima varijablama Skale OS ima vrijednost 50, dok na pojedinoj varijabli iznosi 3,1, ato je vidljivo iz 46. tablice. Dakle, poslodavci ovog uzorka neodlu ni su u procjeni navedenih tvrdnji kao prepreka za zapoaljavanje osoba s oateenjema sluha, uz primjetnu sklonost percepciji istih, preprekama za zapoaljavanje. Tablica 46 Osnovni statisti ki pokazatelji za Skalu OS NMin. Max.Sum M SD SKALA OS15416,0072,007740,0050,259710,2612 Legenda: N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat Sum  sumarni rezultat svih ispitanika na svim varijablama M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Faktorskom analizom na Skali OS metodom zajedni kih faktora, prema Gutman-Kaiserovom kriteriju, ekstrahirana su 4 oblimin faktora koji objaanjavaju 66% zajedni ke varijance, ato se vidi iz 47. tablice. Tablica 47 Zna ajne glavne komponente Faktorsvojstvene vrijednostikumulativna varijanca% zajedni ke varijance16,90643,16343,16321,3858,65451,81731,1497,18058,99741,0666,66665,662 Prvi se faktor isti e po veli ini svojstvene vrijednosti i predstavlja glavni faktor skale. Ostala tri faktora imaju zna ajno manje i podjednake svojstvene vrijednosti. Tablica 48 Varijable Skale OS koje ine faktor OS 1 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti6. Ne bi mogla komunicirati sa strankama.,7685. Ne bi mogla komunicirati s kolegama.,6579. Svojim na inom komunikacije, mogla bi odbiti stranke.,5927. Gubilo bi se mnogo vremena na objaanjavanje ato i kako treba neato napraviti.,5548. Govor joj je nerazumljiv.,491Kao ato se vidi iz 48. tablice, pet varijabli sudjeluje u saturiranju prvog faktora, koji objaanjava 43 % ukupne varijance. Faktor ima visoke saturacije na 6. varijabli, a ni~e na ostalim. Varijable koje opisuju glavni faktor Skale OS odnose se na teakoe u na inu komunikacije i stoga se ovaj faktor imenuje FAKTOR TE`KOA U KOMUNIKACIJI*. Visok rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca koji percipira teakoe u komunikaciji s osobom s oateenjem sluha najva~nijom preprekom pri njenom zapoaljavanju. Nizak rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca koji ne smatra da bi osoba s oateenjem sluha imala teakoa u komunikaciji na radnom mijestu ili ukoliko i bi, on navedene teakoe ne percipira razlogom za njezino nezapoaljavanje. Tablica 49 Varijable Skale 0S koje ine faktor OS 2 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti12. Trebalo bi joj prilagoditi zvu nu signalizaciju.-,91613. Trebalo bi joj prilagoditi na in komunikacije.-,85014. Trebalo bi joj se uvijek direktno obraati, zato ato ita s usana.-,530 Drugi faktor objaanjava 9 % zajedni ke varijance, te ima vrlo visoke saturacije na 12. i 13. varijabli (Tablica 49). One se odnose na potrebu prilagodbe u komunikaciji s osobama s oateenjem sluha, stoga se ovaj faktor imenuje FAKTOR PRILAGODBE U KOMUNIKACIJI. Visok rezultat na faktoru odnosi se na poslodavca koji percipira moguu potrebu za prilagodbom u komunikaciji s osobom s oateenjem sluha, razlogom za njezino nezapoaljavanje. Nizak rezultat na faktoru ozna ava poslodavca kojemu mogua potreba za prilagodbom u komunikaciji, ne predstavlja razlog za nezapoaljavanje osobe s oateenjem sluha. Takoer mo~e zna iti da poslodavac ne percipira potrebnim niti prilagoditi joj komunikaciju. Tablica 50 Varijable Skale OS koje ine faktor OS 3 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti1. Iziskuje suviae komplikacija. -,8772. Bila bi previae zaatiena na radu.-,8233. Ne bi mogla postii isti radni u inak kao i ujua osoba.-,428Kao ato se vidi iz 50. tablice, tri varijable sudjeluje u saturiranju treeg faktora, koji objaanjava 7% ukupne varijance. Trei faktor ima vrlo visoke saturacije na 1. i 2. varijabli. Budui da se ove dvije varijable odnose na o ekivane nepovoljne okolnosti zapoaljavanja osoba s oateenjem sluha, ovaj se faktor imenuje FAKTOROM NEPOVOLJNOSTI ZAPO`LJAVANJA. Visok rezultat na ovom faktoru ozna ava poslodavca kojem vlastito uvjerenje o nepovoljnosti zapoaljavanja osoba s oateenjima sluha predstavlja razlog za njihovo nezapoaljavanje. Nizak rezultat na faktoru odnosi se na poslodavca koji se ne sla~e s izjavama da je zapoaljavanje osobe s oateenjem sluha komplicirano, da bi ona bila previae zaatiena na radu te da ne bi mogla postii isti radni u inak kao osoba bez oateenja sluha. Nizak rezultat mo~e govoriti i o poslodavcu koji se sla~e s navedenim tvrdnjama, ali mu one ne predstavljaju razlog nezapoaljavanja. Tablica 51 Varijable Skale OS koje ine faktor OS 4 VarijableStandardizirani faktorski koeficijenti15. Nelagodno bi mi bilo u njezinom druatvu.,594 etvrti faktor objaanjava 7% zajedni ke varijance (Tablica 51). Definiran je samo jednom varijablom, pa ga nije mogue interpretirati. Nazvan je FAKTOROM NELAGODE. Mo~e se utvrditi da je faktorskom analizom ekstrahirano etiri faktora Skale OS. Visok rezultat na pojedinom faktoru predstavlja slaganje poslodavca s tvrdnjama kao razlozima radi kojih ne bi zaposlio osobu s oateenjem sluha. Glavni faktor Skale OS je Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1). Tablica 52 Osnovni statisti ki pokazatelji na faktorima Skale OS FAKTORI N Min Max M SD OS_1 154 5,00 25,00 15,9935 4,1373 OS_2 154 3,00 15,00 11,0779 2,0692 OS_3 154 3,00 15,00 8,7208 2,7164 OS_4 154 1,00 4,00 2,0455 ,6502 Legenda: OS 1  Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1) OS 2  Faktor prilagodbe u komunikaciji (OS 2) OS 3  Faktor nepovoljnost zapoaljavanja (OS 3) OS 4  Faktor nelagode (OS 4) N  broj poslodavaca u uzorku Min  minimalni rezultat Max  maksimalni rezultat M - prosje na procjena teakoa pri zapoaljavanju za poslodavce SD - standardna devijacija Prema razlikama u aritmeti kim sredinama (Tablica 52), mo~e se zaklju iti da o ekivane teakoe u komunikaciji s osobama s oateenjima sluha poslodavcima predstavljaju najvee prepreke pri njihovom zapoaljavanju. Poslodavci, nadalje, znatne prepreke u zapoaljavanju osobe s oateenjem sluha, vide u potrebi izvjesnih prilagodbi u komunikaciji (Faktor prilagodbe u komunikaciji OS 2). Tablica 53 Interkorelacije faktora Skale OS Faktor1234OS 11,000OS 2-,5181,000OS 3-,593,4761,000OS 4,283-,177-,2341,000 Legenda: OS 1  Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1) OS 2  Faktor prilagodbe u komunikaciji (OS 2) OS 3  Faktor nepovoljnost zapoaljavanja (OS 3) OS 4  Faktor nelagode (OS 4) Kako se iz 53. tablice mo~e vidjeti, Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1) i Faktor nelagode (OS 4) pozitivno su usmjereni, a Faktor prilagodbe u komunikaciji (OS 2) i Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja (OS 3) negativno. Najviau negativnu korelaciju ima Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1) s Faktorom uvjerenja o nepovoljnosti zapoaljavanja osobe oateenog sluha (OS 3), odnosno s Faktorom prilagodbe u komunikaciji (OS 2). Dakle, poslodavci koji razlog nezapoaljavanja osobe s oateenjem sluha vide u o ekivanim teakoama u komunikaciji s njom, istovremeno ga ne vide u osobnom uvjerenju o nepovoljnosti njihovog zapoaljavanja te u moguoj potrebi za prilagodbom u komunikaciji i suprotno. Ograni enja u obavljanju radnih zadataka osoba s oateenjima sluha opisana prvim faktorom predstavljaju poslodavcima najzna ajnije prepreke pri njihovom zapoaljavanju. Manje zna ajan razlog za nezapoaljavanje ovih osoba poslodavcima predstavlja osobno uvjerenje o nepovoljnosti njihovog zapoaljavanja. Ovaj faktor korelira u istom smjeru s Faktorom prilagodbe u komunikaciji (OS 2). Soga se zaklju uje da poslodavci koji razlog nezapoaljavanja osoba s oateenjima sluha ne vide u osobnom uvjerenju o nepovoljnosti njihovog zapoaljavanja, ne percipiraju potrebnim prilagoditi im komunikaciju. Odnosno, poslodavci koji smatraju zapoaljavanje osoba s invaliditetom nepovoljnim, smatraju potrebnim prilagoditi komunikaciju u odnosu s njima. Faktor nelagode (OS 4), opisan samo jednom varijablom i uvjetno nazvan faktorom, ima vrlo niske interkorelacije s ostala tri faktora, ato se vidi iz Tablice 53. Latentna struktura teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom Mjerni instrument Anketni upitnik motiviranosti poslodavca za zapoaljavanje osoba s invaliditetom (Kia-Glavaa, 2002) sastoji se od pet razli itih skala koje ispituju teakoe pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom (kroni nim bolestima, mentalnom retardacijom, tjelesnom invalidnosti, oateenjima vida i sluha). Faktorskom analizom, metodom glavnih komponenata, uz varimax rotaciju, ekstrahirano je pet faktora Skale kroni ne bolesti KB, te po etiri faktora na ostalim skalama: Skala mentalna retardacija MR, Skala tjelesna invalidnost TI, Skala oateenje vida OV i Skala oateenje sluha OS. Svaka skala ima identi ne prve tri i zadnju varijablu: 1. Iziskuje suviae komplikacija; 2. Bila bi previae zaatiena na radu.; 3. Ne bi mogla postii isti radni u inak kao i osoba bez invaliditeta, i Ostali je radnici ne bi prihvatili kao ravnopravnog lana kolektiva. Tablica 54 Grafi ki prikaz faktora na pet skala FSKALA KBSKALA MRSKALA TISKALA OVSKALA OSI.Mogueg neprimjerenog ponaaanjaTeakoa u socijalnom ponaaanjuPotrebe za prilagodbom radi ograni enjaNepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enjaTeakoa u komunikacijiII.Osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji ...Radne nekompetentnostiNegativnog do~ivljajaOsjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji...Prilagodbe u komunikacijiIII.O ekivane neodgovornostiNesamostalnostNelagodeO ekivanih radnih ograni enjaNepovoljnosti zapoaljavanjaIV.Odgovornosti i rizikaSocijalnog neprihvaanjaNepovoljnosti zapoaljavanjaSocijalnog neprihvaanjeNelagodeV.Nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitostiLegenda: I., II., III., IV. i V:- faktori pojedine skale prema rednim brojevima Skala KB - Skala kroni ne bolesti (KB) Skala MR - Skala mentalna retardacija (MR) Skala TI - Skala tjelesna invalidnost (TI) Skala OV - Skala oateenje vida (OV) Skala OS - Skala oateenje sluha (OS) Kako se iz 54. tablice mo~e vidjeti, uo avaju se izvjesne pravilnosti u latentnoj strukturi skala, ato se moglo i pretpostaviti. Naime prve tri identi ne varijable svake skale samostalno ili uz nekoliko drugih opisuju uvijek po jedan faktor na svakoj pojedinoj skali, osim na Skali mentalna retardacija MR.Tako prve tri varijable na Skali tjelesna invalidnost TI i Skali oateenje sluha OS samostalno saturiraju Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja (TI 4) i (OS 3), koji je u 54. tablici prikazan tamnije osjen anim poljem. Iste varijable, uz nekoliko ostalih na Skali kroni ne bolesti KB i Skali oateenja vida OV saturiraju Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi smanjene radne u inkovitosti (KB 5) i Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1), i prikazane su svijetlije osjen anim poljima u 54. tablici. Svaki od njih etiri na pojedinoj skali opisuje uvjerenje poslodavca o nepovoljnosti zapoaljavanja osoba s tjelesnom invalidnoau, oateenjima sluha, kroni nim bolestima i oateenjem vida. Faktor KB 5 i Faktor OV 1 uz navedeno uklju uje i procjenjenu smanjenu produktivnost ovih osoba. Na Skali mentalna retardacija MR samo dvije od identi nih varijabli pojedine skale (prva i trea varijabla) opisuju Faktor radne nekompetentnosti (MR 2), uz etiri ostale varijable, koje opisuju poslodav evu procjenu osobe s mentalnom retardacijom kao radno nekompetentne. Tablica 55 Aritmeti ke sredine rezultata ispitanika na faktorima skala FAKTORSKALA KBSKALA MRSKALA TISKALA OVSKALA OSI.9,915615,194819,513021,662315,9935II.8,363621,90267,305211,175311,0779III.5,32477,52604,292220,53258,7208IV.8,20138,54555,79227,38312,0455V.15,3896Legenda: I., II., III., IV. i V:- faktori pojedine skale prema rednim brojevima Skala KB - Skala kroni ne bolesti (KB) Skala MR - Skala mentalna retardacija (MR) Skala TI - Skala tjelesna invalidnost (TI) Skala OV - Skala oateenje vida (OV) Skala OS - Skala oateenje sluha (OS) U 55. tablici prikazane su aritmeti ke sredine rezultata ispitanika na faktorima svih skala. Mo~e se uo iti da faktor koji opisuje uvjerenje poslodavca o nepovoljnosti zapoaljavanja osoba s kroni nim bolestima (u Tablici 55 svijetlo osjen ano polje Skale KB), osoba s oateenjima vida (takoer svijetlo osjen ano polje Skale OV) te osoba s mentalnom retardacijom (svijetlo osjen ano polje Skale MR ima najviai rezultat). Ovo zna i da je poslodavcima najzna ajniji razlog za nezapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima i oateenjem vida, osobno uvjerenje o nepovoljnosti zapoaljavanja osoba s navedenim oateenjima radi o ekivane smanjene produktivnosti (KB 5 i OV 1), odnosno mogua radna nekompetentnost osoba s mentalnom retardacijom (MR 2). Spomenuti faktori (KB 5 i OV 1) opisuju osobe s invaliditetom kao neproduktivne, slabijeg radnog u inka i sklonije bolovanjima. Na~alost, istra~ivanja su pokazala da su mnogi poslodavci zabrinuti oko radne produktivnosti osoba s invaliditetom, posebice ako se radi o emocionalnim ili mentalnim oateenjima (Greenwood, Johnson, 1987). Ako se uzme u obzir istra~ivanje McFarlin, Song i Sonntag (1991) te Levy, Jessop, Rimmerman, Francis i Levy (1993), zabrinutost poslodavaca oko radne produktivnosti osoba s invaliditetom proizlazi iz stereotipa ili negativnih stavova. Naime, dvije treine poslodavaca (McFarlin, Song, Sonntag, 1991), odnosno 74% (Levy, Jessop, Rimmerman, Francis, Levy, 1993), slo~ilo se da osoba s invaliditetom mo~e biti jednako produktivna kao i radnici bez invaliditeta, te da imaju jednaku ili ak ni~u stopu odlaska na bolovanje u odnosu na ostale radnike (Greenwood, Johnson, 1987; McFarlin, Song, Sonntag, 1991). Takoer, tridesetgodianje istra~ivanje koje je proveo DuPont izvjeatava: radna sposobnost radnika s invaliditetom jednaka je ili bolja u odnosu na radnike bez invaliditeta (Conlin, 2000). Isti autor navodi, a spomenuto je istra~ivanje pokazalo, da preko 90% radnika s invaliditetom ima iznadprosje ne radne sposobnosti u pogledu sigurnosti i prisustva na poslu, u odnosu na radnike bez invaliditeta. Poslodavcima sljedei zna ajni razlog za nezapoaljavanje osoba s mentalnom retardacijom, uz radnu nekompetentnost, predstavljaju mogue teakoe u njihovom socijalnom ponaaanju (Faktor teakoa u socijalnom ponaaanju MR 2 na Skali mentalna retardacija MR iznosi 15,2, ato je vidljivo u 55. tablici). Ovi rezultati koreliraju s istra~ivanjem Johnson, Greenwood i Schriner (1988), u kojem su poslodavci izrazili zabrinutost oko socijalnih vjeatina radnika s mentalnim, emocionalnim ili komunikacijskim oateenjima i njihovih sposobnosti timskog rada. Uz uvjerenje kako je nepovoljno zaposliti osobe s oateenjima vida, kao glavnog razloga njihovog nezapoaljavanja, mogua su ograni enja, koja proizlaze iz oateenja istih, u obavljanju posla, poslodavcima gotovo jednako va~an razlog za njihovo nezapoaljavanje. Poslodavcima osnovni razlog nezapoaljavanja osoba s tjelesnim oateenjima i oateenjima sluha le~i u potrebi za prilagodbom radi ograni enja ovih osoba, koja pak proizlaze iz oateenja (motori kih i sluanih). Manje zna ajan razlog njihovog nezapoaljavanja poslodavcima predstavlja osobno uvjerenje o nepovoljnosti zapoaljavanja, koje opisuju tri identi ne varijable svake pojedine skale. One, na izvjestan na in, izra~avaju nepovoljni stav prema zapoaljavanju istih i proizlaze iz predrasuda, pa se iz navedenog se mo~e zaklju iti da, poslodav evi razlozi nezapoaljavanja osoba s tjelesnim oateenjima i oateenjima sluha le~e viae u nekim objektivnim, fizi kim ili tehni kim preprekama, nego u stavovima. Sli no pokazuju razlike u aritmeti kim sredinama (56. tablica). Poslodavci percipiraju manje teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima i tjelesnom invalidnoau u odnosu na osobe s oateenjima sluha, vida i mentalnom retardacijom. Najviae prepreka pri zapoaljavanju i radu poslodavci percipiraju u odnosu na osobe s mentalnom retardacijom. Sli ne rezultate, pokazala su istra~ivanja (Fugua, Rathburn, Gade, 1984; Johnson, Greenwood, Schriner, 1988; McFarlin, Song, Sonntag, 1991) koja su ispitivala stavove poslodavaca prema osobama s oateenjima na radnom mjestu, u odnosu na vrstu invaliditeta. Rezultati spomenutih istra~ivanja pokazuju da poslodavci iskazuju veu zabrinutost pri zapoaljavanju osoba s mentalnom retardacijom. Tablica 56. Rezultati aritmeti kih sredina skala Skala KBSkala MRSkala TISkala OVSkala OSAR5372537050AR na varijabli skale2,763,292,803,203,14Legenda: AR  aritmeti ka sredina AR na varijabli skale  AR skale/broj varijabli skale Skala KB - Skala kroni ne bolesti (KB) Skala MR - Skala mentalna retardacija (MR) Skala TI - Skala tjelesna invalidnost (TI) Skala OV - Skala oateenje vida (OV) Skala OS - Skala oateenje sluha (OS) No, usporedbu rezultata na aritmeti kim sredinama pojedine skale ovog istra~ivanja treba uzeti s oprezom. Iako, svih pet skala mjere isto, percepciju teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s razli itom vrstom invaliditeta, mjerenje se obavlja razli itim instrumentima, razli itim varijablama. Takoer, distribucija rezultata ispitanika na Skali oateenja sluha OS odstupa od prosje ne, na granici statisti ke zna ajnosti, tako da rezultat aritmeti ke sredine nije dobar reprezentant populacije. Distribucija rezultata ispitanika na Skali mentalna retardacija MR statisti ki zna ajno ne odstupa od prosje ne, meutim vrlo je blizu (p= ,069). Usprkos navedenim ograni enjima, rezultati ovog istra~ivanja promatrani kao sumarni rezultat svih poslodavaca na pojedinoj skali, koji govori o razlikama meu poslodavcima u procjeni teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s razli itim oateenjima, uglavnom su podudarni sa sli nim istra~ivanjima (Fugua, Rathburn, Gade, 1984; Johnson, Greenwood, Schriner, 1988; McFarlin, Song, Sonntag, 1991; Kia-Glavaa, 2003). RAZLIKE U PERCEPCIJI TE`KOA PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S INVALIDITETOM MEU POSLODAVCIMA U ODNOSU NA VELI INU PODUZEA 5.2.1. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu poslodavcima u odnosu na veli inu poduzea Prema veli ini poduzea u kojem su zaposleni poslodavci su podijeljeni u etiri skupine (Tablica 57). Prva skupina poslodavaca zaposlena je u poduzeima s jednim do pet zaposlenih, druga u poduzeima s 6 do 20, trea od 21 do 50, a etvrta skupina poslodavaca u poduzeima s viae od 51 djelatnikom. Tablica 57 Broj poslodavaca po skupinama u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni UKUPNON1N2N3N415434404040Legenda: N 1  poslodavci zaposleni u poduzeima s jednim do 5 djelatnika N 2  poslodavci zaposleni u poduzeima s 6 do 20 djelatnika N 3  poslodavci zaposleni u poduzeima s 21 do 50 djelatnika N 4  poslodavci zaposleni u poduzeima s viae od 51 djelatnikom Rezultati analize varijance prikazane u Tablici 58 pokazuju razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, na granici statisti ke zna ajnosti, izmeu etiri skupine poslodavaca podijeljenih prema veli ini poduzea u kojem su zaposleni, na faktorima: Faktoru o ekivane neodgovornosti (KB 3) i Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5). Na Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5) postoje razlike, na granici statisti ke zna ajnosti, u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, u korist poslodavaca zaposlenih u poduzeima s 6 do 20, te iznad 50 djelatnika, u odnosu na ostale. Poslodavci druge i etvrte skupine, u odnosu na ostale dvije skupine poslodavaca, percipiraju manje razloga za nezapoaljavanje ove skupine osoba, u vlastitom uvjerenju da je nepovoljno zaposliti osobu s kroni nom bolesti radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti. Tablica 58 Rezultati analize varijance na faktorima Skale KB u odnosu na veli inu poduzea M1M2M3M4SD1SD2SD3SD4SSaFpKB 110,6110,109,759,753,352,362,902,6834,371,43,236KB 28,918,328,178,122,812,732,312,3413,97,71,544KB 35,675,124,775,771,912,011,381,8026,002,69,048KB 48,388,127,958,372,662,852,562,395,08,24,864KB 516,8214,5215,5714,854,203,943,652,95112,832,74,045 Legenda: KB 1  Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja (KB 1) KB 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe (KB 2) KB 3  Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3) KB 4  Faktor odgovornosti i rizika (KB 4) KB 5  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5) M1, SD1 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s jednim do 5 djelatnika M2, SD2 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s 6 do 20 djelatnika M3, SD3 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s 21 do 50 djelatnika M4, SD4 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s viae od 51 djelatnikom F  F - omjer; p  razina zna ajnosti Na Faktoru o ekivane neodgovornosti (KB 3), postoje statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima izmeu etiri skupine poslodavaca, u korist poslodavaca tree skupine (zaposlenih u poduzeima s 21 do 50 djelatnika). Poslodavci tree skupine, u odnosu na ostale, u procjeni razloga radi kojih ne bi zaposlili osobu s kroni nim bolestima, najmanje percipiraju razlogom nezapoaljavanja njeno mogue neodgovorno ponaaanje. Poslodavci prve i etvrte skupine, u odnosu na ostale dvije, viae procjenjuju, mogue neodgovorno ponaaanje, razlogom nezapoaljavanja ovih osoba. Kako bi se utvrdilo koje su razlike izmeu etiri skupine poslodavaca odgovorne za dobivene rezultate, proveden je Sheffeov post hoc test. Iz 60. i 61. tablice vidljivo je da nema statisti ki zna ajnih razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu etiri skupine poslodavaca, podijeljenim prema veli ini poduzea u kojem su zaposleni. Kao ato je vidljivo iz Tablice 61, razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima postoje izmeu prve i druge skupine (p= ,073), blizu razine statisti ke zna ajnosti, na Faktoru KB 5. Takoer, u percepciji navedenog postoje razlike izmeu prve i tree skupine poslodavaca (p= ,106) na Faktoru KB 3. Tablica 60 Rezultati Sheffeovog post hoc testa za faktor KB 3 za etiri skupine poslodavaca KB 312341,629,204,9972 ,858,4553,106Legenda: 1 - poslodavci 1. skupine (0-5 zaposlenih) 2 - poslodavci 2. skupine (6-20 zaposlenih) 3 - poslodavci 3. skupine (21-50 zaposlenih) 4 - poslodavci 4. skupine (iznad 50 zaposlenih) KB 3 - Faktor o ekivane neodgovornosti Tablica 61 Rezultati Sheffeovog post hoc testa za faktor KB 5 za etiri skupine poslodavaca KB 512341,073,555,1612 ,658,9853,857Legenda: 1 - poslodavci 1. skupine (0-5 zaposlenih) 2 - poslodavci 2. skupine (6-20 zaposlenih) 3 - poslodavci 3. skupine (21-50 zaposlenih) 4 - poslodavci 4. skupine (iznad 50 zaposlenih) KB 5 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne produktivnosti Drugoj skupini poslodavaca (iz poduzea s 6 do 20 djelatnika) uvjerenje o nepovoljnosti zapoaljavanja radi smanjenog radnog u inka osoba s kroni nim bolestima, manje predstavlja razlog za njeno nezapoaljavanje u odnosu na prvu skupinu (do 5 djelatnika). Poslodavci prve skupine, mogue neodgovorno ponaaanja zaposlenika s kroni nom bolest, percipiraju viae razlogom njenog nezapoaljavanja, u odnosu na poslodavce tree skupine. Slika 11 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 1 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine KB 1 - Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja Slika 12 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 2 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine KB 2 - Faktor osjeaja nekompetentnosti u situaciji zdravstvene potrebe Slika 13 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 3 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine KB 3 - Faktor o ekivane neodgovornosti Slika 14 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 4 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine KB 4 - Faktor odgovornosti i rizika Slika 15 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 5 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine KB 5 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti Nadalje, iz grafi kih prikaza aritmeti kih sredina etiri skupine poslodavaca na svih pet faktora Skale KB vidljivo je (Slike 11-15), da prva skupina poslodavaca, zaposlena u poduzeima s 1 do 5 djelatnika, percipira viae teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima u odnosu na poslodavce ostalih skupina. U strukturi poslodavaca prve skupine iz poduzea do 5 zaposlenih, u odnosu na funkciju koju obavljaju u poduzeu, 80% poslodavaca su vlasnici poduzea (Tablica 62). Tablica 62 Distribucija poslodavaca prema funkciji koju obavlja u poduzeu (vlasnik) i broju zaposlenih BROJ ZAPOSLENIH UKUPNO FUNKCIJA 1-5 6-20 21-50 50+ VLASNIK 27 13 7 2 49 OSTALO 7 27 33 38 105 UKUPNO 34 40 40 40 154 Legenda: VLASNIK  vlasnik poduzea u kojem je zaposlen OSTALO - direktor, manager, stru ni radnik u kadrovskoj slu~bi ili voditelj pojedinih sektora Razlozi, zbog kojih poslodavci, koji su ujedno i vlasnici poduzea, percipiraju viae teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, mogu se grupirati prema objektivnim, ekonomskim i organizacijskim zna ajkama posla. Prvo, u poduzeima koja zapoaljavaju do 5 djelatnika manji je izbor radnih mjesta (objektivna zna ajka). Unger (2002) spominje uvrije~eno mialjenje, da e poslodavci koji su zaposleni u velikim poduzeima, biti skloniji uklju ivanju osoba s invaliditetom u svoju radnu sredinu radi raznolikosti dostupnih radnih mjesta, kao i radi veeg kadrovskog i ekonomskog resursa (Black, 1998, Collignon, 1986; prema Unger, 2002). Drugo, mogue je da se poslodavci, koji su istovremeno i vlasnici, viae boje negativnih posljedica zapoaljavanja osoba s invaliditetom, posebice ukoliko ih percipiraju radno nekompetentnima (ekonomska zna ajka). Oni takvo zapoaljavanje povezuju s poveanim troakovima i umanjenom zaradom. Naime, neosporno je da u uvjetima tr~iane ekonomije profit predstavlja primarni interes vlasnika poduzea. Tree, poduzee s malo zaposlenika ima manji djelokrug poslova (organizacijska zna ajka). U istim esto rade lanovi obitelji samostalno, ili potrebuju jednog ili nekoliko djelatnika koji e preuzeti veliki dio razli itih radnih zadataka. Mo~e se pretpostaviti da vlasnici poduzea zapoaljavanje osoba s invaliditetom povezuju s nedovoljnom fleksibilnosti na radnom mjestu istih. Distribucija aritmeti kih sredina etiri skupine poslodavaca na Faktoru mogueg neprimjernog ponaaanja (KB 1) i Faktoru osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe osoba s kroni nim bolestima (KB 2) ide u istom smjeru, ato je vidljivo na Slici 11 i 12. Poslodavci prve skupine (zaposleni u poduzeima s 1-5 zaposlenika) percipiraju mogue neprimjerno ponaaanje osobe s kroni nom bolesti i osobni osjeaj nekompetentnosti u situaciji zdravstvene potrebe viae razlozima za nezapoaljavanje ovih osoba, u odnosu na ostale skupine poslodavaca. Neato manje razloga (u usporedbi s prvom skupinom) na istim faktorima percipiraju poslodavci druge skupine, iz poduzea koja zapoaljavaju od 6 do 20 djelatnika. Poslodavcima tree i etvrte skupine (poduzea koja zapoaljavaju viae od 21 djelatnika) mogue neprimjerno ponaaanje osobe s kroni nom bolesti i osobni osjeaj nekompetentnosti u situaciji zdravstvene potrebe iste manje procjenjuju razlozima za njihovo nezapoaljavanje u odnosu na prve dvije skupine poslodavaca (poduzea koja zapoaljavaju do 20 djelatnika). Iz Slike 13. i 14. vidljivo je da su na Faktoru o ekivane neodgovornosti (KB 3) i Faktoru odgovornosti i rizika (KB 4), rezultati aritmeti kih sredina skupina poslodavaca gotovo identi no distribuirani, odnosno na oba faktora najmanje razloga radi kojih ne bi zaposlili osobe s kroni nim bolestima percipiraju poslodavci tree skupine (zaposleni u poduzeima s 21 do 50 djelatnika). Poslodavci druge skupine, iz poduzea koja zapoaljavaju od 6 do 20 djelatnika, percipiraju manje teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima na Faktorima KB 3 i KB 4, u odnosu na poslodavce prve i etvrte skupine (zaposleni u vrlo malim poduzeima do 5 zaposlenika i u velikim poduzeima s viae od 51 zaposlenikom). Na Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja radi smanjene radne u inkovitosti (KB 5), poslodavci prve skupine iz malih poduzea (do 5 zaposlenika), percipiraju najviae razloga za nezapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima u odnosu na ostale tri skupine poslodavaca. Meu preostalim skupinama, poslodavci tree skupine, zaposleni u poduzeima s 20 do 50 djelatnika, percipiraju viae razloga za nezapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima, u odnosu na poslodavce zaposlene u poduzeima s 6 do 20 i viae od 50 zaposlenika, u osobnom uvjerenju o nepovoljnosti njihovog zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti. Obzirom da su analizom varijance, dobivene statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu skupinama poslodavaca podijeljenih prema veli ini poduzea u kojem su zaposleni na faktorima KB 3 i KB 5, primijenjena je diskriminativna analiza, u latentnom prostoru faktora Skale KB. Izlu ene su tri diskriminativne funkcije, od kojih je prva statisti ki zna ajna i objaanjava 60% zajedni ke varijance. Kao ato se vidi iz 63. tablice, iz koeficijenta diskriminacije, faktori Skale KB mogu tek s 10 % vjerojatnosti klasificirati ispitanike u ove etiri skupine. Dakle, povezanost faktora i utjecaja veli ine poduzea statisti ki je zna ajna, ali vrlo slaba. Tablica 63 Rezultati diskriminativne analize FUNKCIJA% var%kumRchi-kvadratdfp1,11260,260,2,318,83626,58315,0322,05328,288,5,224,93010,7818,2143,02211,5100,0,145,9793,1623,367Legenda:  - karakteristi ni korjenovi % var - postotak objaanjene varijance Rc - koeficijent kanoni ke korelacije  - Wilksova lamda hi - kvadrat df - stupnjevi slobode p - statisti ka zna ajnost diskriminativne funkcije Rezultati diskriminativne analize pokazuju da u razlike izmeu etiri skupine poslodavaca u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima statisti ki zna ajne. Uvidom u strukturu prve diskriminativne funkcije (Tablica 64), vidljivo je da ju opisuju dva faktora: Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3) i Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi smanjene radne u inkovitosti (KB 5). Poslodavci se u procjeni razloga za nezapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima, meusobno, najviae razlikuju u percepciji mogueg neodgovornog ponaaanja osoba s kroni nim bolestima i u uvjerenju o nepovoljnosti zapoaljavanja ovih osoba radi smanjene u inkovitosti. Njima najzna ajniji razlozi radi kojih ne bi zaposlili osobe s kroni nim bolestima, proizlazi iz uvjerenja o nepovoljnosti njihovog zapoaljavanja, dok im je najmanje zna ajan razlog mogue neodgovorno ponaaanje ovih osoba, ato je vidljivo i iz rezultata analize varijance (Tablica 58). Tablica 64 Struktura diskriminativne funkcije faktorDF 1KB_3-,406KB_5,468KB_4-,110KB_1,330KB_2,171Legenda: KB 1  Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja KB 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe osoba s kroni nim bolestima KB 3  Faktor o ekivane neodgovornosti KB 4  Faktor odgovornosti i rizika KB 5  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene u inkovitosti Tablica 65 Centroidi grupa na diskriminativnom faktoru Broj zaposlenihC1,001-5,2742,006-20-0,083,0021-50,3364,00iznad 51-,488Legenda: 1 - centroid poslodavaca 1. skupine (0-5 zaposlenih) 2 - centroid poslodavaca 2. skupine (6-20 zaposlenih) 3 - centroid poslodavaca 3. skupine (21-50 zaposlenih) 4 - centroid poslodavaca 4. skupine (iznad 51 zaposlenim) Iz centroida skupina razvidno je da poslodavci zaposleni u poduzeima s viae od 51 djelatnikom percipiraju manje teakoa pri zapoaljavanju i radu ovih osoba (Tablica 65). Centroid etvrte skupine poslodavaca je -,488. Poslodavci prve i tree skupine percipiraju viae razloga radi kojih ne bi zaposlili ovu skupinu u osobnom uvjerenju o nepovoljnosti zapoaljavanja radi smanjene radne u inkovitosti ovih osoba a manje u o ekivanom mogue neodgovornom ponaaanju osoba s kroni nim bolestima, u odnosu na poslodavce etvrte skupine (centroid prve skupine 0,274 i tree 0,336). Obzirom na poziciju centroida, mo~e se zaklju iti da su najvee razlike meu skupinama poslodavaca, prisutne izmeu tree i etvrte skupine, u procjeni slijedea dva razloga: mogueg neodgovornog ponaaanja te uvjerenja poslodavaca o nepovoljnosti zapoaljavanja osoba s kroni nim bolestima radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti. Ove dvije skupine poslodavaca razlikuju se za 0,82 standardne devijacije na diskriminativnoj funkciji, ato je vidljivo iz 65. tablice. Centroid druge skupine poslodavaca (iz poduzea sa 6 do 20 djelatnika) ima sredianju neutralnu poziciju -0,08. Dobiveni rezultati odgovaraju rezultatima istra~ivanja Gade i Toutges (1983); Greenwood i Johnson (1987), Levy, Jessop, Rimmerman i Levy (1992) te Levy, Jessop, Rimmerman, Francis i Levy (1993). Poslodavci zaposleni u veim poduzeima obi no iskazuju pozitivnije stavove prema zaposlenicima s invaliditetom, ato je potvrdilo i ovo istra~ivanje u odnosu na osobe s kroni nim bolestima. 5.2.2. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu poslodavcima u odnosu na veli inu poduzea U odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni, poslodavci su podijeljeni u etiri skupine (Tablica 66). Poslodavci prve skupine zaposleni su u poduzeima s jednim do pet zaposlenih, druge s 6 do 20, tree od 21 do 50, a poslodavci etvrte skupine u poduzeima s viae od 51 djelatnikom. Tablica 66 Broj poslodavaca po skupinama u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni UKUPNON1N2N3N415434404040Legenda: N 1  poslodavci zaposleni u poduzeima s jednim do 5 zaposlenika N 2  poslodavci zaposleni u poduzeima s 6 do 20 zaposlenika N 3  poslodavci zaposleni u poduzeima s 21 do 50 zaposlenika N 4  poslodavci zaposleni u poduzeima s viae od 51 zaposlenikom Aritmeti ke sredine, standardne devijacije i podaci dobiveni analizom varijance na faktorima Skale MR na cijelom uzorku poslodavaca (N=154), u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni, prikazani su u 67. tablici. Iz razlika aritmeti kih sredina (Tablica 67), vidljivo je da sve etiri skupine poslodavaca percipiraju najviae teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom na Faktoru radne nekompetentnosti (MR 2), a najmanje poteakoa percipiraju na Faktoru nesamostalnosti (MR 3) i Faktoru socijalnog neprihvaanja (MR 4). Dakle u procjeni razloga, radi kojih ne bi zaposlili osobu s mentalnom retardacijom, poslodavci ovog uzorka percipiraju veim preprekama o ekivanu radnu nekompetentnost ovih osoba i teakoe u socijalnom ponaaanju, a manjim osobni osjeaj nelagode i moguu nesamostalnost u radu ovih osoba. Tablica 67 M1M2M3M4SD1SD2SD3SD4FpMR 114,79414,90015,62515,4004,4844,4013,3654,331,338,798MR 221,55821,62522,17522,2005,4674,8023,0033,680,246,864MR 37,6167,4257,5507,5251,6511,9201,4131,768,083,969MR 48,8828,0508,6008,7002,6022,4062,2282,564,820,485Rezultati analize varijance na faktorima Skale MR u odnosu na veli inu poduzea u kojem su poslodavci zaposleni Legenda: MR 1  Faktor teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1) MR 2  Faktor radne nekompetentnosti (MR 2) MR 3  Faktor nesamostalnosti (MR 3) MR 4  Faktor socijalnog neprihvaanja (MR 4) M1, SD1 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s jednim do 5 djelatnika M2, SD2 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s 6 do 20 djelatnika M3, SD3 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s 21 do 50 djelatnika M4, SD4  prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s viae od 51 djelatnikom F  F - omjer; p - razina zna ajnosti Na faktorima Skale MR, nisu dobivene statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu poslodavcima, u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni. 5.2.3. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti meu poslodavcima u odnosu na veli inu poduzea Kao ato je vidljivo iz Tablice 68, poslodavci su u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni podijeljeni u etiri skupine. Prvu skupinu ine poslodavci zaposleni u poduzeima s jednim do pet zaposlenih, drugu skupinu s 6 do 20, treu s 21 do 50, i etvrtu poslodavci zaposleni u poduzeima s viae od 51 djelatnikom. Tablica 68 Broj poslodavaca po skupinama u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni UKUPNON1N2N3N415434404040Legenda: N 1  poslodavci zaposleni u poduzeima s jednim do 5 zaposlenika N 2  poslodavci zaposleni u poduzeima s 6 do 20 zaposlenika N 3  poslodavci zaposleni u poduzeima s 21 do 50 zaposlenika N 4  poslodavci zaposleni u poduzeima s viae od 51 zaposlenikom Iz 69 tablice, prema razlikama rezultata aritmeti kih sredina, vidljivo je da sve etiri skupine poslodavaca percipiraju najviae teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnoau na Faktoru potrebe za prilagodbom (TI 1), dok na ostala tri faktora percipiraju znatno manje razloga za nezapoaljavanje ovih osoba. Tablica 69 Rezultati analize varijance na faktorima Skale TI u odnosu na veli inu poduzea u kojem su poslodavci zaposleni M1M2M3M4SD1SD2SD3SD4FpTI 120,61718,67519,80019,1254,9605,1963,8774,2611,248,294TI 27,1476,9507,4257,6752,2031,8802,4691,953,872,457TI 34,4113,7504,5004,2551,8271,0561,6481,7532,125,099TI 46,1175,4256,1005,5752,3582,0111,5981,8781,268,288Legenda: TI 1  Faktor potrebe za prilagodbom radi ograni enja (TI 1) TI 2  Faktor negativnog do~ivljaja (TI 2) TI 3  Faktor nelagode (TI 3) TI 4  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja (TI 4) M1, SD1- aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s jednim do 5 djelatnika M2, SD2 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s 6 do 20 djelatnika M3, SD3 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s 21 do 50 djelatnika M4, SD4 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s viae od 51 djelatnikom F  F - omjer; p - razina zna ajnosti Analiza razlika ispitanika na faktorima Skale TI (69. tablica), nije pokazala statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju osoba s tjelesnom invalidnosti izmeu etiri skupine poslodavaca (N=154), u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni. Meutim, razlika, blizu razine statisti ke zna ajnosti (p=0,99), prisutna je u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnoau na Faktoru nelagode (TI 3) u korist poslodavaca druge skupine (6 do 20 zaposlenika). Poslodavci 2. skupine, osjeaj nelagode u nazo nosti osobe u invalidskim kolicima manje percipiraju teakoom pri zapoaljavanju u odnosu na ostale skupine poslodavaca, ato je vidljivo iz Slike 18. Slika 16 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru TI 1 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine TI 1 - Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja Slika 17 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru TI 2 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine TI 2 - Faktor negativnog do~ivljaja Takoer oni, u odnosu na ostale tri skupine poslodavaca, percipiraju manje teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnoau na preostala tri faktora Skale TI, ato je vidljivo iz 16., 17. i 19 slike. Nadalje, mo~e se uo iti da poslodavci etvrte skupine (iz poduzea s viae od 51 djelatnikom), na Faktoru negativnog do~ivljaja (KB 2), percipiraju viae razloga za nezapoaljavanje osoba s tjelesnom invalidnosti u odnosu na ostale tri skupine (Slika 17). Njima, osobni negativni do~ivljaj osobe s tjelesnim invaliditetom viae predstavlja razlog za nezapoaljavanje u odnosu na ostale skupine poslodavaca. Interesantno je primijetiti, da jedino na ovom faktoru, KB 2, poslodavci prve skupine percipiraju manje razloga za nezapoaljavanje, u odnosu na ostale skupine. Dakle, osobni negativni do~ivljaj osobe s tjelesnom invalidnoau poslodavci iz malih poduzea do 5 zaposlenih, percipiraju manje razlogom nezapoaljavanja ovih osoba u odnosu na ostale skupine poslodavaca. Slika 18 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru TI 3 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine TI 3 - Faktor nelagode Slika 19 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru TI 4 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine TI 4  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja 5.2.4. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida meu poslodavcima u odnosu na veli inu poduzea Distribucija poslodavaca prema veli ini poduzea u kojem su zaposleni prikazana je u 70. tablici. Prva skupina poslodavaca zaposlena je u poduzeima s jednim do pet zaposlenih, druga s 6 do 20, trei s 21 do 50, i etvrta s viae od 51 djelatnikom. Tablica 70 Broj poslodavaca po skupinama u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni UKUPNON1N2N3N415434404040Legenda: N 1  poslodavci zaposleni u poduzeima s jednim do 5 djelatnika N 2  poslodavci zaposleni u poduzeima s 6 do 20 djelatnika N 3  poslodavci zaposleni u poduzeima s 21 do 50 djelatnika N 4  poslodavci zaposleni u poduzeima s viae od 51 djelatnikom Aritmeti ke sredine, standardne devijacije i podaci dobiveni analizom varijance na faktorima Skale OV na cijelom uzorku poslodavaca (N=154), u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni, prikazani su u 71. tablici. Prema rezultatima aritmeti kih sredina, vidljivo je da najviae razloga za nezapoaljavanje osoba s oateenjima vida poslodavci percipiraju na Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1) i Faktoru radnih ograni enja (OV 3). Znatno manje razloga poslodavci vide u osobnom osjeaju nekompetentnosti u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida i moguoj socijalnoj neprihvaenosti iste osobe. Ovi rezultati upuuju na mogui zaklju ak, da su poslodavci zabrinuti oko radnih sposobnosti osoba s oateenjima vida, odnosno ograni enja koja proizlaze iz samog oateenja, poput nemogunosti koriatenja vizualnih uputa, potrebe za prilagodbom radnog prostora, moguih ozljeda pri kretanju. Tablica 71 Rezultati analize varijance na faktorima Skale OVu odnosu na veli inu poduzea u kojem su poslodavci zaposleni M1M2M3M4SD1SD2SD3SD4FpOV 121,91120,95022,37521,4505,5015,4813,5274,260,662,577OV 211,38211,27511,22510,8503,2753,1292,7313,190,217,884OV 321,00019,17521,07520,9505,1525,0534,0344,2241,560,202OV 47,8526,9507,5007,3002,3241,7961,9212,3001,209,308Legenda: OV 1 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1) OV 2 - Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida (OV 2) OV 3 - Faktor radnih ograni enja (OV 3) OV 4 - Faktor socijalno neprihvaanja (OV 4) M1, SD1- aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s jednim do 5 djelatnika M2, SD2 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s 6 do 20 djelatnika M3, SD3 - aritmeti ka sredina i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s 21 do 50 djelatnika M4, SD4  prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s viae od 51 djelatnikom F  F - omjer; p - razina zna ajnosti Nisu dobivene statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba oateenog vida meu skupinama poslodavaca, u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni, na faktorima Skale OV. . 5.2.5. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha meu poslodavcima u odnosu na veli inu poduzea Uzorak poslodavaca prema veli ini poduzea u kojem su zaposleni sastoji se od etiri skupine: prva iz poduzea s jednim do pet zaposlenih, druga sa aest do dvadeset, trea s 21 do 50, i etvrta s viae od 51 djelatnikom (Tablica 72). Tablica 72 Broj poslodavaca po skupinama u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni UKUPNON1N2N3N415434404040Legenda: N 1  poslodavci zaposleni u poduzeima s jednim do 5 djelatnika N 2  poslodavci zaposleni u poduzeima s 6 do 20 djelatnika N 3  poslodavci zaposleni u poduzeima s 21 do 50 djelatnika N 4  poslodavci zaposleni u poduzeima s viae od 51 djelatnikom Tablica 73 Rezultati analize varijance na faktorima Skale OSu odnosu na veli inu poduzea u kojem su poslodavci zaposleni M1M2M3M4SD1SD2SD3SD4FpOS 116,58815,62515,97515,8754,2794,4063,6614,285,347,792OS 211,29410,47511,60010,9752,3932,4491,1501,9802,187,092OS 39,1768,4758,7258,5753,1372,9082,3962,479,462,710OS 42,0292,0252,0752,0500,7170,6590,6930,552,047,986Legenda: OS 1  Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1) OS 2  Faktor prilagodbe u komunikaciji (OS 2) OS 3  Faktor nepovoljnost zapoaljavanja (OS 3) OS 4  Faktor nelagode (OS 4) M1, SD1- prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s jednim do 5 djelatnika M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima s 6 do 20 djelatnika M3, SD3 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima od 21 do 50 djelatnika M4, SD4  prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima iznad 51 djelatnikom F  F - omjer; p - razina zna ajnosti Kao ato je vidljivo iz 73. tablice, iz rezultata aritmeti kih sredina, poslodavci ovog uzorka najvee prepreke zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima percipiraju na Faktoru teakoa u komunikaciji (OS 1) i Faktoru prilagodbe u komunikaciji (OS 2). O ekivane teakoe u komunikaciji s osobom s oateenjem sluha te moguu potrebu za prilagodbom u komunikaciji s njom, svim skupinama poslodavaca predstavljaju vee razloge za nezapoaljavanje ovih osoba, u odnosu na osobno uvjerenje o nepovoljnosti zapoaljavanja istih i osjeaj nelagode u njezinom druatvu. Analizom varijance nisu dobivene statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjem sluha meu etiri skupine poslodavaca, u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni, na faktorima Skale OS (Tablica 73). Na osnovi aritmeti kih sredina, iako statisti ki nezna ajna, uo ava se razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha na Faktoru prilagodbe u komunikaciji u korist poslodavaca druge skupine (6 do 20 zaposlenika). Poslodavci 2. skupine moguu potrebu za prilagodbama u komunikaciji percipiraju manje razlogom ili teakoom pri zapoaljavanju osobe s oateenjem sluha u odnosu na ostale skupine poslodavaca (Slike 20-23). Slika 20 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru OS 1 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine OS 1- Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1) Slika 21 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru OS 2 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine OS 2- Faktor prilagodbe u komunikaciji (OS 2) Slika 22 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru OS 3 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine OS 3 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja (OS 3) Slika 23 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru OS 4 za etiri skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine 3 - aritmeti ka sredina poslodavaca 3. skupine 4 - aritmeti ka sredina poslodavaca 4. skupine OS 4 - Faktor nelagode (OS 4) RAZLIKE U PERCEPCIJI TE`KOA PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S INVALIDITETOM MEU POSLODAVCIMA U ODNOSU NA DJELATNOST poduzea Od ukupnog broja poslodavaca ovog uzorka, ato je vidljivo iz Tablice 1, njih 118 zaposleno je u gospodarskim, a 36 u druatvenim djelatnostima . Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (2002) zaposlenici u druatvenim djelatnostima podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja, za razliku od gospodarskih djelatnosti. Potonji se za zapoaljavanje osoba s invaliditetom, prema istom zakonu, motiviraju razli itim poticajnim mjerama. Ovisno o djelatnosti koju poduzee obavlja gospodarske djelatnosti se djele na sekundarne i tercijarne djelatnosti. Poslodavci iz poduzea u preraiva koj industriji i graevinarstvu, koja pripadaju sekundarnim djelatnostima, ine 25% a oni zaposleni u trgovini, ugostiteljstvu, prometu, skladiatenju i vezama te poslovanju nekretninama, odnosno tercijarnim djelatnostima, ine 75% uzorka (Tablica 74). Tablica 74 Broj poslodavaca u odnosu na djelatnost poduzea u kojem su zaposleni UKUPNON1N215411836Legenda: N 1  poslodavci zaposleni u sekundarnim djelatnostima N 2  poslodavci zaposleni u tercijarnim djelatnostima Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu poslodavcima u odnosu na djelatnost poduzea Poslodavci zaposleni u gospodarskim djelatnostima (N=118), podijeljeni su u dvije skupine: prvu skupinu ini 38 poslodavaca iz sekundarnih, a drugu 80 poslodavaca iz tercijarnih djelatnosti (Tablica 75). Aritmeti ke sredine i standardne devijacije dobivene analizom varijance na uzorku poslodavaca podijeljenom u dvije skupine na faktorima Skale KB prikazane su u 75. tablici. Iz rezultata analize varijance, mo~e se zaklju iti da ne postoje statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima na faktorima Skale KB izmeu dvije skupine poslodavaca, u odnosu na djelatnost poduzea u kojem su zaposleni. Tablica 75 M1M2SD1SD2FpN1N2KB 19,97310,3003,1232,900,310,5793880KB 28,5268,6002,9202,400,021,8853880KB 35,7105,3001,9981,8031,245,2673880KB 48,8688,2623,0152,4991,322,2533880KB 515,68415,7873,4253,847,020,8883880Rezultati analize varijance na faktorima Skale KB u odnosu na djelatnost poduzea Legenda: KB 1  Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja, (KB 1) KB 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe osoba s kroni nim bolestima (KB 2) KB 3  Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3) KB 4  Faktor odgovornosti i rizika (KB 4) KB 5  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5) M1, SD1- prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u sekundarnom sektoru djelatnosti M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u tercijarnom sektoru djelatnosti F  F - omjer; p - razina zna ajnosti N1 - broj ispitanika zaposlenih u sekundarnim djelatnostima N2 - broj ispitanika zaposlenih u tercijarnim djelatnostima Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu poslodavcima u odnosu na djelatnost poduzea Aritmeti ke sredine, standardne devijacije i F omjeri dobiveni analizom varijance na faktorima Skale MR na uzorku poslodavaca (N=118) u odnosu na djelatnost poduzea u kojem su zaposleni prikazani su u 76. tablici. Tablica 76 Rezultati analize varijance na faktorima Skale MR u odnosu na djelatnost poduzea M1M2SD1SD2FpN1N2MR 114,86815,0754,1604,558,056,8143880MR 222,00021,8374,4784,596,033,8573880MR 37,7367,4251,7811,741,814,3693880MR 49,0268,4372,5622,4641,434,2343880 Legenda: MR 1  Faktor teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1) MR 2  Faktor radne nekompetentnosti (MR 2) MR 3  Faktor nesamostalnosti (MR 3) MR 4  Faktor socijalnog neprihvaanja (MR 4) M1, SD1- prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u sekundarnom sektoru djelatnosti M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u tercijarnom sektoru djelatnosti F  F - omjer; p - razina zna ajnosti N1 - broj ispitanika zaposlenih u sekundarnim djelatnostima N2 - broj ispitanika zaposlenih u tercijarnim djelatnostima Nisu dobivene statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom izmeu poslodavaca, u odnosu na djelatnost poduzea u kojem su zaposleni, na faktorima Skale MR. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti meu poslodavcima u odnosu na djelatnost poduzea Prema djelatnosti poduzea, poslodavci (N=118) su podijeljeni u dvije skupine. Poslodavci prve skupine rade u poduzeima sekundarnih (N=38), a poslodavci druge skupine u poduzeima tercijarnih djelatnosti (N=80). Za utvrivanje razlika meu skupinama poslodavaca koriatena je analiza varijance. Tablica 77 Rezultati analize varijance na faktorima Skale TI u odnosu na djelatnost poduzea M1M1SD1SD2FpN1N2TI 120,50019,5004,5724,7281,177,2803880TI 27,6317,3372,2712,055,493,4843880TI 34,2364,4751,6831,653,528,4693880TI 45,8425,8622,0602,023,003,9603880Legenda: TI 1  Faktor potrebe za prilagodbom radi ograni enja (TI 1) TI 2  Faktor negativnog do~ivljaja (TI 2) TI 3  Faktor nelagode (TI 3) TI 4  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja (TI 4) M1, SD1 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u sekundarnom sektoru djelatnosti M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u tercijarnom sektoru djelatnosti F  F - omjer; p - razina zna ajnosti N1 - broj ispitanika zaposlenih u sekundarnim djelatnostima N2 - broj ispitanika zaposlenih u tercijarnim djelatnostima Rezultati analize varijance, ato je vidljivo Tablice 77, pokazuju da nema statisti ki zna ajnih razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnim invaliditetom izmeu dvije skupine poslodavaca, u odnosu na djelatnost poduzea u kojem su zaposleni, na faktorima Skale TI. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida meu poslodavcima u odnosu na djelatnost poduzea Za utvrivanje statisti ki zna ajnih razlika izmeu dvije skupine poslodavaca u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida, u odnosu na sekundarnu (N=38) ili tercijarnu (N=80) djelatnost poduzea u kojem je poslodavac zaposlen, koriatena je analiza varijance. Tablica 78 Rezultati analize varijance na faktorima Skale OVu odnosu na djelatnost poduzea M1M2SD1SD2FpN1N2OV 122,44721,5005,2434,867,928,3373880OV 211,55211,0253,4852,963,728,3953880OV 321,76320,3505,0324,7202,213,1403880OV 47,5527,4872,3212,193,022,8833880Legenda: OV 1- Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1) OV 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida (OV 2) OV 3  Faktor radnih ograni enja (OV 3) OV 4 - Faktor socijalno neprihvaanja (OV 4) M1, SD1- prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u sekundarnom sektoru djelatnosti M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u tercijarnom sektoru djelatnosti F  F - omjer; p - razina zna ajnosti N1 - broj ispitanika zaposlenih u sekundarnim djelatnostima N2 - broj ispitanika zaposlenih u tercijarnim djelatnostima Kao ato je vidljivo iz 78. tablice, ne postoje statisti ki zna ajne razlike izmeu dvije skupine poslodavaca u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida, na Faktorima Skale OV. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha meu poslodavcima u odnosu na djelatnost poduzea Aritmeti ke sredine, standardne devijacije i F omjeri dobiveni analizom varijance na faktorima Skale OS na uzorku poslodavaca (N=118), u odnosu na djelatnost poduzea u kojem su zaposleni, prikazani su u 79. tablici. Tablica 79 Rezultati analize varijance na faktorima Skale OS u odnosu na djelatnost poduzea M1M2SD1SD2FpN1N2OS 115,47316,6504,2153,9972,154,1453880OS 211,10511,0372,4472,107,024,8773880OS 38,3688,9122,8132,788,975,3253880OS 42,0002,075,697,632,339,5613880 Legenda: OS 1  Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1) OS 2  Faktor prilagodbe u komunikaciji (OS 2) OS 3  Faktor nepovoljnost zapoaljavanja (OS 3) OS 4  Faktor nelagode (OS 4) M1, SD1- prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u sekundarnom sektoru djelatnosti M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u tercijarnom sektoru djelatnosti F  F - omjer; p - razina zna ajnosti N1 - broj ispitanika zaposlenih u sekundarnim djelatnostima N2 - broj ispitanika zaposlenih u tercijarnim djelatnostima Rezultati analize varijance, ato je vidljivo iz Tablice 79, pokazuju da nema statisti ki zna ajnih razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida izmeu dvije skupine poslodavaca, u odnosu na djelatnost poduzea u kojem su zaposleni, na faktorima Skale OS. RAZLIKE U PERCEPCIJI TE`KOA PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S INVALIDITETOM MEU POSLODAVCIMA U ODNOSU NA OBVEZU KVOTNOG ZAPO`LJAVANJA Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu poslodavcima u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja U cjelokupnom uzorku (N=154) 77% poslodavaca radi u gospodarskim djelatnostima (N=118) i ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja, a 23% u druatvenim djelatnostima i podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja (N=36). Prema rezultatima aritmeti kih sredina, prikazanih u Tablici 80, mo~e se utvrditi da poslodavci obje skupine percipiraju najviae razloga za nezapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima na Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5) a najmanje na Faktoru mogueg neodgovornog ponaaanja (KB 3). Tablica 80 Rezultati analize varijance na faktorima Skale KB u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja M1M2SD1SD2SSaFpN1N2KB 110,1949,0002,9642,17739,3865,012,02711836KB 28,5767,6662,5662,36622,8233,588,06011836KB 35,4324,9721,8691,6295,8361,767,18611836KB 48,4577,3612,6782,16633,1665,023,02611836KB 515,75414,1943,7023,76367,1124,859,02911836Legenda: KB 1  Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja, (KB 1) KB 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe (KB 2) KB 3  Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3) KB 4  Faktor odgovornosti i rizika (KB 4) KB 5  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5) M1, SD1 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja SSa  suma kvadrata, F  F - omjer ; p - razina zna ajnosti N1 - broj ispitanika zaposlenih u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja N2 - broj ispitanika zaposlenih u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja Kao ato je vidljivo iz rezultata analize varijance prikazanih u 80. tablici, postoje statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima izmeu dvije skupine poslodavaca, u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja na tri faktora Skale KB: Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja (KB 1), Faktor odgovornosti i rizika (KB 2) i Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi smanjene radne u inkovitosti (KB 5). Iz aritmeti kih sredina rezultata na faktorima, uo ava se da poslodavci, zaposleni u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja, percipiraju statisti ki zna ajno manje razloga za nezapoaljavanju i rad osoba s kroni nim bolestima, u odnosu na poslodavce zaposlene u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja. Poslodavci koji ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja, u odnosu na drugu skupinu, statisti ki zna ajno viae, percipiraju zabrinutost oko osobne odgovornosti i mogueg rizika pri zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima, njihovo mogue neprimjereno ponaaanje, te osobno uvjerenje o nepovoljnosti zapoaljavanja radi smanjene radne u inkovitosti ovih osoba, razlozima za nezapoaljavanje. Osim toga, uo ava se da poslodavci koji podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja na svim faktorima Skale KB percipiraju manje razloga za nezapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima, ato je vidljivo i iz Slika 24-28. Slika 24 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 1 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine KB 1- Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja Slika 25 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 2 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine KB 2- Faktor osjeaja nekompetentnosti u situaciji zdravstvene potrebe Slika 26 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 3 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1- aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2-- aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine KB 3 - Faktor o ekivane neodgovornosti Slika 27 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 4 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1- aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2-- aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine KB 4 - Faktor odgovornosti i rizika Slika 28 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 5 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca 1. skupine 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca 2. skupine KB 5 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi smanjene radne u inkovitosti Na Faktoru osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe osoba s kroni nim bolestima (KB 2) razlika meu poslodavcima vrlo je blizu statisti ke zna ajnosti (p= ,06). Primijenjena je diskriminativna analiza u latentnom prostoru faktora Skale KB, kako bi se utvrdila struktura mogue diskriminativne funkcija koja razlikuje poslodavce u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja. Izlu ena je jedna diskriminativna funkcija, koja nije statisti ki zna ajna, kao ato se vidi iz 81. tablice. Tablica 81 Rezultati diskriminativne analize FUNKCIJA% var% kumRchi-kvadratdfp1,051100,0100,0,221,9517,4595,189Legenda:  - karakteristi ni korjenovi % var - postotak objaanjene varijance Rc - koeficijent kanoni ke korelacije  - Wilksova lamda hi-kvadrat df - stupnjevi slobode p - statisti ka zna ajnost diskriminativne funkcije Dakle, diskriminativnom analizom na pet faktora Skale KB koja opisuju teakoe pri zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima, nije ustanovljena statisti ki zna ajna razlika izmeu onih koji podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja i onih koji ne podlije~u. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu poslodavcima u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja Aritmeti ke sredine, standardne devijacije, F omjeri i razine statisti ke zna ajnosti dobiveni analizom varijance na faktorima Skale MR za dvije skupine poslodavaca u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja, prikazani su u 82. tablici. Tablica 82 Rezultati analize varijance na faktorima Skale MR u odnosu obvezu kvotnog zapoaljavanja M1M2SD1SD2FpN1N2MR 115,008515,80564,41733,3108,999,31911836MR 221,889821,94444,54003,2421,004,94711836MR 37,52547,52781,75271,4636,000,99411836MR 48,62718,27782,50062,2629,562,45511836 Legenda: MR 1  Faktor teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1) MR 2  Faktor radne nekompetentnosti (MR 2) MR 3  Faktor nesamostalnosti (MR 3) MR 4  Faktor socijalnog neprihvaanja (MR 4) M1, SD1 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja F  F- omjer; p - razina zna ajnosti N1 - broj ispitanika zaposlenih u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja N2 - broj ispitanika zaposlenih u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja Nisu dobivene statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu skupinama poslodavaca, u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja na faktorima Skale MR. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti meu poslodavcima u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja Za utvrivanje razlika meu poslodavcima, podijeljenim u dvije skupine prema obvezi kvotnog zapoaljavanja, na faktorima Skale TI koriatena je analiza varijance. M1M2SD1SD2FpN1N2TI 119,82218,5004,6824,2252,297,13211836TI 2 7,4326,8882,1222,1481,798,18211836TI 34,3983,9441,6591,3922,214,13911836TI 45,8555,5832,0261,778,527,46911836Tablica 83 Rezultati analize varijance na faktorima Skali TI u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja Legenda: TI 1  Faktor potrebe za prilagodbom radi ograni enja (TI 1) TI 2  Faktor negativnog do~ivljaja (TI 2) TI 3  Faktor nelagode (TI 3) TI 4  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja (TI 4) M1, SD1- prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja F  F - omjer; p - razina zna ajnosti N1 - broj ispitanika zaposlenih u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja N2 - broj ispitanika zaposlenih u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja Kao ato je vidljivo iz Tablice 83, nisu dobivene statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti, na faktorima Skale TI, meu skupinama poslodavaca u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida meu poslodavcima u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja Aritmeti ke sredine, standardne devijacije i podaci dobiveni analizom varijance na faktorima Skale OV za dvije skupine poslodavaca, u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja, prikazani su u 84. tablici. Tablica 84 Rezultati analize varijance na faktorima Skali OVu odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja M1M2SD1SD2FpN1N2OV 121,80521,1944,9893,725,460,49911836OV 211,19411,1113,1352,826,021,88611836OV 320,80519,6384,8463,8401,747,18811836OV 47,5086,9722,2251,5391,820,17911836 Legenda: OV 1 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1) OV 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida (OV 2) OV 3  Faktor radnih ograni enja (OV 3) OV 4 - Faktor socijalno neprihvaanja (OV 4) M1, SD1- prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja F  F - omjer; p - razina zna ajnosti N1 - broj ispitanika zaposlenih u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja N2 - broj ispitanika zaposlenih u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja Rezultati analize varijance pokazuju da ne postoje statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida na faktorima Skale OV izmeu poslodavaca, u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha meu poslodavcima u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja Za utvrivanje razlika meu dvjema skupinama poslodavaca (zaposlenim u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja i onim koji ne podlije~u), na faktorima Skale OS, u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha koriatena je analiza varijance. Tablica 85 Rezultati analize varijance na faktorima Skali OS u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja M1M2SD1SD2FpN1N2OS 116,27115,0834,0884,2242,293,13211836OS 211,05911,1382,2121,533,041,84111836OS 38,7378,6662,7962,472,019,89211836OS 42,0502,027,651,654,035,85311836 Legenda: OS 1  Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1) OS 2  Faktor prilagodbe u komunikaciji (OS 2) OS 3  Faktor nepovoljnost zapoaljavanja (OS 3) OS 4  Faktor nelagode (OS 4) M1, SD1- prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja M2, SD2 - prosje na procjena i standardna devijacija za poslodavce zaposlene u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja F  F- omjer; p - razina zna ajnosti N1 - broj ispitanika zaposlenih u poduzeima koja ne podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja N2 - broj ispitanika zaposlenih u poduzeima koja podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja Ne postoje statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha meu skupinama poslodavaca, u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja, na faktorima Skale OS, ato je vidljivo iz 85. tablice. RAZLIKE U PERCEPCIJI TE`KOA PRI ZAPO`LJAVANJU I RADU OSOBA S INVALIDITETOM MEU POSLODAVACIMA U ODNOSU NA NJIHOVO ISKUSTVO S OSOBAMA S INVALIDITETOM KAO RADNICIMA Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu poslodavcima u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima U odnosu na poslodav evo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima 37% poslodavaca ovog uzorka ima, a 63% nema iskustva. Za utvrivanje razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, izmeu poslodavaca koji imaju takvo iskustvo i onim koji nemaju, na faktorima Skale KB, koriatena je analiza varijance. Tablica 86 Rezultati analize varijance na faktorima Skale KB M1M2SD1SD2SSaFpN1N2KB 19,15710,3602,6242,88051,9536,681,0115797KB 27,8778,6492,2522,66921,4143,362,0695797KB 35,3155,3291,7231,8850,007,002,9635797KB 48,1058,2572,4612,693,835,122,7275797KB 514,92915,6593,5603,87019,1311,354,2465797 Legenda: KB 1  Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja (KB 1) KB 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe (KB 2) KB 3  Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3) KB 4  Faktor odgovornosti i rizika (KB 4) KB 5  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5) M1, SD1- aritmeti ke sredine i standardne devijacije za poslodavce s iskustvom s radnicima s invaliditetom M2, SD2 - aritmeti ke sredine i standardne devijacije za poslodavce koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom SSa  suma kvadrata F  F - omjer p - razina zna ajnosti N 1 - broj ispitanika s iskustvom s radnicima s invaliditetom N 2 - broj ispitanika koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom Rezultati analize varijance, prikazani u 86. tablici, pokazuju da postoje statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima izmeu dvije skupine poslodavaca, na glavnom faktoru Skale KB, Faktoru mogueg neprimjerenog ponaaanja (KB 1). Poslodavci koji imaju iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima percipiraju manjim razlogom za nezapoaljavanje, njezino mogue neprimjereno ponaaanje, u odnosu na poslodavce bez takvog iskustva. Ovi rezultati potvruju prethodne rezultate mnogih istra~ivanja (Unger, 2002): najbolji prediktor zapoaljavanja osoba s invaliditetom openito, pa tako i ove skupine osoba, je poslodav evo iskustvo s njima kao radnicima. Nadalje, ako se uzme u obzir podatak Hrvatskog zavoda za zapoaljavanje o 40% osoba s invaliditetom s radnim sta~om manjim od godinu dana, dobiveni rezultati poprimaju dodatno zna enje. Poveavajui vjerojatnost da poslodavac zaposli osobu s invaliditetom kroz poticajne mjere na otvorenom tr~iatu rada ili obvezu kvotnog zapoaljavanja u javnim slu~bama dr~ave (Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, 2002) poveavaju se mogunosti za formiranje realnih procjena o radnim sposobnostima ove skupine, ato tada poveava mogunosti i zapoaljavanja. Upravo ovi rezultati potvruju mialjenja nekih autora da su negativni stavovi prema zapoaljavanju osoba s invaliditetom posljedica predrasuda ili mitova o njima. Takoer, postoji razlika, iako statisti ki nezna ajna, u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima izmeu dvije skupine poslodavaca na Faktoru osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe (KB 2). Poslodavci koji imaju iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima manje su zabrinuti oko toga kako bi joj pomogli u situaciji da zatreba pomo, u odnosu na poslodavce bez takvog iskustva. Ovi rezultati idu u prilog konstatacije autora Egan (2001) da je zabrinutost poslodavaca oko mogue ozljede ili nesree na poslu, odnosno sigurnosti na poslu, predrasuda ili pretpostavka. Na svim faktorima Skale KB, osim na faktoru o ekivane neodgovornosti (KB 3), poslodavci percipiraju, statisti ki zna ajno ili nezna ajno, manje teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima (Slika 29  33). Slika 29 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 1 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom KB 1 - Faktor mogueg neprimjerenog ponaaanja (KB 1) Slika 30 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 2 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom KB 2 - Faktor osjeaje nekompetentnosti poslodavca u situaciji zdravstvene potrebe (KB 2) Slika 31 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 3 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom KB 3- Faktor o ekivane neodgovornosti (KB 3) Slika 32 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 4 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom KB 4- Faktor odgovornosti i rizika (KB 4) Slika 33 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru KB 5 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom KB 5 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitost (KB 4) Na faktoru o ekivane neodgovornosti (KB 3), ato je vidljivo iz aritmeti kih sredina rezultata ispitanika (Tablica 86 i Slika 31), poslodavci s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima i onih bez takvog iskustva, percipiraju gotovo jednako teakoa pri njihovom zapoaljavanju i radu. Primijenjena je diskriminativna analiza u latentnom prostoru faktora Skale KB, kako bi se utvrdile razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu poslodavcima, u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima. Tablica 87 Rezultati diskriminativne analize FUNKCIJA% var% kumRchi-kvadratdfp1,064100,0100,0,246,9409,3195,097Legenda:  - karakteristi ni korjenovi % var - postotak objaanjene varijance Rc - koeficijent kanoni ke korelacije  - Wilksova lamda df - stupnjevi slobode p - statisti ka zna ajnost diskriminativne funkcije Izlu ena je jedna diskriminativna funkcija, koja nije statisti ki zna ajna, kao ato se vidi iz 87. tablice. Diskriminativnom analizom na pet faktora Skale KB koji opisuju teakoe pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, nije ustanovljena statisti ki zna ajna razlika meu poslodavcima, u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu poslodavcima u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima Aritmeti ke sredine, standardne devijacije, F omjeri i razina statisti ke zna ajnosti dobivene analizom varijance na faktorima Skale MR izmeu dvije skupine poslodavaca, u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima, prikazani su u 88. tablici. Tablica 88 Rezultati analize varijance na faktorima Skale MR M1M2SD1SD2FpN1N2MR 114,49115,6084,7553,7822,58,1105797MR 221,54322,1135,2133,602,64,4255797MR 37,3337,6391,7961,6141,18,2785797MR 48,3868,6392,6502,323,38,5375797Legenda: MR 1  Faktor teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1) MR 2  Faktor radne nekompetentnosti (MR 2) MR 3  Faktor nesamostalnosti (MR 3) MR 4  Faktor socijalnog neprihvaanja (MR 4) M1, SD1- aritmeti ke sredine i standardne devijacije za poslodavce s iskustvom s radnicima s invaliditetom M2, SD2 - aritmeti ke sredine i standardne devijacije za poslodavce koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom SSa  suma kvadrata F  F - omjer p - razina zna ajnosti N 1 - broj ispitanika s iskustvom s radnicima s invaliditetom N 2 - broj ispitanika koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom Nisu dobivene statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom meu dvijema skupinama poslodavaca, u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima, na faktorima Skale MR. Iako statisti ki nezna ajne, razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu ovih osoba prisutne su u aritmeti kim sredinama izmeu dvije skupine poslodavaca na glavnom faktoru Skale MR, Faktoru teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1). Poslodavci koji imaju iskustva s osobama s invaliditetom kao radnicima, u percepciji teakoa pri njihovom zapoaljavanju i radu, procjenjuju manjim razlogom za nezapoaljavanje, mogue teakoe u socijalnom ponaaanju, u odnosu na one bez takvog iskustva (Slika 34). Slika 34 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru MR 1 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom MR 1- Faktor teakoa u socijalnom ponaaanju (MR 1) Slika 35 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru MR 2 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom MR 2- Faktor radne nekompetentnosti (MR 2) Slika 36 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru MR 3 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom MR 3 - Faktor nesamostalnosti (MR 3) Slika 37 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru MR 4 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom MR 4 - Faktor socijalnog neprihvaanja (MR 4) Upravo na navedenom faktoru poslodavci percipiraju najviae teakoa pri njihovom zapoaljavanju i radu, dakle, na podru ju socijalnog ponaaanja. Kao ato se iz Slika 35-37 mo~e vidjeti, razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom, iako statisti ki nisu zna ajne, prisutne su na ostala tri faktora Skale MR, u korist poslodavaca koji imaju iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima. Oni, u procjeni razloga za nezapoaljavanje osoba s mentalnom retardacijom, percipiraju neato manje razloga za nezapoaljavanje, u odnosu na poslodavce koji nemaju takvog iskustva. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnim invaliditetom meu poslodavcima u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima Za utvrivanje razlika meu skupinama poslodavaca, u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima, na faktorima Skale TI, u percepciji teakoa pri njihovom zapoaljavanju i radu, koriatena je analiza varijance. Tablica 89 Rezultati analize varijance na faktorima Skale TI M1M2SD1SD2FpN1N2TI 118,71919,9794,5034,6162,724,1015797TI 27,3867,2572,3881,980,129,7205797TI 34,2104,3401,7191,547,232,6315797TI 45,4386,0002,0171,9202,955,0885797Legenda: TI 1  Faktor potrebe za prilagodbom radi ograni enja (TI 1) TI 2  Faktor negativnog do~ivljaja (TI 2) TI 3  Faktor nelagode (TI 3) TI 4  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja (TI 4) M1, SD1 - aritmeti ke sredine i standardne devijacije za poslodavce s iskustvom s radnicima s invaliditetom M2, SD2 - aritmeti ke sredine i standardne devijacije za poslodavce koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom SSa  suma kvadrata F  F - omjer p - razina zna ajnosti N 1 - broj ispitanika s iskustvom s radnicima s invaliditetom N 2 - broj ispitanika koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom Kao ato se vidi iz 89. tablice, nisu dobivene statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnim invaliditetom izmeu dvije skupine poslodavaca na faktorima Skale TI. Razlike, blizu razine statisti ke zna ajnosti (p= ,08 i p= ,10), u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnim invaliditetom, prisutne su izmeu dvije skupine poslodavaca na Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja (TI 4) i Faktoru potrebe za prilagodbom radi ograni enja (TI 1). Poslodavci s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima, u odnosu na poslodavce bez ovog iskustva, procjenjuju osobno uvjerenje o nepovoljnosti zapoaljavanja ovih osoba, te potrebu za prilagodbom radi fizi kih ograni enja ovih osoba, manje zna ajnim razlozima za nezapoaljavanje osoba s tjelesnim invaliditetom, ato se mo~e vidjeti i na Slikama 38 i 41. Slika 38 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru TI 1 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom TI 1- Faktor potrebe za prilagodbom radi ograni enja Slika 39 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru TI 2 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom TI 2- Faktor radne nekompetentnosti Slika 40 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru TI 3 za dvije skupine poslodavaca  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom TI 3 - Faktor nelagode Slika 41 Grafi ki prikaz aritmeti kih sredina na faktoru TI 4 za dvije skupine Legenda:  1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom TI 4 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja Kao ato je vidljivo iz Slika 39 i 40, poslodavci s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima, takoer, percipiraju manje, ali gotovo neznatno, teakoe pri njihovom zapoaljavanju i radu, u odnosu na poslodavce bez iskustva. Sli ni rezultati dobiveni su u istra~ivanju Unger (2002). Poslodavci s prijaanjim iskustvom s radnikom s tjelesnim invaliditetom imaju pozitivniju percepciju ovih osoba na radnom mjestu i izra~avaju spremnost za njihovo ponovno zapoaljavanje, iako razlika nije na razini statisti ke zna ajnosti. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida meu poslodavcima u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima Aritmeti ke sredine, standardne devijacije i podaci dobiveni analizom varijance na faktorima Skale OV izmeu dvije skupine poslodavaca, u odnosu na njihovo iskustvo s radnicima s oateenjima vida, prikazani su u 90. tablici. Tablica 90 Rezultati analize varijance na faktorima Skale OV M1M2SD1SD2SSaFpN1N2OV 120,84222,1445,3544,25960,8832,764,0985797OV 210,33311,6703,2312,85364,1567,138,0085797OV 319,71921,0105,1714,26359,8392,805,0965797OV 47,2987,4332,4921,830,652,148,7015797Legenda: OV 1 - Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1) OV 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji potrebe za pomoi osobi s oateenjem vida (OV 2) OV 3  Faktor radnih ograni enja (OV 3) OV 4 - Faktor socijalno neprihvaanja (OV 4) M1, SD1 - aritmeti ke sredine i standardne devijacije za poslodavce s iskustvom s radnicima s invaliditetom M2, SD2 - aritmeti ke sredine i standardne devijacije za poslodavce koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom SSa  suma kvadrata F  F - omjer p - razina zna ajnosti N 1 - broj ispitanika s iskustvom s radnicima s invaliditetom N 2 - broj ispitanika koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom Analizom varijance, dobivene su statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida izmeu dvije skupine poslodavaca na Faktoru osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji potrebe za pomoi (OV 2). Poslodavci koji imaju iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima, u odnosu na poslodavce bez iskustva, percipiraju manje zna ajnim razlogom njihovog nezapoaljavanja, vlastiti osjeaj nekompetentnosti u situaciji potrebe za pomoi. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida, blizu razine statisti ke zna ajnosti (p=,09 i p=,09), prisutne su, takoer, izmeu dvije skupine poslodavaca na Faktoru radnih ograni enja koji proizlaze iz oateenja (OV 3) i Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja (OV 1). Poslodavci s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima procjenjuju manje va~nim razlogom nezapoaljavanja osoba s oateenjima vida, fizi ka ograni enja proizaala iz oateenja i procjenjuju da je za njih, manje nepovoljno zapoaljavanje ovih osoba, u odnosu na poslodavce bez iskustva. Slika 42 Grafi ki prikaz rezultata na faktoru OV 1 za dvije skupine  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom OV 1  Faktor nepovoljnosti zapoaljavanja radi ograni enja Slika 43 Grafi ki prikaz rezultata na faktoru OV 2 za dvije skupine  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom OV 2  Faktor osjeaja nekompetentnosti poslodavca u situaciji potrebe za pomoi Slika 44 Grafi ki prikaz rezultata na faktoru OV 3 za dvije skupine  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom OV 3  Faktor radnih ograni enja Slika 45 Grafi ki prikaz rezultata na faktoru OV 4 za dvije skupine  Legenda: 1 - aritmeti ka sredina poslodavaca s iskustvom s radnicima s invaliditetom 2 - aritmeti ka sredina poslodavaca koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom OV 4  Faktor socijalnog neprihvaanja Obzirom da su se analizom varijance, razlike meu skupinama pokazale statisti ki zna ajne, u cilju utvrivanja temeljne dimenzije, koja razlikuje poslodavce s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima i one bez, izvraena je diskriminativna analiza na faktorima Skale OV. Tablica 91 Rezultati diskriminativne analize FUNKCIJA% var% kumRc hi-kvadratdfp1,059100,0100,0,237,9448,6634,070Legenda:  - karakteristi ni korjenovi % var - postotak objaanjene varijance Rc - koeficijent kanoni ke korelacije  - Wilksova lamda hi-kvadrat df - stupnjevi slobode p - statisti ka zna ajnost diskriminativne funkcije Kao ato se vidi iz 91. tablice, izlu ena je diskriminativna funkcija, koja u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima vida, statisti ki zna ajno ne razlikuje poslodavce s iskustvom s istim kao radnicima, u odnosu na one bez. Razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha meu poslodavcima u odnosu na iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima Aritmeti ke sredine, standardne devijacije i podaci dobiveni analizom varijance na faktorima Skale OS, na cijelom uzorku poslodavaca, u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima, prikazani su u 92. tablici. Tablica 92 Rezultati analize varijance na faktorima SkaleOS M1M2SD1SSaFpSD2N1N2OS 114,59616,8144,395176,6110,991,0013,7645797OS 210,66611,3192,43015,303,636,0581,7945797OS 38,0179,1342,78044,756,274,0132,6045797OS 41,9292,113,6771,212,898,091,6275797 Legenda: OS 1  Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1) OS 2  Faktor prilagodbe u komunikaciji (OS 2) OS 3  Faktor nepovoljnost zapoaljavanja (OS 3) OS 4  Faktor nelagode (OS 4) M1, SD1- aritmeti ke sredine i standardne devijacije za poslodavce s iskustvom s radnicima s invaliditetom M2, SD2 - aritmeti ke sredine i standardne devijacije za poslodavce koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom SSa  suma kvadrata F  F - omjer p - razina zna ajnosti N 1 - broj ispitanika s iskustvom s radnicima s invaliditetom N 2 - broj ispitanika koji nemaju iskustva s radnicima s invaliditetom Dobivene su statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha izmeu dvije skupine poslodavaca na glavnom faktoru Skale OS, Faktoru teakoa u komunikaciji (OS 1) i Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja osoba s oateenjima sluha (OS 3). Poslodavci s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima, u odnosu na one koji nemaju iskustava, statisti ki zna ajno manje procjenjuju mogue teakoe u komunikaciji ovih osoba razlozima za nezapoaljavanje. Isto tako poslodavci s navedenim iskustvom, u odnosu na poslodavace bez iskustva, statisti ki zna ajno manje razlog nezapoaljavanja osoba s oateenjima sluha vide u osobnom uvjerenju o nepovoljnosti njihovog zapoaljavanja. Na granici statisti ke zna ajnosti (p= ,058) postoje razlike meu poslodavcima, u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima, u percepciji teakoa pri njihovom zapoaljavanju i radu, na Faktoru prilagodbe u komunikaciji (OS 2). Poslodavci koji imaju iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima, percipiraju moguu potrebu za prilagodbom u komunikaciji manje razlogom za njihovo nezapoaljavanje, u odnosu na poslodavce koji nemaju takva iskustva. Takoer postoje razlike u aritmeti kim sredinama, iako statisti ki nezna ajne (p= ,91), i na preostalom etvrtom faktoru Skale OS, Faktoru nelagode (OS 4). Obzirom da je faktor opisan jednom varijablom nisu mogue daljnje interpretacije. Obzirom da je analiza varijance pokazala postojanje statisti ki zna ajnih razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha meu skupinama poslodavaca na faktorima OS 1 i OS 3, primijenjena je diskriminativna analiza u latentnom prostoru faktora Skale OS. Tablica 93 Rezultati diskriminativne analize FUNKCIJA% var% kumRchi-kvadratdfp 1,078100,0100,0,270,92711,3354,023 Legenda:  - karakteristi ni korjenovi % var - postotak objaanjene varijance Rc - koeficijent kanoni ke korelacije  - Wilksova lamda hi-kvadrat df - stupnjevi slobode p - statisti ka zna ajnost diskriminativne funkcije Izlu ena je diskriminativna funkcija koja objaanjava 100% zajedni ke varijance. Kao ato se vidi iz 93. tablice iz koeficijenta diskriminacije, faktori Skale OS mogu tek sa 7 % vjerojatnosti klasificirati ispitanike u ove dvije skupine. Dakle, povezanost faktora i utjecaja iskustva poslodavca s osobama s invaliditetom kao radnicima statisti ki je zna ajna, ali vrlo slaba. Centoidi skupina na diskriminativnom faktoru (Tablica 95), pokazuju da poslodavci s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima, u odnosu na one bez, percipiraju zna ajno manje razloga za njihovo nezapoaljavanje, na svim faktorima Skale OS. Centroid poslodavaca s navedenim iskustvom negativan je u odnosu na diskriminativnu funkciju i iznosi - ,36, a onih bez iskustva pozitivan i ima vrijednost = ,21. Tablica 94 Struktura diskriminativne funkcije faktorDF 1 OS_1,960 OS_3,725 OS_2,552 OS_4,493 Legenda: OS 1  Faktor teakoa u komunikaciji (OS 1) OS 2  Faktor prilagodbe u komunikaciji (OS 2) OS 3  Faktor nepovoljnost zapoaljavanja (OS 3) OS 4  Faktor nelagode (OS 4) Tablica 95 Centroidi skupina na diskriminativnom faktoru ISKUSTVODF 1 1,00DA-,363 2,00NE,213 Legenda: 1  centroid poslodavaca s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima 2 - centroid poslodavaca koji nemaju iskustva s osobama s invaliditetom kao radnicima Uvidom u strukturu diskriminativne funkcije (Tablica 94), mo~e se ustanoviti da ona razlikuje poslodavce u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s oateenjima sluha na svim faktorima Skale OS. Najvee razlike izmeu poslodavaca, s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima i onih bez, prisutne su percepciji teakoa pri komunikaciji (Faktor OS 1) kao razloga za nezapoaljavanje. Poslodavci s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima mogue teakoe u komunikaciji s njima ne percipiraju razlogom njihovog nezapoaljavanja u odnosu na poslodavce bez iskustva. Centroid skupine poslodavaca s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima je-,363 a poslodavca koji nemaju iskustva ,213, ato se vidji u 95. tablici. Poslodavci koji nemaju iskustva s osobama s invaliditetom kao radnicima percipiraju, mogue teakoe pri komunikaciji s njima, razlozima radi kojih ih ne bi zaposlili statisti ki zna ajno viae nego poslodavci koji imaju navedena iskustva. Takoer, poslodavci bez navedenog iskustva, imaju izra~enije uvjerenje (Faktor OS 3) da je nepovoljno zaposliti osobu oateenog sluha, u odnosu na one s iskustvom. Dok, poslodavci s iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima percipiraju ga zna ajno manje razlogom za nezapoaljavanje, u odnosu na poslodavce koji nisu imali iskustva. Istra~ivanje stavova poslodavaca prema zapoaljavanju osoba s oateenjima sluha (Phillipsa, 1979) imalo je sli ne rezultate. Naime, prijaanje iskustvo poslodavaca s osobama s oateenjima sluha kao radnicima dovodi do pozitivnijih stavova prema njihovom ponovnom zapoaljavanju. VERIFIKACIJA HIPOTEZA Anketnim upitnikom motiviranosti poslodavaca za zapoaljavanje osoba s invaliditetom (Kia-Glavaa, 2002), na pet razli itih mjernih instrumenata (skala) ispitivana je latentna struktura percipiranih teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, mentalnom retardacijom, tjelesnom invalidnosti, oateenjem vida i sluha, od strane poslodavaca. Faktorskom analizom utvrena je latentna struktura svake skale. Na Skali kroni ne bolesti KB, koja ispituje percepciju teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, faktorskom analizom ekstrahirano je pet faktora. Na ostalim skalama, Skali mentalna retrdacija MR, Skali tjelesna invalidnost TI, Skali oateenja vida OV i Skali oateenja sluha OS, ekstrahirana su po etiri faktora skale, koji opisuju latentni prostor percipiranih teakoa. Analizom varijance i diskriminativnom analizom, ispitivano je postojanje statisti ki zna ajnih razlika meu poslodavcima u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, mentalnom retardacijom, tjelesnom invalidnosti, te oateenjima vida i sluha, u odnosu na neka obilje~ja poduzea: veli ina poduzea u kojem su zaposleni, djelatnost poduzea, obvezu kvotnog zapoaljavanja, te njihova prethodna iskustvom s osobama s invaliditetom kao radnicima. Hipoteza 1. o nepostojanju statisti ki zna ajnih razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom meu sve etiri skupine poslodavaca, formirane prema veli ini poduzea (u kojem su zaposleni), djelomi no je prihvaena. Ne postoje statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti, mentalnom retardacijom, oateenjima vida i sluha izmeu etiri skupine poslodavaca u odnosu na veli inu poduzea u kojem su zaposleni. Statisti ki zna ajne razlike, na gornjoj granici zna ajnosti, u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima meu etiri skupine poslodavaca, dobivene su na dva faktora: Faktoru o ekivane neodgovornosti (KB 3) i Faktoru nepovoljnosti zapoaljavanja radi o ekivane smanjene radne u inkovitosti (KB 5). Diskriminativnom analizom utvrdilo se da poslodavci zaposleni u poduzeima s 21 do 50, te poduzeima s 6 do 20 djelatnika, procjenjuju manje zna ajnim razlozima za nezapoaljavanje osoba s kroni nim bolestima mogue neodgovorno ponaaanje ovih osoba i osobno uvjerenje o nepovoljnosti njihovog zapoaljavanja radi smanjene radne u inkovitosti. Hipoteza 2. o nepostojanju statisti ki zna ajnih razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom, meu dvjema skupinama poslodavaca podijeljenih u odnosu na djelatnosti (sekundarna ili tercijarna) poduzea potvrena je. Dakle, utvreno je da ne postoje statisti ki zna ajne razlike meu dvije skupine poslodavaca, podijeljenih u odnosu na sekundarnu ili tercijarnu djelatnost koju poduzee obavlja, u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, mentalnom retardacijom, tjelesnom invalidnosti, te oateenjima vida i sluha. Hipoteza 3. o postojanju statisti ki zna ajnih razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom meu poslodavcima, u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja djelomi no je potvrena. Postoje statisti ki zna ajne razlike meu poslodavcima koji podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja, u odnosu na ostale, u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima. Poslodavci koji su zaposleni u tijelima dr~avne uprave i ostalim tijelima koja prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (2002) podlije~u obvezi kvotnog zapoaljavanja, percipiraju manje teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, u odnosu na ostale poslodavce. Nisu dobivene statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s tjelesnom invalidnosti, mentalnom retardacijom, te oateenjima vida i sluha izmeu poslodavaca, u odnosu na obvezu kvotnog zapoaljavanja. Hipoteza 4. o postojanju statisti ki zna ajnih razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom meu poslodavcima u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima djelomi no je potvrena. Postoje statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, te oateenjima vida i sluha meu poslodavcima, u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima. Poslodavci koji imaju iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima, u odnosu na one bez iskustva, percipiraju, statisti ki zna ajno manje teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, oateenjima vida i sluha. U percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom i tjelesnom invalidnosti ne postoje statisti ki zna ajne razlike meu poslodavcima, u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima. ZAKLJU AK Zapoaljavanje, odnosno rad predstavlja va~nu djelatnost u ~ivotu svakog pojedinca, koja utje e na njegov ekonomski, socijalni i psiholoaki status. Osobe s invaliditetom ine skupinu osoba s visokom stopom nezaposlenosti koja se kree od 30 do 70% (Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti za osobe s invaliditetom na tr~iatu rada, 2003; Nacional Council on Disability, 2000; Lin, 1998; Louis Harris i suradnici, 1998). Uloga je poslodavaca u zapoaljavanju osoba s invaliditetom zna ajna. U Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama provedena su brojna istra~ivanja o stavovima poslodavaca prema zapoaljavanju osoba s invaliditetom. Rezultati tih istra~ivanja pokazuju proturje ne rezultate, npr. o smjeru stava (pozitivan ili negativan), o utjecaju veli ine poduzea na zapoaljavanje osoba s invaliditetom i djelatnosti poduzea. Konzistentni rezultati dobiveni su u odnosu na vrstu oateenja kao prediktora zapoaljavanja te prethodno iskustvo s osobama s invaliditetom. Utvreno je da se osobe s tjelesnim oateenjima, kroni nim bolestima i oateenjima sluha lakae zapoaljavaju u odnosu na osobe s mentalnim i emocionalnim teakoama i osobe s oateenjima vida. Rezultati ovog istra~ivanja dobiveni na pet razli itih skala, te se stoga trebaju uzeti s oprezom, takoer, ukazuju da poslodavci percipiraju manje teakoa pri zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima i tjelesnom invalidnosti, u odnosu na osobe s mentalnom retardacijom i oateenjima vida. Utjecaj prethodnog iskustva poslodavca s osobom s invaliditetom na pozitivniji stav prema zapoaljavanju ovih osoba, potvren je u nizu istra~ivanja. Ovo istra~ivanje provedeno je mjernim instrumentom, Anketni upitnik motiviranosti poslodavaca za zapoaljavanje osoba s invaliditetom (Kia-Glavaa, 2002) na uzorku od 154 poslodavca, odnosno osobe koje odlu uju o zapoaljavanju u poduzeu, u Primorsko-goranskoj ~upaniji. Faktorskom analizom pet skala utvrdila se latentna struktura percipiranih teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom, uklju ujui osobe s kroni nim bolestima, mentalnom retardacijom, tjelesnom invalidnosti, te oateenjima vida i sluha. Analizom varijance i diskriminativnom analizom ispitivano je postojanje razlika u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s navedenim oateenjima meu poslodavcima, u odnosu na neka obilje~ja poduzea: veli ina poduzea u kojem su zaposleni, djelatnost poduzea, obvezu kvotnog zapoaljavanja, te njihova prethodna iskustva s osobama s invaliditetom kao radnicima. Dobivene su statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima u dva obilje~ja poduzea: veli ina poduzea u kojem su zaposleni i obveza kvotnog zapoaljavanja. U percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom, tjelesnom invalidnosti, te oateenjima vida i sluha, ne postoje statisti ki zna ajne razlike meu poslodavcima niti u jednom obilje~ju poduzea. Postoje statisti ki zna ajne razlike u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima i oateenjem vida i sluha meu poslodavcima, u odnosu na njihovo prethodno iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima. Poslodavci koji imaju iskustva s osobama s invaliditetom kao radnicima, u odnosu na poslodavce bez iskustva, percipiraju manje teakoa pri zapoaljavanju osoba s kroni nim bolestima, oateenjima vida i sluha. Meutim, u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom i tjelesnom invalidnosti meu poslodavcima, u odnosu na njihovo iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima, ne postoje statisti ki zna ajne razlike. Usprkos metodoloakim nedostacima ovog istra~ivanja koji uklju uju samoodabrani uzorak, visoko homogene skale, nedovoljno jasno formuliranu varijablu (Imate li iskustava s osobama s invaliditetom kao radnicima?), generalizacije u nazivima oateenja (osoba s kroni nim bolestima, slijepa ili slabovida osoba i sli no), rezultati ovog istra~ivanja potvruju neka teorijska razmatranja te rezultate sli nih istra~ivanja u, uglavnom, Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama. Prethodno iskustvo poslodavca s osobama s invaliditetom smatra se najsna~nijim prediktorom njihova ponovnog zapoaljavanja, ato se potvrdilo i u ovom istra~ivanju za osobe s kroni nim bolestima te oateenjima vida i sluha. U Republici je Hrvatskoj donesen cjeloviti zakon o profesionalnoj rehabilitacije uz primjenu kojeg se mo~e utjecati na izjedna avanju mogunosti pri zapoaljavanju i radu ove skupine s ostatkom populacije. Stoga, rezultati ovog i sli nih istra~ivanja, dodatno upuuju na va~nost zaposlenosti osoba s invaliditetom, koja najsna~nije utje e na promijenu stavova i odnosa poslodavaca prema njihovom ponovnom zapoaljavanju. SA}ETAK Osnovni cilj istra~ivanja bio je utvrditi latentnu strukturu percipiranih teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom, uklju ujui osobe s kroni nim bolestima, mentalnom retardacijom, tjelesnom invalidnosti, oateenjima vida i sluha. Mjernim instrumentom Anketni upitnik motiviranosti poslodavaca za zapoaljavanje osoba s invaliditetom (Kia-Glavaa, 2002), koji se sastoji od pet razli itih skala, ispitana su 154 poslodavca, odnosno osobe koje odlu uju o zapoaljavanju u poduzeu, u Primorsko-goranskoj ~upaniji. Faktorskom analizom, metodom zajedni kih faktora, nakon varimax rotacije, ekstrahirano je 5 faktora Skale kroni ne bolesti KB, te po etiri faktora na Skali mentalna retardacija MR, Skali tjelesna invalidnost TI, Skali oateenja vida OV i Skali oateenja sluha OS. Analizom varijance i diskriminativnom analizom utvreno je da postoje statisti ki zna ajne razlike izmeu skupina poslodavaca u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima u odnosu na dva obilje~ja poduzea: veli inu poduzea i obvezu kvotnog zapoaljavanja. U odnosu na djelatnost poduzea u kojem su zaposleni, poslodavci se statisti ki zna ajno ne razlikuju u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s invaliditetom. U odnosu na iskustvo s osobama s invaliditetom kao radnicima, poslodavci se statisti ki zna ajno razlikuju u percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s kroni nim bolestima, oateenjima vida i sluha. U percepciji teakoa pri zapoaljavanju i radu osoba s mentalnom retardacijom i tjelesnom invalidnosti poslodavci se statisti ki zna ajno ne razlikuju niti prema navedenim obilje~jima poduzea (veli ina poduzea, sektor djelatnosti poduzea i obveza kvotnog zapoaljavanja), niti prema njihovom iskustvu s osobom s invaliditetom kao radnikom. SUMMARY The basic goal of this experiment was to establish the latent structure of perceived difficulties in employing and working of people with disabilities, including the people with chronic diseases, mental retardation, physical disability, visual and hearing impairments. The sample of 154 employers, i.e. the persons who decide on employing, has been examined in the Primorsko goranska district with the help of measuring instrument Employer's motivation for employing people with disability Questionnaire (Kia  Glavaa, 2002), consisting of five different scales. Factor analysis, the method of common factors, revealed 5 factors of Scale of chronic diseases  KB , and four factors on the Scale of mental retrdation  MR , Scales of physical disability  TI , Scales of visual impairments  OV and Scales of hearing impairments  OS each. Analysis via one  way analysis of variance and discriminant analysis the statistically significant differences between the groups of employers have been determined to exist only in the perception of the difficulties in employing and working with the people with chronic diseases in relation to two features of companies: the size of the company and the quote employing obligation. The employers do not differ significantly with regards to the type of industry. According to their experience with the people with disabilities as workers, the employers do differ significantly in the perception of difficulties in employing and working of people with disabilities the people with chronic diseases, mental retardation, physical disability, visual and hearing impairments. In the perception of difficulties in employing and working of people with mental retardation and physical disability, the employers do not differ significantly neither in relation to the quoted company features (the size of the company, the type of the industry, the quote employing obligation) nor in their previous experience with the people with disabilities. LITERATURA Americans with Disabilities Act (1990):  HYPERLINK "http://www.usdoj.gov/crt/ada/statute.html" http://www.usdoj.gov/crt/ada//statute.html Ani, V. (2002): Hrvatski enciklopedijski rje nik, Novi Liber. Barlow, J. H. (1998): Arthritis. In M. Johnston i D. Johnston (Eds), Health Psychology, 8, 427-443. Barlow, J. H., Wright, C., Cullen, L. (2002): A job-seeking self-efficacy scale for people with physical disabilities: preliminary development and psychometric testing, British Journal of Guidance & Counselling, 30, 1, 37-53. Barlow, J. H i Harrison, K. (1996): Focusing on empowerment: facilitating self-help in young people with arthritis through a disability organisation, Disability & Society, 11, 539-551. Berry, J. O., Mayer, J. A: (1995): Employing people with disabilities: Impact of attitude and situation, Rehabilitation Psychology, 40, 3, 211-222. Burgstahler, S. (2001): A collaborative model to promote career success for students with disabilities, Journal of Vocational Rehabilitation, 16, 209-215. Carinski zakon (1999), Narodne novine, 78. Clarke, N. E., Crewe, N. M. (2000): Stakeholder Attitudes Toward ADA Title 1: Development of an Indirect Measurement Method, Rehabilitation Counseling Bulletin; 43, 2, 58-63. Conlin, M. (2000): The new workforce, Business Week, 65, 3. Crnkovi-Pozai, S. (2002): Zapoaljavanje osoba s invaliditetom, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Crisp, R. (2000): A Qualitative Study of the Perceptions of Individuals with Disabilities Concerning Health and Rehabilitation Professionals, Disability & Society, 15, 2, 355-367 De Beer, P. (1999): What's the Use of Working?, Amsterdams sociologisch Tijdschrift, 26, 1, 25-57. Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (1975): Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava, }eneva. Diksa, E., Rogers, S. E. (1996): Employer concerns about hiring persons with psychiatric disability: Results of the Employer Attitudes Questionnaire, Rehabilitation Counseling Bulletin, 40, 1, 31-44. Dragi evi, A. (1991): Ekonomski leksikon, Zagreb. Druga europska konferencija ministara odgovornih za integracijsku politiku osoba s invaliditetom (2003): Zajednica saveza osoba s invaliditetom, Zagreb. Dul i, A. (2003): Osvrt na nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine, Zbornik radova Meunarodnog stru nog skupa o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zagreb. Dul i, A. (2002): Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine- izazov i obveza, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Dutton, G. (2000): The ADA at 10, Workforce, 79, 12, 40-45. ECOTEC (2000): Benchmarking employment policies for people with disabilities, European Commission, 241. Eden, D., Aviram, A. (1993): Self-efficacy training to speed reemployment: helping people to helping themselves, Journal of applied Psychology, 78, 352-360. Egan, K. (2001): Staffing companies opening new doors to people with disabilities, Journal of Vocational Rehabilitation, 16, 93-96. Ehrhart, L. M. (1994): A national survey of employer attitudes towards persons with disabilities (Doctoral Dissertation), Abstracts International, 54, K 4402. Employment strategies for people with disabilities  the role of employers (1995): Employment and society, Council of Europe. European commission (2000): Report on Member States legal provisions to combat discrimination, Fundamental rights & anti-discrimination, Employment & social affairs. Europska povelja o osnovnim socijalnim pravima radnika (1991): Narodne novine, 37. Fulgosi-Masnjak, R., Dali-Paveli, S (2001): Neke metrijske karakteristike upitnika za mjerenje stavova u enika bez teakoa u razvoju prema u enicima s posebnim potrebama, Revija za rehabilitacijska istra~ivanja, 37, 2, 219-228. Fuqua, D.R., Rathburn, M., Gade, E.M. (1984): A comparison of employer attitudes toward the worker problems of eight types of disabilities workers, Journal of applied Rehabilitation Counseling, 15, 1, 40-43. Gade, E, Toutges, G. (1983): Employers' attitudes towards hiring epileptics: Implication for job placement, Rehabilitation Counseling Bulletin, 26, 5, 353-356. Gibson, D., Groeneweg, G. (1986): Employers receprivity to the developmentally handicapped: When yes means no, Canada's Mental Health, 34, 2, 12-16. Greenwood, R., Johnson, V. A. (1987): Employer Percectives on Workers with Disabilities, Journal of Rehabilitation, 3, 37-45. Gruenhagen, K. A. (1982): Attitudes of fast food restaurants managers towars hiring the mentally retarded: A survey, Career Development for Exceptional Individuals, 5, 98-105. Habeck, R. V. (1999): Job retention Throught Disability Managment, Rehabilitation Counseling Bulletin, 42, 4, 317-329. Howard, M. (1998): Active policies: Helping disabled people to participate in the labour market, New Economy; 5, 4, 219-224. Hyde, M (2000): From Welfare to Work? Social Policy for Disabled People of Working Age in the United Kingdom in the 1990s, Disability & Society, 15, 2, 327-341. Hrvatska gospodarska komora Primorsko Goranske ~upanije (hppt://www.hgk.hr/) Johnson, V. A., Greenwood, R., Schriner, K.F. (1988): Work performance and work personality: Employer concerns about workers with disability, Rehabilitation Counseling Bulletin, 32, 50-57. Kilbury, R. F., Benshoff, J. J., Rubin, S. E. (1992): The Interaction of Legislation, Public Attitudes, and Access to Opportunities for Persons with Disabilities, Journal of Rehabilitation, 58, 4, 6-8. King, A. (1993): Doing the right thing for employees with disabilities, Training and Development, 47, 44-47. Kia-Glavaa, L. (2003): Mialjenje zagreba kih poslodavaca o zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zbornik radova Meunarodnog stru nog skupa o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zagreb. Kia-Glavaa, L. (2002): Profesionalna rehabilitacija osoba s posebnim potrebama, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Kljai, S. (1992): Psihologija, `kolska knjiga, Zagreb. Kompendij o na elima dr~ava lanica za stvaranje jednakih mogunosti za osobe s invaliditetom (2001): Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i, Zagreb. Kova evi, B (2001): Gospodarstvo 3, Ud~benik za etvrti razred srednje ekonomske akole, Neodidacta, Zagreb. Krause, J. S. (1996): Employment after Spinal Cord Injury: Transition and Life Adjustment, Rehabilitation Counseling Bulletin, 39, 4, 244-255. Kregel, J , Tomiyasu, Y. (1994): Employers attitudes toward workers with disabilities, Journal of Vocational Rehabilitation, 4, 3, 165-173. Leonard, R., D Allura, T., Horowitz, A. (1999): Factors associated with employment among persons who have a vision impairment: A follow-up of vocational placement referrals, Journal of Vocational Rehabilitation, 12, 33-43. Levy, J. M., Jessop, D.J., Rimmerman, A., Francis, F., Levy, P. H. (1993): Determinants of attitudes of New York State employers towards the employment of person with severe handicaps, Journal of Rehabilitation, 59, 1, 49-54. Levy, J. M., Jessop, D.J., Rimmerman, A., Levy, P. H. (1992): Attitudes and practices regarding the employment of person with disabilities in Fortune 500 corporations: A National study, Mental Retardation, 50, 2, 67-75. Lin, H-C. (1998): Transition from School to Work: Career Training and Development for Youth with Disabilities in Taiwan, International Conference on Vocational Rehabilitation and Employment Promotion for Disabilities, Taipei. Louis Harris i suradnici (1998): The N.O.D./ Harris survey Program on Participation and Attitudes: Survey of Americans with Disabilities, New York. Lyth, M. (1973): Employers' attitudes to the employment of the disabled, Occupational Psychology, 47, 1-2, 67-70. Luyckx, R. (2002): Stru no osposobljavanje i rehabilitacija osoba s invaliditetom: komparativna analiza, Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i, Zagreb, 2002. Majsec Sobota, V. (2003): Profesionalna rehabilitacija stvaranje okvira jednakih mogunosti za osobe s invaliditetom, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Majsec Sobota, V. (2002a): Prijedlozi meunarodne organizacije rada (MOR) u vezi zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Majsec Sobota, V. (2002b): Poativanje prava osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Majsec Sobota, V. (2002c): URIHO-v model osposobljavanja za samostalan ~ivot i rad djece s invaliditetom, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Majsec Sobota, V. (1996): Profesionalna rehabilitacija i zapoaljavanje invalida, Prvi hrvatski simpozij o invalidima  Selce, Savez organizacija invalida Hrvatske, Zagreb. Maaovi, S. (1996): Povijesno zna enje i aktualnosti ljudskih prava: s pregledom dokumenata (svjetskih i europskih) koji se odnose na ljudska prava, Naa prijatelj, 23, 1-2, 4-11. Maaovi, S (1990): Preporuke za efikasnije zapoaljavanje, Pregled problema mentalno retardiranih osoba, 3-4, 77-79. Matas, M., Kozina, I. (2001): Opa geografija: ud~benik geografije za 1. razred srednjih strukovnih akola, `kolska knjiga. McFarlin, D.B., Song, J., Sonntag, M. (1991): Integrating the disabled into the work force: A survey of Fortune 500 company attitudes and practices, Employee Responsibilities and Rights Journal, 4, 2, 107-123. McGregor, C. (1991): Canadian Business Review, 18, 2, 30-32. MacKay Lynd-Stevenson, R. (1996): A test of the hopelessness theory of depression in unemployed young adults, British Journal of Clinical Psychology, 35, 117-132. Meunarodna organizacija rada (1983): Konvencija C159 o Profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju (osoba s invaliditetom), }eneva. Meunarodna organizacija rada (1983a): Preporuka 168  Preporuka u svezi profesionalne rehabilitacije i zapoaljavanja (osoba s invaliditetom), }eneva. Meunarodna organizacija rada (1975): Preporuka o profesionalnoj rehabilitaciji i socijalnoj integraciji invalida, }eneva. Meunarodna organizacija rada (1975a): Preporuka o razvoju humanih resursa, }eneva. Meunarodna organizacija rada (1968): Rezolucija o invalidima rada, }eneva. Meunarodna organizacija rada (1958): Preporuka o zabrani diskriminacije u obrazovanju i zaposlenju, }eneva. Meunarodna organizacija rada (1955): Preporuka broj 99, Preporuka o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju invalida, }eneva (prijevod na hrvatski: Ra ki, 1997). National Council on Disability (2000): National disability Policy: A Progress Report, November 1, 1998-November 19, 1999. Washington, DC. Database ERIC,( HYPERLINK "http://www.ncd.gov/" http://www.ncd.gov). National Council on Disability (1999): Implementation of the National Voter Registration Act by State Vocational Rehabilitation Agencies, Washington, DC, ( HYPERLINK "http://www.ncd.gov/" http://www.ncd.gov). National Organization on Disability (1998), (N.O.D.)/Louis Harris survey of Americans with Disabilities, Washington, DC, (hppt://www.nod.org/pressurvey.htm) O Flynn, D., Craig, T. (2001): Which way to work? Occupations, vocations and opportunities for mental health service users, Journal of Mental Health, 10, 1, 1-4. Oliver,M (1996): Understanding Disability: from theory to practice, London. Olson, D., Cioffi, M.A., Yovanoff, P., Mank, D (2001): Employers' perceptions of employees with mental retardation, Journal of Vocational Rehabilitation, 16, 125-133. Petz, B. (ur.) (1992): Psihologijski rje nik, Prosvjeta, Zagreb. Petz, B. (1987): Psihologija rada, `kolska knjiga, Zagreb. Phillips, G. B. (1975): An exploration of employer attitudes concerning employment opportunities for deaf people. Journal of Rehabilitation of the Deaf, 9, 2, 1-9. Pinder, R. (1995): Bringing Back the Body without the Blame?: The Experience of Ill and disabled People at work, Sociology of Health and Illness, 17, 5, 605-631. Pinta , }. (2002): Osvrt na iskustva u primjeni novog zakona o mirovinskom osiguranju, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom (1997): Narodne novine, 45. Pravilnik o osnovnoakolskom odgoju i obrazovanju u enika s teakoama u razvoju (1991): Narodne novine, 23. Pravilnik o srednjoakolskom obrazovanju u enika s teakoama i veim teakoama u razvoju (1992): Narodne novine 86. Pribani, Lj. (2002): Gluhe osobe u radnoj sredini, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Proaev, I. (1994): Popularna psihijatrija, Pro-in, akovec. Ra ki, J. (1997): Teorija profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, Fakultet za defektologiju, Zagreb. Ra ki, J. (1996): Osobe s invaliditetom u svijetu rada koji se mijenja, Defektologija, 31, 1-2, Zagreb. Ra ki, J. (1989): Povezanost efikasnosti socijalizacije osoba s lakom mentalnom retardacijom i njihova profesionalnog statusa, Doktorska disertacija, Fakultet za defektologiju, Zagreb. Robinson, J. E. (2000): Access to employment for people with disabilities: findings of a consumer-led project, Disability and Rehabilitation, 22, 5, 246-253. Ross, C., Mirowsky, J. (1995): Does employment affect health?, Journal of Health and Social Behaviour, 36, 230-243. Runji, T., Bili, A., Znaor, M. (2002): Zapoaljavanje osoba s oateenjima vida, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Russell, M. (2002): What Disability Civil Rights Cannot Do: Employment and Political Economy, Disability & Society, 17, 2, 117-135. Russell, M., Stewart, J. (2001): Disablement, Prison and Historical Segregation, Monthly Review, 53, 3, 61-75. Scott-Parker, S (2003), http:// HYPERLINK "http://www.employers-forum.co.uk" www.employers-forum.co.uk Sheeran, P., Abrams, D., Orbell, S. (1995): Unemployment, self-esteem, and depression: a social comparison theory approach, Basic and Applied Social Psychology, 17, 65-82. Sietaram, A. (1996): Fighting discrimination with the ILO Declaration, Emplpyment & European Social Fund, Investing in people, Employment & social affairs, European Commission. Soka , K. (2003): Zapoaljavanje osoba s invaliditetom  zakonska regulativa, sadaanje stanje i planirane promjene, Zbornik radova Meunarodnog stru nog skupa o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zagreb. Standardna pravila o izjedna avanju mogunosti za osobe s invaliditetom (1999): Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i, Zagreb. Strategije zapoaljavanja za promicanje jednakih mogunosti za osobe s invaliditetom na tr~iatu rada (2003): Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i, Zagreb. Steinweg, D. A. (1990): Implications of current research for counseling the unemployed, Journal of employment counseling, 27. Strauser, D. R., Waldrop, D. G., Ketz K. (1999): The growing significance of work personality in employment: Implications for job readiness programs and rehabilitation counseling, Rehabilitation Counseling Bulletin, 42, 290-302. `emper, }. (2002): Zapoaljavanje osoba s motori kim poremeajima i kroni nim bolestima, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. `onje, J. (2000): Rje nik hrvatskog jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a, `kolska knjiga, Zagreb. `ribar, P. (2003): Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zbornik radova Meunarodnog stru nog skupa o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zagreb. `ribar, P. (2002): Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. `verko, B. (1991): Zna enje rada u ~ivotu pojedinca: radne vrijednosti, va~nost rada i otuenje, U: Kolesari, V., Krizmani, M. i Petz, B. (ur.): Uvod u psihologiju, Grafi ki zavod Hrvatske, Zagreb. Taylor, H. (2000): Many people with disabilities feel isolated, left out of their communities and would like to participate more, The Harris Poll #34, ( HYPERLINK "http://www.harrisinteractive.com/harris_poll" http://www.harrisinteractive.com/harris_poll). Taylor, H. (1998): Americans with disabilities still pervasively disadvantaged on a broad range of key indicators, The Harris Poll #56, ( HYPERLINK "http://www.harrisinteractive.com/harris_poll" http://www.harrisinteractive.com/harris_poll). Unger, D. (2002): Employers' Attitudes Towward Persons with Disabilities in the Workforce: Mith or Realities?, Focus on Autism & Other Developmental Disabilities, 17, 1,2-9. Urai, C. (2003): Zapoaljavanje invalida u Sloveniji  izmeu politike, propisa i prakse, Zbornik radova Meunarodnog stru nog skupa o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zagreb. Urai, C., Vidmar, J., Bili, B. (2002): Profesionalna rehabilitacija i zapoaljavanje invalida u Sloveniji  od pravnog ureenja do primjera dobre prakse, Zbornik radova 1. Meunarodnog stru nog simpozija  Aktualnosti i perspektive zapoaljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb. Urai, C., Drobnic, J. (1999): Ekonomski in socialni polo~aj brezposelnih invalidov v Sloveniji: Znacilnosti posameznih skupin invalidov glede na pravno adlocbo o invalidnosti, Socijalno Delo, 38, 1, 5-12. Vijee Europe (1999): Preporuka R (92) 6 o jedinstvenoj politici za osobe s invaliditetom, Strasbourg. Vijee Europe (1982): Preporuke i rezolucije o rehabilitaciji i povratku osoba s invaliditetom u redovno okru~enje 1950-1981, Djelomi ni sporazum na socijalnom podru ju i podru ju javnog zdravstva, Strasbourg. Vinocur, A.D., Price, R. H., Schul, Y. (1995): Impact of the JOBS intervention on unemployed workers varying in risk for depression, American Journal of Community Psychology, 23, 39-74. Vlada Republike Hrvatske (2003): Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine, Narodne novine, 13. Vlada Republike Hrvatske (2003a): Uredba o osnivanju fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoaljavanje osoba s invaliditetom, Narodne novine, 116. Vlada Republike Hrvatske (1999): Nacionalnom programu za poboljaanje kvalitete ~ivljenja osoba s invaliditetom. Vlada Republike Hrvatske (1998): Nacionalna politika zapoaljavanja. Vlada Republike Hrvatske (1998a): Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, 8. Whigham, B. R., Mattson, B. D. (1969): Attitudes influencing employment of the handicapped, Journal of Employment Counseling, 6, 72-78. Whyte, A.S., Carroll, L.J. (2002): A preliminary examination of the relationship between employment, pain and disability in an amputee population, Disability and Rehabilitation, 24, 9, 462-470. Williams, J. M. (1998): Getting answers on hiring the disabled, Nation's Business, 86, 11, 44-49. Young, J., Rosati, R., Vandergoot, D. (1986): Initiating a Marketing Strategy By Assessing Employer Needs for Rehabilitation services, Journal of Rehabilitation, 52, 2, 37- 41. Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori (1991), Narodne novine, 66 i 73. Zakon o mirovinskom osiguranju (1998), Narodne novine, 102. Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (1994), Narodne novine, 98. Zakon o posredovanju pri zapoaljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (2002), Narodne novine, 32. Zakon o poduzeima za zapoaljavanje invalida (1989), Narodne novine, 57. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (1995), Narodne novine, 47. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, (2002), Narodne novine, 143. Zakon o radu (1995), Narodne novine, 65. Zakon o socijalnoj skrbi (1997), Narodne novine, 73. Zakon o srednjem akolstvu (1992), Narodne novine, 19. Zakon o sudskom registru (1995), Narodne novine, 1. Zakon o trgova kim druatvima (1994), Narodne novine, 111. Zakon o zapoaljavanju (1996), Narodne novine, 59. Zovko, G. (2000): Socijalna skrb o invalidima u Republici Hrvatskoj, Revija socijalne politike, 3-4, 273-287. Zovko, G. (1999): Invalidi i druatvo, Revija za socijalnu politiku, 2, 105-107. Zvonarevi, M. (1981): Socijalna psihologija, `kolska knjiga, Zagreb. }uni, Z. (2001): Profesionalnom rehabilitacijom u 21. stoljee, Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i, Zagreb. }uni, Z. (2003): Zadanosti u zapoaljavanju osoba s invaliditetom i mogunosti njihove primjene u Hrvatskoj, Zbornik radova 1.Meunarodnog stru nog skupa o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom, Zagreb.  U ovom radu koristi se termin osobe s invaliditetom jer je koriaten i u Standardnim pravilima o izjedna avanju mogunosti za osobe s invaliditetom (1999), i u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (2002).  Pravilnik o osnovnoakolskom odgoju i obrazovanju u enika s teakoama u razvoju (1991)  npr. osoba s invaliditetom, osoba s mentalnom retardacijom, osoba s oateenjima vida i sl.  disability  nesposobnost, nemo; termin koji se koristi u veini meunarodnih dokumenata i preporuka  eng. disabling barriers  Profesionalna rehabilitacija, kao dio rehabilitacije, mlada je znanstveno prakti na multidisciplina koju ini skup razli itih mjera i aktivnosti u procesu stru nog osposobljavanja i zapoaljavanja osoba s invaliditetom. Ra ki (1997) ocjenjuje pogreanim profesionalnu rehabilitaciju smatrati zasebnom rehabilitacijom, jer ona je samo jedan od aspekata cjelovitog rehabilitacijskog procesa.  Konvencija C159 o Profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju (osoba s invaliditetom) (Meunarodna organizacija rada, 1983) Preporuka 168 u svezi Profesionalne rehabilitacije i zapoaljavanja (osoba s invaliditetom) (Meunarodna organizacija rada, 1983a) Preporuka o profesionalnoj rehabilitaciji i socijalnoj integraciji invalida (Meunarodna organizacija rada, 1975) Preporuka o razvoju humanih resursa (Meunarodna organizacija rada, 1975a) Rezolucija o invalidima rada (Meunarodna organizacija rada, 1968) Preporuka o zabrani diskriminacije u obrazovanju i zaposlenju (Meunarodna organizacija rada, 1958) Preporuka 99 o Profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (Meunarodna organizacija rada, 1955)  Bujas (1964; prema Ra ki, 1997) konstatira, da je to usmjeravanje ljudi na ona podru ja rada koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizioloakim osobinama i sklonostima i u kojima oni zato imaju najviae izgleda za uspjeh.  U sustavu obrazovanja uvrije~io se termin djeca i mlade~ s teakoama u razvoju.  Zakon o srednjem akolstvu (NN, 19/92) Pravilnik o srednjoakolskom obrazovanju u enika s teakoama i veim teakoama u razvoju (NN, 86/92)  Zakon o poduzeima za zapoaljavanje invalida (1989) nije se mijenjao, ali su ukinute porezne olakaice za poduzea koja zapoaljavaju osobe s invaliditetom, ime su ona izjedna ena s ostalim poduzeima.  Temeljni zakonski i podzakonski dokumenti koji reguliraju zapoaljavanje osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj su: Ustav Republike Hrvatske (Vlada Republike Hrvatske, 1998) Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoaljavanju osoba s invaliditetom (2002) Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada R Hrvatske, 2003) Zakon o mirovinskom osiguranju (1998) Zakon o posredovanju pri zapoaljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (2002) Uredba o osnivanju fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoaljavanje osoba s invaliditetom (Vlada Republike Hrvatske, 2003a)  eng. well-being  eng. utility  Prijedlog ovog Zakona dala je Nacionalna organizacija osoba s invaliditetom (Nacional Council on Disability, 1999).  eng. Employment Equity Act  eng. The Disability Discrimination Act (DDA)  Austrija, Belgija, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Njema ka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveaka, Portugal, Slovenija, `panjolska, `vedska, `vicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske  Njema ka (kvota 6%), Irska ( kvota 3%), Francuska (kvota 6%), Nizozemska (kvota 2%), Portugal (kvota 2%)  Velika Britanija  `vedska, Finska, Danska i Norveaka  eng. redeployment, retention job  Belgija, eaka, Finska, Njema ka, Italija, Nizozemska, Norveaka, Poljska, Slova ka, `panjolska i `vedska  Poslodavac - onaj koji daje posao, zapoaljava, koji uzima pod najam radnu snagu (Ani, 2002). U ekonomskom zna enju, poslodavac je osoba ili organizacija koja daje radno mjesto ljudima sposobnim za rad i kvalificiranim za odreeno radno mjesto uz nov anu naknadu i druge pogodnosti predviene zakonima; u pravnom, stranka u radnom odnosu za koju zaposlenik obavlja ugovoreni posao (`onje, 2000).  Urai (2003) govori o rezerviranosti.  Kada je naglaaena kognitivna komponenta, a slabije izra~ena emocionalna i voljna govori se o stavu. U suprotnom, kada je naglaaena emocionalna i voljna komponenta, uz slabo izra~enu kognitivnu komponentu, govori se o uvjerenjima i mialjenju. Funkcija stava je da olakaa prosudbe, vrednovanja i opredjeljivanja u razli itim situacijama u kojima ovjek djeluje, jer opredjeljenje i akcija nisu mogui bez stava.  Predrasude su negativno obojeni stavovi, koji nemaju logi nu zasnovanost, no u velikom broju slu ajeva utje u na naa odnos prema osobama s teakoama u razvoju (Fulgosi-Masnjak, Dali-Paveli, 2001). Ove misli prate nedostatak kriti nosti te nadvladavanje osjeaja nad razumom (Proaev, 1994). Osobe s predrasudom uvjerene su u ispravnost svog mialjenja i ne daju se razuvjeriti. Osnove predrasude le~e u nesvjesnoj sferi.  Projekt je financirao Razvoj ljudskih resursa Kanade i nagraen je nagradom Gremini za TV seriju od osam epizoda, koja je prikazivala uspjeane ~ivotne pri e osoba s invaliditetom.  Poslodavci koji su primili nagradu  pozitivan prema invaliditetu mogu je isticati u javnosti i komunikaciji.  }elva je poduzee za osposobljavanje i zapoaljavanje invalida i ima sjediate u Ljubljani. Osnovano je na prijedlog Zavoda za zapoaljavanje Republike Slovenije 1991. godine od strane So~itija - Saveza druatva za pomo mentalno retardiranim Slovenije (Urai, 2003). Cilj osnivanja bio je osposobljavanje za rad maloljetnika s lakaim smetnjama u mentalnom i tjelesnom razvoju.  U naaoj terminologiji ne postoji izraz kojim bi se adekvatno preveo ovaj termin, stoga je zadr~an izvoran izraz.  DO-IT (Disabilities, Opportunities, Internetworking and Technology) projekt osmialjen je da bi pomogao srednjoakolce i studente s invaliditetom usmjeriti na uspjeanu karijeru koristei cjelovit i suradni ki pristup (Burgstahler, 2001). Projekt predstavlja uspjeaan primjer kako im se kroz timski rad mo~e osigurati stru na priprema za posao koja uklju uje razvoj stru nih vjeatina potrebnih za posao, u enje o tome kako raditi s rukovoditeljem i ostalim radnicima, i razvoj strategija prilagodbe. Program poveava mogunosti u stjecanju radnih iskustava i vjeatina potrebnih za uspjeano obavljanje profesionalnog zanimanja.  Prema Petz (1992), precepcija je psihi ki proces ili psihonervna aktivnost kojom se zahvaa i upoznaje objektivna realnost, a nastaje djelovanjem razli itih fizikalnih procesa iz okoline (uklju ujui i procese u vlastitom tijelu) na osjetne organe.  U ovom radu termin poslodavac ozna ava osobu koja ima umjeren, zna ajan ili presudan utjecaj na odabir novih zaposlenika. Njihova funkcija u poduzea je razli ita: od vlasnika, direktora, managera, stru nih radnika u kadrovskim slu~bama do voditelja pojedinih sektora.  U ovom radu termin osobe s invaliditetom koristi se kao obuhvatan termin za osobe s kroni nim bolestima, osobe s mentalnom retardacijom, osobe s tjelesnom invalidnosti i osobe s oateenjima vida i sluha.  Moderno gospodarstvo ine razli ite grane i djelatnosti koje su prema odgovarajuim sli nostima svrstane u tri osnovne skupine: primarne, sekundarne i tercijarne djelatnosti (Matas, Kozina, 2001). Obzirom na zastupljenost poduzea u Primorsko-goranskoj ~upaniji u ovom istra~ivanju zastupljena su poduzea sekundarnih i tercijarnih djelatnosti.  uklju ujui transport, slu~be opskrbe elektri nom energijom, plinom i drugim energentima i uslu~ne djelatnosti  Sekundarne djelatnosti ine energetika, rudarstvo, industrija, graevinarstvo i proizvodno zanatstvo (Matas, Kozina, 2001).  Tercijarne djelatnosti ine promet, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, bankarstvo, osiguranje, akolstvo, zdravstvo, znanost te razli ite druge usluge (Matas, Kozina, 2001).  Razlozi su sljedei: odbijanje sudjelovanja, u estalo odgaanje intervjua, izgovor da se o zapoaljavanju odlu uje na sjednicama Upravnog odbora i sl. Osim toga, podaci o registriranim poduzeima (Zakon o sudskom registru, 1995) prema broju zaposlenih i djelatnosti na osnovu kojih je formiran uzorak odnose se na stanje koncem 2001. godine, stoga neka poduzee ne postoje, ili su promijenila djelatnost ili broj zaposlenika.  Prema Zakonu o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (1994) obuhvaena su poduzea djelatnosti L (dr~avna uprava u kojima se o zapoaljavanju odlu uje lokalno, zakonodavna izvrana i druga tijela), djelatnosti M obrazovanje, N zdravstvena zaatita i socijalna skrb i O ostale druatvene i socijalne djelatnosti.  Skale procjene uvijek su subjektivne, jer je instrument mjerenja ovjek, tako da se govori o subjektivnim pogreakama pri procjenjivanju: halo-efekt, konstantna pogreaka, logi ka pogreaka, pogreaka kontrasta, pogreaka sli nosti (Petz, 1987).  Slaganje poslodavaca, na skali Lickertovog tipa, s tvrdnjama koje predstavljaju mogue razloge zaato ne zaposliti osobu s kroni nom bolesti, numerirano je vrijednosti 4, dok potpuno slaganje ima vrijednost 5. Neslaganje s tvrdnjama je u prostoru vrijednosti 1 (potpuno neslaganje) ili 2. Procjena tvrdnji s vrijednosti 3 predstavlja neutralno mialjenje (ne mogu se odlu iti) poslodavaca o tome jesu li to razlozi radi kojih ne bi zaposlili osobu s invaliditetom.  Prilikom anketiranja poslodavci su izra~avali negodovanje ato tako razli it spektar bolesti treba procjenjivati uopeno. * koji proizlaze iz oateenja * koja proizlaze iz oateenja vida * koja proizlaze iz oateenja  Navedeni omjer poslodavaca zaposlenih u gospodarskim i druatvenim djelatnostima u ovom uzorku, temelji se na podatku da u }upaniji Primorsko goranskoj oko 80% zaposlenih radi u gospodarskim, a 20% u druatvenim djelatnostima (Prilog 2).     PAGE  PAGE 20 PAGE  PAGE  PAGE 62  PAGE  PAGE 64 PAGE  PAGE 77 PAGE  PAGE 83 PAGE  PAGE 84 PAGE  PAGE 89 PAGE  PAGE 107 PAGE  PAGE 113  PAGE  PAGE 135  PAGE  PAGE 163  PAGE  (W8WXxXzX~XXXXZZʶʡx޶ʡxth\P\hhCJOJQJaJh$CJOJQJaJhCJOJQJaJh$hQ@hZCJOJQJaJnHtH+hQ@h5CJOJQJ^JaJnHtH(hQ@hCJOJQJ^JaJnHtH'hQ@hZ5CJOJQJaJnHtH'hQ@h5CJOJQJaJnHtHhQ@hCJOJQJaJ$hQ@hCJOJQJaJnHtHWW'kd]$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap WWWWWWW$d$7$8$H$Ifa$gdK$WW'kda$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap WWWXX$X2X$d$7$8$H$Ifa$gdK$2X4X'kde$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap 4X>XFXPX\XjXxX$d$7$8$H$Ifa$gdK$xXzX|X' d$Ifgdkdi$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap |X~XXYYFZZZ[B[[[[]fb$d7$8$H$`a$gdVY#dgd$d7$8$H$a$gd 7$8$H$gd$ d7$8$H$gd;kdm$$Ifl $y$64 laZZ[[\Z\\\^\`\\]] ]]bbdbfbzb|bbbbbbbbŪ{fWDf$hQ@hCJOJQJaJnHtHhQ@hCJOJQJaJ(hQ@hCJOJQJ^JaJnHtHhVYCJOJQJ\^JaJhCJOJQJ\^JaJ hVY>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJ hD0J!hD hVYhVY hVY0J$hVYh0J$hVYhVY0J$hhCJOJQJaJhG>.CJOJQJaJfb|bbbbbbb$d$7$8$H$Ifa$gd dh7$8$H$gdVY 7$8$H$gdVYbbkd$$Ifr y 20ap2bbbbbbc5kd$$Ifr y  0ap $d$7$8$H$Ifa$gdbc c$c&c2c.hnHtHhh"hCJOJQJ^JaJnHtHhCJOJQJaJh$CJOJQJaJ+hQ@h5CJOJQJ^JaJnHtH(hQ@hCJOJQJ^JaJnHtH$hQ@hCJOJQJaJnHtHhQ@hCJOJQJaJc cc c"c$c&c5kd$$Ifr y  0ap $d$7$8$H$Ifa$gd&c2c*CJOJQJ\^JaJhQ@hCJOJQJaJhCJOJQJaJh>*CJOJQJ\aJhhho6@hh6@ h-6@kkkklll(l4l@lFf$dx$Ifa$gd @lBlDl6%$dx`a$gdkd$$IfTlr HT 8(  t 0644 lap TDlFlVllll$m(mpp$q&qhd$&#$/7$8$H$Ifgd dh7$8$H$gd\ 7$8$H$gd\& p#d`gd\ $dxa$gd$Kdh^Ka$gd $K^Ka$gd d7$8$H$gd dh7$8$H$gd 7$8$H$gd$d`a$gd nnnnnnn$o`odonoooooooopp"p*pprptpppppp$qZq\qpqqqòãp$hQ@hCJOJQJaJnHtH hQ@hCJOJQJ^JaJhQ@hCJOJQJaJhCJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJ h\>*CJOJQJ\^JaJhG>.5OJQJ\hP 5OJQJ\h5OJQJ\h\5OJQJ\$&q*q4q6q@qHqJqPqRqXqZq\qrqzqqqqqq$d$&#$/7$8$H$Ifa$gdFf$d$&#$/7$8$H$Ifa$gdqqqqqqqqsDuXuZuuuu"v*vɸzk]L:#hQ@h6CJOJQJ^JaJ hQ@hG>.CJOJQJ^JaJhG>.CJOJQJ^JaJhG>.CJOJQJ\^JaJ h\>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJh hQ@hCJOJQJ^JaJhQ@hCJOJQJaJ$hQ@hCJOJQJaJnHtH'hQ@h5CJOJQJaJnHtHqqkd2$$Ifs֞&fZ N2// t 60f644 laqqqqrJr~rrtssDuZuuuu$d$7$8$H$Ifa$gd dh7$8$H$gdG>. 7$8$H$gd\$d`a$gd "$d7$8$H$^a$gd$d7$8$H$^a$gdd7$8$H$^gd$d^a$gduuu(v$d$7$8$H$Ifa$gd(v*v.v,$d$7$8$H$Ifa$gdkd$$Ifls\G   t(0644 laPp(*v.vVvXv\vvvvvvvv0xDxFxxyTy^y`yyyy.z8z:z밨xl_SF_SF_SFh5CJaJnHtHhCJaJnHtHh5CJOJQJaJhCJaJnHtHhCJOJQJ^JaJ h\>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJhnHtH"hCJOJQJ^JaJnHtH+hQ@h5CJOJQJ^JaJnHtH$hQ@hCJOJQJaJnHtH(hQ@hCJOJQJ^JaJnHtH.v:vHvVvXv\vhvtvvHkd9$$Ifl\G  t0644 laP$d$7$8$H$Ifa$gdvvvvvv\HHHH$d$7$8$H$Ifa$gdkd$$Ifl\G  t0644 laPvvvvvv\HHHH$d$7$8$H$Ifa$gdkd$$Ifl\G  t0644 laPvvv0xFx\S@7 7$8$H$gd\$d7$8$H$`a$gd 7$8$H$gdkdT$$Ifl\G  t0644 laPFxxxxy5kd$$Ifl0#  t0#44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd$d$7$8$H$Ifa$gd dh7$8$H$gd\yTy^y`yyy[{kd$$Ifl0# t0#44 lal$d$7$8$H$Ifa$gd&$ p#d$Ifa$gdyy.z8zo[$d$7$8$H$Ifa$gd&$ p#d$Ifa$gd{kd$$Ifl0# t0#44 lal8z:zzzo[$d$7$8$H$Ifa$gd&$ p#d$Ifa$gd{kd~$$Ifl0# t0#44 lal:zzzz"{,{.{f|j|||~|||||}\}`}}}}}~~~~ĀԀ ƾƾƶƶƾƥƾƾƃƃƃra h\>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJh2nHtH!h? 5CJOJQJaJnHtHh>~h0J2!h5CJOJQJaJnHtHh? nHtHh\nHtHhnHtHh5CJOJQJaJh5CJaJnHtHhCJaJnHtHh5CJOJQJ"zz"{,{o[$d$7$8$H$Ifa$gd&$ p#d$Ifa$gd{kd2 $$Ifl0# t0#44 lal,{.{dxsj^C$d$&`#$/7$8$H$Ifa$gd dh7$8$H$gd " 7$8$H$gd\$dx`a$gd2{kd $$Ifl0# t0#44 laldȁ2>@BNPRX $*4>`JL܇ʈ̈8ͺͺͺziX h? >*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJh? nHtHh8vnHtH!h5CJOJQJaJnHtHh "nHtHhnHtHh2nHtH hc?eh%h5CJOJQJ^JaJnHtHhCJaJnHtHh5CJOJQJaJhCJaJnHtHhCJOJQJ^JaJ"xƁȁ2G.& p#d$&`#$/Ifgdkd!$$Ifl0!L  t 6`0D"44 lap$d$&`#$/7$8$H$Ifa$gd2>@aH& p#d$&`#$/Ifgdkd"$$Ifl0!L t 6`0D"44 la$d$&`#$/7$8$H$Ifa$gdBN|cH$d$&`#$/7$8$H$Ifa$gd& p#d$&`#$/Ifgdkd#$$Ifl0!L t 6`0D"44 laNPRTVẌ8|taaaaUF$dh7$8$H$a$gd? $7$8$H$a$gd? $d7$8$H$`a$gd#dgdkdA$$$Ifl0!L t 6`0D"44 la8LA,&$ p#d$Ifa$gdkd %$$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd$d$7$8$H$Ifa$gd<Hp[&$ p#d$Ifa$gd{kd&$$Ifl0" t0"44 lal$d$7$8$H$Ifa$gd<HJĊЊҊVbfjXڑ  "xܒ46˺ˡˡˈwi]UC"hCJOJQJ^JaJnHtHhCJaJhCJaJnHtHhCJOJQJ^JaJ h ">*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJhO anHtHh8vnHtH!h "5CJOJQJaJnHtH!h5CJOJQJaJnHtHhnHtHhCJaJnHtHh5CJOJQJaJ%h5CJOJQJ^JaJnHtHHJĊЊo[$d$7$8$H$Ifa$gd&$ p#d$Ifa$gd{kd&$$Ifl0" t0"44 lalЊҊ "xofXD$d$7$8$H$Ifa$gddhx7$8$H$gdc 7$8$H$gdc$d7$8$H$`a$gd "{kd'$$Ifl0" t0"44 lalڒܒ6@UD0$d$7$8$H$Ifa$gdd$7$8$H$IfgdkdJ($$Ifl0"  t0"44 lalp$d$7$8$H$Ifa$gd6>@BNfrvܖޖdǿǮp_N?,$hQ@hCJOJQJaJnHtHhCJOJQJ\^JaJ h?>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJ hO a>*CJOJQJ\^JaJh5OJQJaJ!h5CJOJQJaJnHtH!hK5CJOJQJaJnHtH!h5CJOJQJaJnHtHhKnHtHhnHtH%h5CJOJQJ^JaJnHtHhCJaJnHtH"hCJOJQJ^JaJnHtH@BܖdtsaXL:d$7$8$H$IfgdK$ dh7$8$H$gd? 7$8$H$gd?& p#d`gdO a$d`a$gd{kd)$$Ifl0" t0"44 laltxΗܗFf/+$d$7$8$H$Ifa$gdK$ ܗޗ$&8jl~Ƙ :rZ\^`vxz|bʵʵʵʵ񛏃wlaVaVaVaVaVahP 5OJQJaJh5OJQJaJh5CJOJQJhKCJOJQJaJh?CJOJQJaJhCJOJQJaJh+hQ@h5CJOJQJ^JaJnHtH(hQ@hCJOJQJ^JaJnHtH$hQ@hCJOJQJaJnHtH'hQ@h5CJOJQJaJnHtHhQ@hCJOJQJaJ!ܗޗ'kdK-$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap ޗ$$d$7$8$H$Ifa$gdK$$&'kdO.$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap &08BN\j$d$7$8$H$Ifa$gdK$jl'kdS/$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap lv~$d$7$8$H$Ifa$gdK$' d$IfgdkdW0$IfK$L$ֈ X8((  t 0644 lap Ƙ|ܙT:rrt& p#dxx`gd & p#dgd$d7$8$H$a$gd $7$8$H$a$gd? 7$8$H$gd? d7$8$H$gd;kd[1$$Ifl $y$64 la bfrΞ  24>JbdnŸǸmaUIBI hKhKhKCJOJQJaJhL@CJOJQJaJhuCJOJQJaJ'hQ@hK5CJOJQJaJnHtH$hQ@hKCJOJQJaJnHtHhQ@hKCJOJQJaJ(hQ@hKCJOJQJ^JaJnHtHhCJOJQJ\^JaJ hK>*CJOJQJ\^JaJ h>*CJOJQJ\^JaJh5OJQJaJhK5OJQJaJrΞܞ$$&`#$/7$8$H$Ifa$b$gdK dh7$8$H$gdK 7$8$H$gdKkd1$$Ifr   6`206ae4p2 $$&`#$/7$8$H$Ifa$b$gdK  ".?&&&$$&`#$/7$8$H$Ifa$b$gdKkd2$$Ifr   6` 06ae4p .024>&kd3$$Ifr   6` 06ae4p $$&`#$/7$8$H$Ifa$b$gdK>JT`b$$&`#$/7$8$H$Ifa$b$gdKbdnx?&&&$$&`#$/7$8$H$Ifa$b$gdKkd4$$Ifr   6` 06ae4p &kd5$$Ifr   6` 06ae4p $$&`#$/7$8$H$Ifa$b$gdKŸxؠ>$d<`a$gdQ. & F 8T5^5`gd! #gdoV]#gdA $7$8$H$a$gdK 7$8$H$gdK $ ?a$gdK^ءʢ`"Υ,>Bx|(,Jbdʧ$.2htvxz©֩$(*8>jnvz~h^:hhoV]hA huhuh[1 hIhhuhRrtvx"$j"&(8dhjzԲزڲHL0FL\`ƵzkhP CJOJQJ\^JaJh.shP OJQJ\^JhL@CJOJQJ\^JaJhP CJOJQJ\^JaJhE?CJOJQJ\^JaJ hL@>*CJOJQJ\^JaJ hP >*CJOJQJ\^JaJ hG\ hQ|\ hP hP hP \ hc?e\h4OhQ|6 hQ.6)\`vεеֵV.08FfC<$d$7$8$H$Ifa$gd0LFf8$d$7$8$H$Ifa$gd0L #dh`gdL@ #d`gdL@$d`a$gdc?eεеֵ.08зz|^`f@TfҾҾҾҾzzhVhVh#h,g;h#=CJOJQJ\^JaJ#h,g;hP CJOJQJ\^JaJh<CJOJQJ\^JaJhQ.CJOJQJ\^JaJ&h<hP 5CJOJQJ\^JaJ#h<hP CJOJQJ\^JaJ&h<hP 5CJOJQJ\^JaJh#=CJOJQJ\^JaJhP CJOJQJ\^JaJhCJOJQJ\^JaJзd$d$7$8$H$Ifa$gd0L kdC>$$IflֈL6  $\  t 044 lapָBz|L^`fFfDFfA$d$7$8$H$Ifa$gd0L$d$7$8$H$Ifa$gd0L d7$8$H$gdP kdnF$$IflֈL6  $\  t044 lapLDF,B "8:@FfSI$d$7$8$H$Ifa$gdWJ dh7$8$H$gdL@ 7$8$H$gdL@$d`a$gd $`a$gd< ^gd<$a$gd<DF޿ $(VZ\^0PT^b$:<FDHlʻʬߢ㢛ʦʒʌ hG0J$hJ hJ 0J$ hvghJ h h0J$hJ hc?e0J$ h0L0J$ h<0J$hJ h<0J$ hJ 0J$ hvghQ|hQ|h<hc?ehJ hQ.\ h<\h,g;h<CJOJQJaJ7"$<LNVjnrtBFHJ.6>(*,@BphmCJOJQJ\^JaJhmCJOJQJ\^JaJ hL@>*CJOJQJ\^JaJ hm>*CJOJQJ\^JaJhm hvght,Wht,Wh< h0J$ hG0J$ hvghGhv h0LhGhJ hG5CJOJQJaJ hGhGhhG,:@N^8:BPJDJRdʸʥʸʸ։wh\XTXPh/d;hhQ.h#=CJOJQJaJh,g;h#=CJOJQJaJ#h,g;h#=CJOJQJ\^JaJhm5CJaJnHtHhmCJOJQJ\^JaJ%hm5CJOJQJ^JaJnHtH"hmCJOJQJ^JaJnHtHhmCJaJnHtHhmOJQJ\^JhmCJOJQJ\^JaJh#=CJOJQJ\^JaJ@N^n~FfL$d$7$8$H$Ifa$gdWJ kdN$$Iflֈ)& # (%$  t044 lap *8:BP^lz$d$7$8$H$Ifa$gdWJFfTFf?Q$d$7$8$H$Ifa$gdWJkd}V$$Iflֈ)& # (%$  t044 lapJPDF&bdv$d$7$8$H$Ifa$gdo d7$8$H$gdo#gdo#gd x$d`a$gd-$d`a$gdC$d`a$gdQ. ^gd#=$a$gd#= d7$8$H$gd#=d ,:NPflv$(. DLf@NP0`df2<>N8<L˿㷿ׯׯߠקקh/d;hWJnHtH h/d;hWJh,nHtHhWJnHtHhWJhm\hmhm\mHsHhWJhmCJ\aJhmnHtHh, h,\h,h,\h h/d;hmhC:L&,4t 42jDFZ^,Hɾhhh-h^h1qnHtHhFnHtH h,\h,h,\h,nHtHhCnHtHh/d;hmnHtH h/d;hWJhWJhWJ\hmhWJ\mHsHhWJhWJCJ\aJhWJnHtHhmnHtH1*8FDVr$&JXtxþuhmh x\mHsHhWJh xCJ\aJh xnHtHhK5h x\ hK5h xh*h x\ h*h xh x h* Zh x h x\h xh x\ hQ.\hQ.h\hhh{h-h h\hK5h\ hK5h- ,>Bbdtvͼ|l|l|l|\l|llLhQ@heCJOJQJ\aJhQ@h,g;CJOJQJ\aJhQ@hoCJOJQJ\aJhQ@h{,CJOJQJ\aJ#hQ@hoCJOJQJ\^JaJh{,CJOJQJ\^JaJhoCJOJQJ\^JaJ hF>*CJOJQJ\^JaJ ho>*CJOJQJ\^JaJhoh x h x\hmh x\mHsHhWJh x\vFf Y$d$7$8$H$Ifa$gdo 6"$d$7$8$H$Ifa$gd7}\kd*[$$Iflֈx ilX  nnn t0644 la&DFVXh߽߫whYRNJNFBF;F hehehhehoh\ h\h\heCJOJQJ\^JaJh,g;h,g;CJOJQJaJh,g;heCJOJQJ\aJ#h,g;hoCJOJQJ\^JaJ#h,g;heCJOJQJ\^JaJ#hQ@hoCJOJQJ\^JaJ"hQ@ho5CJOJQJ\aJhQ@h{,CJOJQJ\aJhQ@hoCJOJQJ\aJhQ@h7}\CJOJQJ\aJ&0:D$d$7$8$H$Ifa$gdoDFX6*** d7$8$H$gdekd\$$Iflֈx ilX  nnn t0644 laLPNf{ dxgd'gd ^`gdX8$X7$8$H$^X`a$gdo & F d^`gd! $dx`a$gdo$d`a$gd x d7$8$H$gde ^ gd,g; ^gd,g; hj^*.68Hrt~Xyhhh@CJaJhho@CJaJ ho5ho ho\hWJh* Z\hmh* Z\mHsHhWJh* ZCJ\aJh* ZnHtHh8h* ZnHtH h* Z\hK5h* Z\ hK5h* Zh* Zh\hXhfheh*LNb .0VlǾǵqeVFVe? hhn4hQ@hCJOJQJZaJhQ@hCJOJQJaJhCJOJQJaJhSh>*CJOJQJaJhCJOJQJaJh>*CJOJQJaJhn4 h.ghhhJho6@]h 6@]h_6@]h_ho6@]h_ho6]ho5CJaJhho@CJaJhhw@CJaJf   &,24<BHNTFf!^'$d$If`a$gd dxgd dgd TVjj6%%%7$8$H$^`gdkd `$$IfTlr m7QQQQ  t 0644 lap Tjl< T        " * 2 $$%&`#$/Ifa$gdX$%&`#$/IfgdX dgd$d`a$gdn4$dx`a$gd 07$8$H$^`gdR`< P R     2 : > @ B D L N X    0 2 < > ǸǸylyYYYYY$hQ@hXCJOJQJaJnHtHhX:CJOJQJaJhQ@hX:CJOJQJaJ'hQ@hX:CJOJQJaJnHtHhQ@hXCJOJQJaJhCJOJQJaJhB:hCJOJQJaJhB:h>*CJOJQJaJhi2hn4: hi2hn4 h~hn4hrVhn46 hhn4hn4 2 : > B D N Z f p z             Ffh$%&`#$/IfgdXFfc$$%&`#$/Ifa$gdX$$%&`#$/7$8$H$Ifa$gdX      * 2 < > H R \ f p z       $%&`#$/IfgdXFfum$$%&`#$/7$8$H$Ifa$gdX$$%&`#$/Ifa$gdX> H     0 2 <         68bdT NP͹͹ୡzznzbb^W hi2hhPVh~ouCJOJQJaJhUCJOJQJaJhfCJOJQJaJh`hCJOJQJaJh,g;CJOJQJaJhCJOJQJaJh 0CJOJQJaJ'hQ@hX5CJOJQJaJnHtH$hQ@hXCJOJQJaJnHtHhQ@hXCJOJQJaJhQ@hX5CJOJQJaJ"            & 0 2 < H T ` l v  Ffmv$$%&`#$/7$8$H$Ifa$gdX$$%&`#$/Ifa$gdX$%&`#$/IfgdXFfq                 FVfR$7$8$H$`a$gdFfz$$%&`#$/7$8$H$Ifa$gdX$$%&`#$/Ifa$gdXR6NP.v$dP$Ifa$gd dgddPgd$d`a$gdPV$d`a$gdX$d`a$gdM( 7$8$H$`gd$7$8$H$`a$gdDF.B24v!!"""""""""""""""##$ĵ~ĵ~hCJOJQJaJ+hQ@h6CJOJQJ^JaJnHtH(hQ@hCJOJQJ^JaJnHtHhQ@hCJOJQJaJhCJOJQJaJh>*CJOJQJaJ hPVhn4hn4hPVh hi2hhi2h:0kdu}$$Iflr9 Z  t20644 lap2$dP$7$8$H$Ifa$gd$dP$7$8$H$Ifa$gd dP$Ifgd$dP$Ifa$gd/ $dP$Ifa$gdkd~$$Iflr9 Z  t0644 lap$dP$7$8$H$Ifa$gd dP$Ifgd$dP$7$8$H$Ifa$gd$$dP$Ifa$gdkd$$Iflr9 Z  t0644 lap dP$Ifgd$dP$7$8$H$Ifa$gd$dP$7$8$H$Ifa$gdkd"$$Iflr9 Z  t(0644 lap( d  !x!!!!!"""""" $$Ifa$gd dgd dgdM(dPgd dP7$8$H$gd$dP7$8$H$a$gd""kda$$Iflr9 1  t20644 lap2""""""$$7$8$H$Ifa$gd$$7$8$H$Ifa$gd $Ifgd $$Ifa$gd"""/# $$Ifa$gdkd$$Iflr9 1  t0644 lap"""""$$7$8$H$Ifa$gd $Ifgd$$7$8$H$Ifa$gd"""$ $$Ifa$gdkd$$Iflr9 1  t0644 lap""""# $Ifgd$$7$8$H$Ifa$gd$$7$8$H$Ifa$gd##kd$$Iflr9 1  t(0644 lap(##p##"$$2%4%6%(((J)N)b))*~**<+ $ &a$gd$dP7$8$H$a$gd $`a$gd $+]+a$gd$d`a$gdn4 dP7$8$H$gd $7$8$H$a$gd$$6%l%%&& '.'2'(((((J)L)N)d)f))) *"*****:+<+>+N+R+r+++++,,,t,v,,,2-4-̿视~vjhn4UhOJQJhX>*CJOJQJaJh 0CJOJQJaJjhn4UhCJOJQJaJhWBCJOJQJaJh>*CJOJQJaJh>*OJQJhX hmjhhPVhhCJOJQJaJhUCJOJQJaJ.<+>+R++,,r,,0-- .".$.6....T//0r00`gd $ &a$gd dP7$8$H$gd$dP7$8$H$a$gd $`a$gd $+]+a$gd4---. .6.V......T/X///00000001111111V2X222Z3`3r3344444644444N5R5X6Z6`66ܻܣܔ􌷈hn4hOJQJjmh+hn4OJQJUj*hn4Uh 0CJOJQJaJhjhn4UhWBCJOJQJaJh>*CJOJQJaJhCJOJQJaJhUCJOJQJaJhCJOJQJaJ400001111T223\3^3`3r3442444N55$a$gd dP7$8$H$gd$dP7$8$H$a$gd $`a$gd $+]+a$gd $da$gd5 6Z6\6^6`60:H:;;(;*;,;.;<;$$7$8$H$Ifa$gd!$$$d&d7$8$H$IfNPa$gdX$$7$8$H$Ifa$gdK$ $xa$gd$d`a$gd$a$gd6680:D:;;8;:;<;>;x;z;;;;;<<4=:@N@@A,A.A6AAAAAAHHjJnJK*Kɴsllllllhdh) ^h6 haw)hh~OhCJOJQJaJ hQ@hCJOJQJ^JaJhQ@hCJOJQJaJ"h 0CJOJQJ^JaJnHtH(hQ@hCJOJQJ^JaJnHtH"hCJOJQJ^JaJnHtHhCJOJQJaJh>*CJOJQJaJhhn4h 0%<;>;P;X;b;n;v;x;WEEEEEE$$7$8$H$Ifa$gdK$kdp$IfK$L$F YP-  L      t0    44 lapx;z;;;;;;;$$7$8$H$Ifa$gdK$FfT;;;+$$7$8$H$Ifa$gdK$kdS$IfK$L$ֈ ` YP-  S S S S     t 044 lap ;;;;;;$$7$8$H$Ifa$gdK$;;;+$$7$8$H$Ifa$gdK$kd$IfK$L$ֈ ` YP-  S S S S     t 044 lap ;;;;;<$$7$8$H$Ifa$gdK$<<<+" $Ifgdkd$IfK$L$ֈ ` YP-   S  S  S  S       t 044 lap <<<x<4=6=?LBfE`HbHPvVP[}}$dxx`a$gd$d`a$gd $`a$gd`gd~O$dP7$8$H$`a$gd~O7kd+$$Ifl $y$4 la *K,KvLLL NOOO*PbPPPUJUYY````BaTaVatavaaaaaɺwbwSwhQ@h`8CJOJQJaJ(hQ@h0CJOJQJ^JaJnHtH(hQ@hCJOJQJ^JaJnHtHhQ@h0CJOJQJaJ$hQ@hCJOJQJaJnHtHhCJOJQJaJhhCJOJQJaJhh>*CJOJQJaJh>*OJQJ h:hh)h#ehh) ^ h) ^h) ^P[``BaTaXadanataxaaaaaaaaaaaa$ $7$8$H$If^ `a$gd`8Ff$$7$8$H$Ifa$gd $xa$gd$a$gd$dxxa$gdaaaaaabbb&b4b8bBbDbHbRb\bhbrb|bbbbbb 7$8$H$gdFf\FfFf$$7$8$H$Ifa$gdaaaaBbDbHbbbbccccccTdVdXdeDfFfgiTkkkǴǴ~r~r~r~fTPLHLDLPLhA3Yhn4hhZ "hCJOJQJ^JaJnHtHhCJOJQJaJh 0CJOJQJaJh|hCJOJQJaJ(h|hCJOJQJ^JaJnHtH#hQ@h`85CJOJQJ^JaJ$hQ@hCJOJQJaJnHtH(hQ@hCJOJQJ^JaJnHtHhQ@h`8CJOJQJaJ'hQ@h5CJOJQJaJnHtHbb4cccccVdXdkkkk8lFlPl$$7$8$H$Ifa$gdxgdgdgd$d`a$gd 7$8$H$gdkkk8lFlPlRlhljl~llllllllllnnnnNodoooopp$p&pįuii\PhCJOJQJaJh>*CJOJQJaJhUCJOJQJaJh6CJOJQJaJhCJOJQJaJ$hQ@hCJOJQJaJnHtHhQ@hCJOJQJaJ(hQ@hCJOJQJ^JaJnHtH+hQ@h:CJOJQJ^JaJnHtHh5CJOJQJaJh5>*CJOJQJaJh>*OJQJPlRl\lhlwff$$7$8$H$Ifa$gdkdZ$$If08pG8 0aphljltl~lss$$7$8$H$Ifa$gdzkd!$$If08pG8  0ap ~llllss$$7$8$H$Ifa$gdzkd$$If08pG8  0ap llllss$$7$8$H$Ifa$gdzkd{$$If08pG8  0ap llllss$$7$8$H$Ifa$gdzkd($$If08pG8  0ap lll2mnbnnNodooottgttg___dgd L7$8$H$`Lgd~ou$L7$8$H$`La$gdzkd$$If08pG8  0ap  ooooooo9kd$$IfF x 0    ap$$7$8$H$Ifa$gd$$7$8$H$Ifa$gdopppp$p`kdq$$IfF x  0    ap $$7$8$H$Ifa$gd$p&p0p*CJOJQJaJhsCJOJQJaJhs>*CJOJQJaJ h.ghshshOh 6@] h 6]h=ho6] h`6]ho hvhvhvh 0h&ch hl)h DrF{J~dhāhjx~Ff'$d$If`a$gds dxgds'gds ' edgdX80d^`0gdX8'gdo$d`a$gdn4#kd$$IfTlr m7QQQQ  t 0644 lap T'$d$If`a$gdsȂP̃L҄Ԅf‹ċFf$$&`#$/Ifa$gds$&`#$/Ifgds dgds#gds#dgds7$8$H$^`gdsfh|~ċ̋΋ڋ6JҌ>RҍԍNvʎؓ$ԕ֕ؕڕĵĆznbn^ZVh1 h hohUCJOJQJaJhsCJOJQJaJh 0CJOJQJaJhB:hs>*CJOJQJaJ$hQ@hsCJOJQJaJnHtHh 0CJOJQJaJhQ@hsCJOJQJaJhsCJOJQJaJh.=hsCJOJQJaJhrVhs>*CJOJQJaJhv>*CJOJQJaJhs!ċ΋܋*6@JLVdrȌFf$$&`#$/7$8$H$Ifa$gds$$&`#$/Ifa$gds$&`#$/IfgdsȌҌԌތ&2>HRT^jvFfn$$&`#$/Ifa$gds$&`#$/IfgdsFf$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdsȍҍԍŽĎƎȎʎގFD 7$8$H$gdsdgdsFfZ$$&`#$/7$8$H$Ifa$gds$$&`#$/Ifa$gdsD, ؓ$ԕ֕ؕڕ|8:H'$d$If`a$gd:[ dxgd1 'gd1 'dgd1 d^`gdX8 d`gd1 $`a$gd1 7$8$H$gds $7$8$H$a$gdsڕܕ|  :\^.B*nvbvѽvѽfSSS$hQ@h1 CJOJQJaJnHtHhB:h1 >*CJOJQJaJhQ@h1 CJOJQJZaJhQ@h1 CJOJQJaJh1 CJOJQJaJhSh1 >*CJOJQJaJh1 CJOJQJaJh1 >*CJOJQJaJ h.gh1 h1 hOh 6@] h 6]ho6]aJ ho6] hU6] HNTZ`bjpv|Ff'$d$If`a$gd:[  6%%%7$8$H$^`gd1 kd$$IfTlr m7QQQQ  t 0644 lap T.F*,28>DLT\dhlnxFfa$$-&`#$/Ifa$gd:[$-&`#$/Ifgd:[ $da$gd1 dgd1 #gd1 7$8$H$^`gd1 ȠԠ&2>JVblvxFf5$-&`#$/Ifgd:[FfI$$-&`#$/7$8$H$Ifa$gd:[$$-&`#$/Ifa$gd:[xʡ֡(4@LXdpFf!$$-&`#$/7$8$H$Ifa$gd:[$$-&`#$/Ifa$gd:[$-&`#$/Ifgd:[vdz|¦t246"$48Xʺ񮢮}qeq]}qeqNj}h+\h1 OJQJUjh1 UhWBCJOJQJaJh1 CJOJQJaJh1 >*CJOJQJaJh1 h1 OJQJhnPzCJOJQJaJhUCJOJQJaJh1 CJOJQJaJhQ@h1 6CJOJQJaJ'hQ@h1 6CJOJQJaJnHtH$hQ@h1 CJOJQJaJnHtHhQ@h1 CJOJQJaJpz| `Υtv26 $`a$gd1 $-]-a$gd1 $+]+a$gd1 $a$gd1 $7$8$H$a$gd1 7$8$H$gd1 Ff)$$-&`#$/7$8$H$Ifa$gd:[6JfƯ$8Xv²IJƲ#gd1 $+]+a$gd1 $a$gd1 $s^s`a$gd1 $-]-a$gd1 ']`gd1 dP7$8$H$gd1 $dP7$8$H$a$gd1 IJxz "x468 *B>@BDNӰ}tkd]d]d h:[6] ho6]ho6]aJhf6]aJh:[6]aJh 5:CJaJh:[5:CJaJh CJOJQJaJh1 OJQJjh+\h:[OJQJUh1 CJOJQJaJj) h:[Uh1 CJOJQJaJhWBCJOJQJaJh~ouh1 >*CJOJQJaJh1 #Ʋtvxz48Lhȼ ʽ( $`a$gd1 ']`gd1 dP7$8$H$gd1 $dP7$8$H$a$gd1 $`a$gd1 $+]+a$gd1 #gd1 D\^lrx~Ff'$d$If`a$gdoe dxgdoe'gdoe0d^`0gdX8gdo dP7$8$H$gd1 NPrt.0^Ź~ssdWŹGhB:hoe>*CJOJQJaJhf>*CJOJQJaJhJ hoeCJOJQJaJhnPzhoeOJQJhnPzhoeCJOJQJZaJhnPzhoeCJOJQJaJhoeCJOJQJaJhShoe>*CJOJQJaJhoeCJOJQJaJhoe>*CJOJQJaJhoe ho6]h 6@]h h 6@] h 6] hoe6]#kd$$IfTlr m7QQQQ  t 0644 lap T'$d$If`a$gdoeB<$,48<$$lr&`#$/Ifa$gdoe$lr&`#$/Ifgdoedgdoe dgdoe'gdoe7$8$H$^`gdoe<>HVdr ,Ff$$$l7$8$H$Ifa$gdoe$$lr&`#$/Ifa$gdoe$lr&`#$/IfgdoeFf*>F8LBXZ$&fh&(4468  Ҿxoh[hoe>*CJOJQJaJ h2o66]ho6@]h 6@] h 6] hU6] ho6]ho6]aJho5:CJaJho56:OJQJhohoehoeOJQJhnPzCJOJQJaJhoeCJOJQJaJ$hQ@hoeCJOJQJaJnHtHhQ@hoeCJOJQJaJ ,8BLNXftFf,$lr&`#$/IfgdoeFf($$l7$8$H$Ifa$gdoe$$lr&`#$/Ifa$gdoe*6BNXZl"~hL.fdhgdo $a$gdoe $7$8$H$a$gdoe 7$8$H$gdoeFf0$$l7$8$H$Ifa$gdoe$$lr&`#$/Ifa$gdoe&68  Ff3'$d$If`a$gdoe dxgdoe'gdoe0d^`0gdoe0d^`0gdX8gdogdo n "(> "$dl^jtɹɮɮ؟ؒzn[[[G'hQ@hoe6CJOJQJaJnHtH$hQ@hoeCJOJQJaJnHtHh`CJOJQJaJhoeOJQJhB:hoe>*CJOJQJaJhoe>*CJOJQJaJhJ hoeCJOJQJaJhQ@hoeCJaJhQ@hoeCJOJQJZaJhQ@hoeCJOJQJaJhoeCJOJQJaJhShoe>*CJOJQJaJhoeCJOJQJaJ$&6%%%7$8$H$^`gdoekd5$$IfTlr m7QQQQ  t 0644 lap T&(> "(.4:BJRZ^bdn|Ff8$$r&`#$/Ifa$gdoe$r&`#$/Ifgdoedgdoe dgdoe7$8$H$^`gdoe .:FR^jtvFfIA$r&`#$/IfgdoeFf=$$7$8$H$Ifa$gdoe$$r&`#$/Ifa$gdoe $0<HT`jtvFfH$r&`#$/IfgdoeFf E$$7$8$H$Ifa$gdoe$$r&`#$/Ifa$gdoet`tvtv&.*0VXZ>@Xx.¾¾¯xph[hT>*CJOJQJaJhoeOJQJjQhoeUjAKhRhoe6UhoeCJOJQJaJhWBCJOJQJaJhoe>*CJOJQJaJ hoe6hoe6CJOJQJ^JaJh`hoehnPzCJOJQJaJhoeCJOJQJaJ$hQ@hoeCJOJQJaJnHtHhQ@hoeCJOJQJaJ#v@jVZn$dP7$8$H$a$gdoe$+0]+`0a$gdoe $+]+a$gdoe $`a$gdoe'gdoegdoe $7$8$H$a$gdoe 7$8$H$gdoen*@BDFXx6 'd`gdoe$dP7$8$H$a$gdoe`gdoe $+]+a$gdoe'`gdoe dP7$8$H$gdoe,Jhl<:<>@'`gdogdoe 'd`gdoe dP7$8$H$gdoe$dP7$8$H$a$gdoe`gdoe $+]+a$gdoeRThjl8:<>@D>@B¶󛓆yiREh':;@CJaJ,h ho5@CJaJfH q h ho:;@CJaJh hJ1@CJaJh ho@CJaJh!2CJaJ ho6hT hoe6jA`hRhoe6UhoeCJOJQJaJhWBCJOJQJaJhoe>*CJOJQJaJh`*UCJOJQJaJhoeCJOJQJaJhoejFYhoeU@B@B &      '$d$If`a$gdqu dxgdN#gd' & FPd^`Pgd'  & F dgdT & Fd^gd!2 B@B\^`bd":  6 b      $ & @ B N T Z          & Z ` t  hShN>*CJOJQJaJhNCJOJQJaJhN>*CJOJQJaJ hw_\ hSh'h'h]Ijh`0J!U h`0J! hKh` h`h`h` hKhK hhKhw_hK5                      2 f n p r_rH_r,hQ@h2o6CJOJQJaJmH nHsH tH$hQ@h2o6CJOJQJaJnHtHhQ@h2o6CJOJQJaJh2o6>*CJOJQJaJh2o6 hN6] h'6] ho6] h's6]ho5CJaJhKhNhJ hNCJOJQJaJhQ@hNCJaJhQ@hNCJOJQJaJhNCJOJQJaJhNCJOJQJaJ     J777'$d$If`a$gdqukdh$$IflF ]7QQ  t 06    44 lap       2 4 : @ H P T X ^ d f Ffk$$&`#$/Ifa$gdwq$&`#$/Ifgdwq $da$gd2o6 $`a$gd2o6#hgd2o6 & F 8TTd^Tgd! $X7$8$H$^X`a$gdof p |     * 6 B FftFfLp$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdwq$&`#$/Ifgdwq   * p | . : <    @                : d  ǻttttththttthnPzCJOJQJaJh2o6CJOJQJaJhKfh2o6CJOJQJaJh2o66CJOJQJ^JaJh2o6>*CJOJQJaJhsh2o6>*CJOJQJaJh2o6CJOJQJaJhQ@h2o6CJOJQJaJ$hQ@h2o6CJOJQJaJnHtH,hQ@h2o6CJOJQJaJmH nHsH tH&B N Z f p v | ~    $ Ffz{$&`#$/IfgdwqFfw$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdwq$ . 4 : < d P     x  <    'dgd2o6 & F 8d^gd! 7$8$H$gd2o6 $7$8$H$a$gd2o6 $dha$gd2o6Ff^$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdwq    z    8 : < > n v x       , 8 h |       ŸթsZsZsZsZ0hQ@h2o6CJOJQJ^JaJmH nHsH tH,hQ@h2o6CJOJQJaJmH nHsH tH$hQ@h2o6CJOJQJaJnHtHh]ICJOJQJaJhQ@h2o6CJOJQJaJh2o6>*CJOJQJaJhsh2o6>*CJOJQJaJh2o6CJOJQJaJhFh2o6>*CJOJQJaJh]Ih2o6 h2o66] z  : < B H P X \ ` f l n x       $$7$8$H$Ifa$gdwqFf4$$&`#$/Ifa$gdwq$&`#$/Ifgdwqdgd2o6 dgd2o6'gd2o6           & , . 8 D P \ h r |  Ff$$7$8$H$Ifa$gdwq$&`#$/IfgdwqFfڈ$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdwq                     7$8$H$gd2o6Ff\$$7$8$H$Ifa$gdwq$&`#$/IfgdwqFfj$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdwq   r t N P 8 : < > N P ~     h j l   $   : < @! D! ! ! ! ! " " " 譞tghwq>*CJOJQJaJhquhwq>*CJOJQJaJhwq hwq6] h2o66]h]Ih2o6h-h2o6CJOJQJaJ&h-h2o60J*5:CJOJQJaJhUCJOJQJaJhnPzCJOJQJaJh-h2o6CJOJQJaJh2o6CJOJQJaJh]ICJOJQJaJ$  t   r N , z  j l " $ & ( * : < " 'gdwq#dgdwq & F 8d^gd! dgd2o6#gd2o6$`a$gd2o6dgd2o6 $7$8$H$a$gd2o6 7$8$H$gd2o6" " H# J# P# V# ^# f# j# n# t# z# |# # # # # # # # $$7$8$H$Ifa$gdwqFf$$U&`#$/Ifa$gdwq$U&`#$/Ifgdwq dgdwq" " # # F# H# R# T# n# p# |# # # # # # ,$ 8$ D$ $ $ $ $ $ $ % t& v& & & R' ȹtttthYhYMYh) ^CJOJQJaJhX|hwqCJOJQJaJhwqCJOJQJaJ,hQ@hwqCJOJQJaJmH nHsH tH$hQ@hwqCJOJQJaJnHtHh]ICJOJQJaJhQ@hwqCJOJQJaJhwq6CJOJQJ^JaJhwq>*CJOJQJaJhshwq>*CJOJQJaJhwqCJOJQJaJhquhwqCJOJQJaJ# # # # # # $ $ $ "$ ,$ 2$ 8$ :$ D$ P$ \$ h$ t$ ~$ $ $ Ff"$$7$8$H$Ifa$gdwq$U&`#$/IfgdwqFf$$U&`#$/7$8$H$Ifa$gdwq$ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ % % % & t& R' 0( $7$8$H$a$gdwq 7$8$H$gdwqFf$$7$8$H$Ifa$gdwq$U&`#$/IfgdwqFf$$U&`#$/7$8$H$Ifa$gdwqR' T' :( <( >( @( P( R( ( ( ( ( ) j) l) n) \+ ^+ + + 6, \, , , `- - . X. |. . / / / / / / ŹwhhhwqhwqCJOJQJaJhwq>*CJOJQJaJhwqhwq>*CJOJQJaJh=/h2o6 h/]6] h2o66] hwq6]h]IhwqhwqCJOJQJaJ&hX|hwq0J*5:CJOJQJaJhnPzCJOJQJaJhX|hwqCJOJQJaJhwqCJOJQJaJ#0( |( ( l) n) + + , , / / / / / / / / / / $$Ifa$gdwq $Ifgdwq dgdwq#gdwq & F 8d^gd! #gd2o6$`a$gdwqdgdwq 7$8$H$gdwq/ / / / / F0 R0 T0 X0 Z0 \0 ^0 0 0 0 0 0 1 1 1 d1 p1 r1 3 j4 l4 R5 T5 V5 X5 h5 j5 5 5 5 6 46 6 ᚋshUCJOJQJaJhnPzCJOJQJaJhX|hwqCJOJQJaJhwqCJOJQJaJ hQ@hwq0J1CJOJQJaJ,hQ@hwqCJOJQJaJmH nHsH tH$hQ@hwqCJOJQJaJnHtHhQ@hwqCJOJQJaJhwq6CJOJQJ^JaJ%/ / / / / / 0 0 &0 20 <0 F0 L0 R0 T0 ^0 l0 z0 0 0 0 0 0 0 Ff$$7$8$H$Ifa$gdwq $IfgdwqFf% $$Ifa$gdwq0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 ,1 81 D1 P1 Z1 d1 j1 p1 r1 1 2 7$8$H$gdwqFf-Ff$$7$8$H$Ifa$gdwq $IfgdwqFf2 2 43 3 j4 H5 5 6 6 6 8 $9 &9 : : ; ; $S&`#$/Ifgd!2 dgdT dgd!2'gdT'dgd)  & F 8d^gd! #gdwq#dgdT $7$8$H$a$gdwq 7$8$H$gdwq6 6 6 6 6 8 8 8 8 8 8 $9 &9 4: 6: v: x: : : : : : ; n; r; ; ; ; ; 跪rcTHhnCJOJQJaJhQ@h!2CJOJQJaJhT6CJOJQJ^JaJhT>*CJOJQJaJhshT>*CJOJQJaJhTCJOJQJaJh!2hTCJOJQJaJh!2>*CJOJQJaJh!2hT>*CJOJQJaJh) h/]6] h2o66] hwq6]h=/hwqhT&hX|hwq0J*5:CJOJQJaJ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; < < < $< *< 0< 2< << J< Ff~$$S&`#$/7$8$H$Ifa$gd!2$S&`#$/Ifgd!2Ff$$S&`#$/Ifa$gd!2; ; ; ; $< 0< << < < < < < < 8= D= F= V= > ? ? @ @ @ @ @ @ @ @ @ 8A bA A A B B C C C C 񻯠tplplphhvh) hT&hX|hT0J*5:CJOJQJaJhnPzCJOJQJaJhUCJOJQJaJhX|hTCJOJQJaJhTCJOJQJaJh!2CJOJQJaJ,hQ@h!2CJOJQJaJmH nHsH tH$hQ@h!2CJOJQJaJnHtHhQ@h!2CJOJQJaJ&J< X< d< p< z< < < < < < < < < < < < < < < < = = = $= Ff$S&`#$/Ifgd!2Ff8$$S&`#$/7$8$H$Ifa$gd!2$= .= 8= >= D= F= H= J= L= N= P= R= T= V= j= = > > > ? v@ @ :A $7$8$H$a$gdnPz 7$8$H$gdnPz h7$8$H$`hgdTFf$$S&`#$/7$8$H$Ifa$gd!2:A A A C C C D D E E E 0F 2F G J #gdOc#dgd's & F 8d^gd!  & Fed^egdvdgd^e9 & F d^`gd! 'dxxgdqugdo$`a$gdT#gdT 7$8$H$gdnPzC C D D D >D D D D D D D D E E E E E E E E E .F 0F 2F I I I J ǹի՚{{{l`TPLHPhvhnhOch0J*56:]h^e90J*56:]h^e9h 0J*56:] h 6]h^e9h 6]hvhv0J*5:@ h^e9h^e90J*56:@]h hn0J*5:@h h ^0J*5:@h hv0J*5:@h ho0J*5:@h~0J*5:hOh76]aJ h76]J J J J J J K PK RK TK zK K K K K K K K L L VL \L lL xL L L L ̽讞zggWgCggz'hQ@hOc6CJOJQJaJnHtHhQ@hOc6CJOJQJaJ$hQ@hOcCJOJQJaJnHtHhQ@hOc5CJOJQJaJ'hQ@hOc5CJOJQJaJnHtHhQ@hOc:CJOJQJaJhQ@hOcCJOJQJaJhhOcCJOJQJaJhOchOcCJOJQJaJhOc>*CJOJQJaJhhOc>*CJOJQJaJhOchnJ J TK VK \K bK jK rK zK ~K K K K K K K K K K K K $$o&`#$/7$8$H$Ifa$gdOcFf$$o&`#$/Ifa$gdOc$o&`#$/IfgdOc dgdOcK K K K L L L "L .L :L HL TL ^L fL lL nL xL L L L L L L L Ff$o&`#$/IfgdOcFf$$o&`#$/7$8$H$Ifa$gdOcL L L L L L L M M "M .M 8M @M FM HM RM `M nM zM M M M M M FfH$o&`#$/IfgdOcFf2$$o&`#$/7$8$H$Ifa$gdOcL .M 8M FM HM RM M M M M M M $P 0P ZP \P hP jP Q Q R R R R S S 6S 8S S |S S .T 0T 4T ʺʫufhX|h7wCJOJQJaJh7wh7wCJOJQJaJhX|hOcCJOJQJaJhnPzCJOJQJaJhOcCJOJQJaJhEHqhOcCJOJQJaJhQ@hOc5CJOJQJaJhQ@hOcCJOJQJaJ'hQ@hOc5CJOJQJaJnHtH$hQ@hOcCJOJQJaJnHtH"M M M M :N N JO O ZP BQ Q rR R 8S S T T ] _ $d`a$gdOc $7$8$H$a$gdOc$h7$8$H$`ha$gdOc h7$8$H$`hgdOcFf$$o&`#$/7$8$H$Ifa$gdOc4T HT JT T T T :U @U U 8W @W W W X &X \X pX _ _ _ _ @` B` D` na pa ta va a a ,b .b ӿӻyqeyXyh's>*CJOJQJaJhOcCJOJQJaJjhOcUhOcCJOJQJaJhWBCJOJQJaJhOc>*CJOJQJaJ hOc0Jh hOcOJQJ hOchOchnhOc&hX|hOc0J*5:CJOJQJaJhEHqhOcCJOJQJaJhX|hOcCJOJQJaJhEHqh7wCJOJQJaJ_ _ _ @` D` X` ` a pa ra ta va a .b 2b Fb b c c c gdOc $ &a$gdOc dP7$8$H$gdOc$dP7$8$H$a$gdOc`gdOc $+]+a$gdOc$dTR"`a$gdOc.b 0b 2b c c c Ld Nd Pd je le ~e e "f $f (f g Dg Vg vg g g i i i i i i .j j j j k k m m m º­ ~~nahX>*CJOJQJaJhXhOc>*CJOJQJaJhX hlTdhOchloohOcCJOJQJaJhOcOJQJjhOcU hOc6jh& hOc6UjehOcUhOcCJOJQJaJhWBCJOJQJaJhOc>*CJOJQJaJhOcCJOJQJaJhOcjEhOcU%c c c c Pd dd d e le ~e "f &f g @g Bg Dg Vg g 'd`gdOcL`LgdOc $ &a$gdOc dP7$8$H$gdOc$dP7$8$H$a$gdOc$a$gdOcgdOcg g h ph h .i hi ji li ni pi ri ti vi xi zi |i ~i i i i i i i $a$gdOc dP7$8$H$gdOc$dP7$8$H$a$gdOc$LdP7$8$H$`La$gdOci i i i k m m m m m n n n n 4n :n >n @n Dn Nn Zn Ff $$7$8$H$Ifa$gdOc $xa$gdOc$a$gdX$d`a$gdX'gdOc'`gdOc$a$gdOcm m m n n n n >n @n n n n Np Pp Vp p p *CJOJQJaJh)hEgB>*CJOJQJaJhEgBhEgB0J*56:]h 0J*56:]h^e9h 0J*56:] h 6] hEgB6]h^e9h 6]xs Tu ju v "v (v .v 6v >v Bv Fv Lv Rv Tv ^v nv ~v v v v v $$S&`#$/7$8$H$Ifa$gd}wFf$$S&`#$/Ifa$gd}w$S&`#$/Ifgd}w dgdEgB'gdEgBv v v v v v v v w w w w &w (w 2w @w Nw \w jw tw ~w w w w Ff#Ff $S&`#$/Ifgd}wFfa$$S&`#$/7$8$H$Ifa$gd}ww w w w w w w w w w w w w w w w x x x x x x "y ~y 7$8$H$gdEgBFf'$$S&`#$/7$8$H$Ifa$gd}w$S&`#$/Ifgd}w~y fz z { { .| | } } H J L n p $6&`#$/Ifgd)'xgd)#dgd}w & F 8d^gd! #gdEgB$dd7$8$H$\$a$gdEgB 7$8$H$gdEgB $7$8$H$a$gdEgB.| 2| 4| r| | &} *} @} } } } } H L N       . 4 l n Ǹ֤֜{t{m{m{m^RNh)h)0J*56:]h^e9h 0J*56:] h 6] h)6]h^e9h 6] h6]hEgB0J*56:]hEgBhEgBOJQJ&hX|hEgB0J*5:CJOJQJaJhEHqh7wCJOJQJaJhX|h7wCJOJQJaJhEHqhEgBCJOJQJaJh)CJOJQJaJhX|hEgBCJOJQJaJ ā ʁ ҁ ځ ށ   " . : D L R $$6&`#$/7$8$H$Ifa$gd)$6&`#$/Ifgd)FfI,$$6&`#$/Ifa$gd) $6&`#$/Ifgd) R `  r t   B F V ̆ Ά F H ̈ @ βvggXghEHqh)CJOJQJaJhX|h)CJOJQJaJhnPzCJOJQJaJh9CJOJQJaJh)CJOJQJaJh CJOJQJaJh)CJOJQJaJh)h)CJOJQJaJh)>*CJOJQJaJh)h)>*CJOJQJaJ$hQ@h)CJOJQJaJnHtHhQ@h)CJOJQJaJR T ` l x ̂ ؂     , Ff+8Ff4$$6&`#$/7$8$H$Ifa$gd)$6&`#$/Ifgd)Ff0, 8 D P Z d l r t F H J L N P R T V j : v څ 7$8$H$gd) dgd)Ff<$$6&`#$/7$8$H$Ifa$gd)څ < @  dgdjW'gdjW#dgdsR & F 8d^gd! #gd) dhgd) $a$gd) 7$8$H$gd) $7$8$H$a$gd) @ F p Ȍ Ό   ؍ ڍ ӿyrrrcWKGCGhsRhjWhjW0J*56:]h 0J*56:]h^e9h 0J*56:] h 6] hjW6]h^e9h 6] h6] h)h)h)hDdzh)0J. h)0J.h)OJQJh)CJOJQJaJ&hX|h)0J*5:CJOJQJaJhEHqh)CJOJQJaJhEHqh7wCJOJQJaJhX|h7wCJOJQJaJ 0 6 n p   f r ʐ ֐ * , < ȕ ʕ   N –   ӸrrcrTEhX|h7wCJOJQJaJh7wh7wCJOJQJaJhEHqhjWCJOJQJaJhX|hjWCJOJQJaJhnPzCJOJQJaJhjWCJOJQJaJh9'CJOJQJaJ$hQ@hjWCJOJQJaJnHtHhQ@hjWCJOJQJaJhjWCJOJQJaJhjWhjWCJOJQJaJhjW>*CJOJQJaJhjWhjW>*CJOJQJaJ p r x ~ ʏ ֏  $$>&`#$/7$8$H$Ifa$gdHFf@$$>&`#$/Ifa$gdH$>&`#$/IfgdHdgdjW    , 8 D N X ` f h r Đ ʐ ̐ ֐ FfLFfI$$>&`#$/7$8$H$Ifa$gdH$>&`#$/IfgdHFfaE    $ * , . 0 2 4 6 8 : < P ԑ  \ B $7$8$H$a$gdjW 7$8$H$gdjWFfP$$>&`#$/7$8$H$Ifa$gdH p – t v x z V X Z \ t v œ dgdH$d7$8$H$`a$gdsR#dhgdsR & F 8d^gd! dgdjW#gdjW$d7$8$H$a$gdjW 7$8$H$gdjW $7$8$H$a$gdjW   r t z | j x ؘ ژ V \ ^ ڙ    4 : t | ~ ӿwpwiwiwiZVVhHh^e9h 0J*56:] h 6] hjW6]h^e9h 6] h6]hjW0J*56:]hWjhjW hjW0J.h/hjW0J.hjWOJQJhjWCJOJQJaJ&hX|hjW0J*5:CJOJQJaJhEHqhjWCJOJQJaJhX|hjWCJOJQJaJhEHqh7wCJOJQJaJ! ֛ ؛ œ : B D z |   t Ҟ ޞ , . 0  ɺֺ}jjjjj[OhjWCJOJQJaJhjW6CJOJQJ^JaJ$hQ@hjWCJOJQJaJnHtHhQ@hHCJOJQJaJhQ@hjWCJOJQJaJhHhH>*CJOJQJaJhHhHCJOJQJaJhHhjWCJOJQJaJhH>*CJOJQJaJhHhjW>*CJOJQJaJ"hjWCJOJQJ^JaJnHtHhjWhHœ | ~ ȝ ֝   $$%&`#$/7$8$H$Ifa$gdHFfsU$$%&`#$/Ifa$gdH$%&`#$/IfgdHdgdjW   , : F R \ f n t v Ğ ̞ Ҟ Ԟ ޞ FfUaFf]$$%&`#$/7$8$H$Ifa$gdH$%&`#$/IfgdHFfY   & , . 0 2 4 6 8 : N  d ҡ  $7$8$H$a$gdjW 7$8$H$gdjWgdjWFf+e$$%&`#$/7$8$H$Ifa$gdH  " L P R  B D H \ ^ Υ Х ֦ 4 پٯپ}uqmqmqiaTGThP]hq'@CJaJhP]ho@CJaJh CJaJhOhHhjWhjWOJQJ&hX|hjW0J*5:CJOJQJaJhEHqh7wCJOJQJaJhX|h7wCJOJQJaJh7wh7wCJOJQJaJhEHqhjWCJOJQJaJhq'CJOJQJaJhX|hjWCJOJQJaJhjWCJOJQJaJhsRCJOJQJaJ L  : < >  x dgd[ dgd['gdl'gd[#dgdl  & F dgdP]" & F Yd<gdw  & F d^`gd! #gdjW$a$gdjWgdjW $7$8$H$a$gdjW 7$8$H$gdjW \ ^ r t Ȩ ֨ 8 : T l n Ʃ Ω & ( 6 : Ȫ > J   v x žqh_?h[>*CJOJQJaJh[CJOJQJaJh6>*CJOJQJaJh[>*CJOJQJaJ hh[ ho6] h96] hP]6]hP]ho6]ho)hP]ho@CJaJfH q h9@CJaJ*x z ʬ ج $$7$8$H$Ifa$gd[$=&`#$/7$8$H$Ifgd[Ffj$$=&`#$/7$8$H$Ifa$gd[$$=&`#$/Ifa$gd[$=&`#$/If`gd[x  " , v Z \ ʮ ̮ ޮ L N      2 6 񹦹񒦒zkz_zSzSzSzhnPzCJOJQJaJhfCJOJQJaJh`h[CJOJQJaJh[CJOJQJaJh9CJOJQJaJ'hQ@h[6CJOJQJaJnHtH$hQ@h[CJOJQJaJnHtH'hQ@h[5CJOJQJaJnHtHhQ@h[:CJOJQJaJ'hQ@h[:CJOJQJaJnHtHhQ@h[CJOJQJaJ   " , 8 D P \ j v Ffr$$7$8$H$Ifa$gd[$=&`#$/7$8$H$Ifgd[Ffn$$=&`#$/7$8$H$Ifa$gd[$$7$8$H$Ifa$gd[ ȭ ԭ ޭ  $ 0 : D N T Z \ Ffz$=&`#$/7$8$H$Ifgd[Ffv$$7$8$H$Ifa$gd[$$7$8$H$Ifa$gd[$$=&`#$/7$8$H$Ifa$gd[\ f t Į ʮ ̮ ή Ю Ү Ԯ ֮ خ ڮ 7$8$H$gd[Ff~$$7$8$H$Ifa$gd[$$7$8$H$Ifa$gd[$$=&`#$/7$8$H$Ifa$gd[$=&`#$/7$8$H$Ifgd[ڮ ܮ ޮ \  l ° | T > f ,   gd[$d`a$gdWB'gd['dgdl$h7$8$H$^h`a$gd[ $7$8$H$a$gd[ 7$8$H$gd[6 P f    > p r ܳ * b h B ܺ    T   贰}uuh[nHtHh HnHtHh2nHtHh2h )hhh'shqAR h_?h[h9hJh[h9CJOJQJaJhnPzCJOJQJaJhSdCJOJQJaJhfCJOJQJaJh[CJOJQJaJh9CJOJQJaJ+   8 L N R b d Ȼ~rfrfr~r~YhWB>*CJOJQJaJh9CJOJQJaJhWBCJOJQJaJh[CJOJQJaJh[jhWBUh[CJOJQJaJhWBCJOJQJaJhl>*CJOJQJaJh[>*CJOJQJaJh )>*CJOJQJaJ h[0J h+\h2 hWB0J.h+Zh20J. h20J.h2h20J. : N P R d  " d   $a$gd[ 'd`gdWB $`a$gd[ $+]+a$gd[ 'd`gdWB$dP7$8$H$a$gdWB$dP7$8$H$a$gd[`gd[ 'd`gd[  " 0 b d l n    . 0 P R . B D F Z h ȼȼԸ૞ȼȼԸ}xȼȼԸkh{:>*CJOJQJaJ h[6jh+ZhWB6UjhCwUhE?CJOJQJaJhl>*CJOJQJaJh[>*CJOJQJaJh[h9CJOJQJaJhWBCJOJQJaJh[CJOJQJaJh[CJOJQJaJ%jnh+ZhWBCJOJQJUaJ) 0 0 B F Z  'd`gdWBL`Lgd['`gd[$dP7$8$H$a$gdWB$dP7$8$H$a$gd[ $L`La$gd[ $+]+a$gd[   & n p ( Z   f @   yysmgmgmcmgZTZPhq hq0J.h+Zhq0J.hqAR hqAR0J. hWB0J. hqaJh9CJOJQJaJhWBCJOJQJaJhqCJOJQJaJhqCJOJQJaJjhCwUh+Zh[CJOJQJaJh[CJOJQJaJhWBCJOJQJaJhl>*CJOJQJaJh[>*CJOJQJaJh )>*CJOJQJaJ \  & < Ff$$7$8$H$Ifa$gdq $dxa$gdq$a$gdqAR$d`a$gdqAR'`gdq dP7$8$H$gdWB$d7$8$H$a$gdq   $ & 6 : < . 0 ô}h}}S}D}DhQ@hqCJOJQJaJ(hQ@h9CJOJQJ^JaJnHtH(hQ@h6CJOJQJ^JaJnHtH(hQ@hqCJOJQJ^JaJnHtHhQ@h6CJOJQJaJ$hQ@hqCJOJQJaJnHtHh6hqCJOJQJaJh6>*CJOJQJaJh6h6>*CJOJQJaJh6hq>*CJOJQJaJh9hqARhqh6  $ . 0 B ~  > l   4 'gd+T#gdCw  & F dgd9'gd9 7$8$H$gdqFfR$$7$8$H$Ifa$gdq0 B   b p * , t z 2 4 : f h p   4 H ŽŹŵŵŵŵŵűth;h+T>*CJOJQJaJh+T h96] hCw6] h[6]hP]h[6]hP]h26]hCwh9hhqOJQJhqh2hhqCJOJQJaJhhqCJOJQJaJ(hhqCJOJQJ^JaJnHtH)4 J  $ . 8 > $$&`#$/7$8$H$Ifa$gdCFf$$&`#$/Ifa$gdC$&`#$/IfgdC dgd+TH J 0 6 D P X Z    0 z  2 ԝԝԝԑyuququeYQK h+TaJjDh_Uh+TCJOJQJaJhWBCJOJQJaJhh+Th\*CJOJQJaJhSdCJOJQJaJh+TCJOJQJaJ$hQ@h+TCJOJQJaJnHtHhQ@h+T6CJOJQJaJ'hQ@h+T6CJOJQJaJnHtHhQ@h+TCJOJQJaJh;h+TCJOJQJaJh+T>*CJOJQJaJ> D F P ^ l x Ff,Ffr$&`#$/IfgdCFf$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdC  " . : B L R X Z n . x $ hh7$8$H$`ha$gdSd h7$8$H$^hgd+T$h7$8$H$^ha$gd+TFf$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdC$&`#$/IfgdC     h ~$dP7$8$H$a$gd9$dP7$8$H$a$gd+Tgd+T $+]+a$gd+T$a$gd+T$d7$8$H$`a$gd+T$h7$8$H$^ha$gd+T$ hh7$8$H$^ha$gdSd hh7$8$H$`hgdSd   x z | 4 6 8 L  D T X x  T V  z | ~ ϶ϪϪxqx h[6]hP]h[6]h_hCwhjh_Ujxh_Uh+TjXh_Uh+TCJOJQJaJhWBCJOJQJaJh_>*CJOJQJaJh+T>*CJOJQJaJhCJOJQJaJh9CJOJQJaJh+TCJOJQJaJ,h  x z | 4 8 L P `gd+T $-]-a$gd+T$dP7$8$H$a$gd9$dP7$8$H$a$gd+Tgd+T $+]+a$gd+T dP7$8$H$gd+T dP7$8$H$gd9 D X  V z | ~ 'gd{:'dgd_  & F dgd9#dgd]$d`a$gd+T dP7$8$H$gd9$dP7$8$H$a$gd9$dP7$8$H$a$gd+Tgd+T dP7$8$H$gd+T ( * 2 F J f t , ` h j  ( x z      \ ɼzggggzgg[h{:CJOJQJaJ$h]h{:CJOJQJaJnHtHh]h{:6CJOJQJaJ'h]h{:6CJOJQJaJnHtHh]h{:CJOJQJaJh6]h{:CJOJQJaJh{:>*CJOJQJaJh6]h{:>*CJOJQJaJh{:h_ h96] h[6]hP]h[6] h+T6]! , . 4 : B J N R X ^ ` j x $$&`#$/7$8$H$Ifa$gd{:Ff$$&`#$/Ifa$gd{:$&`#$/Ifgd{:dgd{: dgd{:      ( 4 @ L X b l r x Ff?$&`#$/Ifgd{:Ffk$$&`#$/7$8$H$Ifa$gd{:x z            f   \ 6  H $h7$8$H$`ha$gdSd h7$8$H$`hgd{:Ff$$&`#$/7$8$H$Ifa$gd{:$&`#$/Ifgd{:Ff\ j l       F P : > b t v x    " 6 v x z | ~        ÷ui÷h CJOJQJaJh9CJOJQJaJh{:CJOJQJaJh^Wj7h^WU h{:aJhE?CJOJQJaJh^WCJOJQJaJh{:CJOJQJaJh{:>*CJOJQJaJhhSdh{:hCJOJQJaJh^WCJOJQJaJhSdCJOJQJaJ&H d    F b d x  " 6  x     '`gd{:$dP7$8$H$a$gd9$dP7$8$H$a$gd{:gd$a$gd{:#gd{:#gd] h7$8$H$^hgdSd$h7$8$H$^ha$gdSd h7$8$H$`hgdSd       < > @ B T f t     P R Z \ ~        ( : < > ~   ö߆߆߶zrf\h%5HCJOJQJh%5HCJOJQJaJjh{:UhCJOJQJaJh[h{:CJOJQJaJjkh{:UhE?CJOJQJaJh%5H>*CJOJQJaJh{:>*CJOJQJaJh{:h^WCJOJQJaJh9CJOJQJaJh{:CJOJQJaJh{:CJOJQJaJjKh{:U$ J  < > @ B T    R      ( >   $dP7$8$H$a$gd{:dgd{: $da$gd{:'`gd{: '$`a$gd{: dP7$8$H$gd9$dP7$8$H$a$gd9   V         p r x          H J  &      ƼͼͼͼͼͫԠ{k\h]hV)CJOJQJaJh_?hV)>*CJOJQJaJhfCJOJQJaJhV)CJOJQJaJhV)>*CJOJQJaJhV) h96]h9h96] hV)6]hP]h{:6] h%5H6] h{:6]h{:h%5Hh hh{:h%5HCJOJQJaJhh%5HCJOJQJ        H J  &       $$=&`#$/Ifa$gdr$=&`#$/If`gdrdgdV) dgdV)'gdV)#dgdV)  & F dgd9 dgdp#dgdp#gd dP7$8$H$gd9        $ . : < F        & &! (! " " " 孝zf坊ZNZNZNZhrCJOJQJaJhV)CJOJQJaJ'h]hV)5CJOJQJaJnHtHh]hV)5CJOJQJaJ$h]hV)CJOJQJaJnHtHh]hV)6CJOJQJaJ'h]hV)6CJOJQJaJnHtHh]hV):CJOJQJaJ'h]hV):CJOJQJaJnHtHh]hV)CJOJQJaJhCJOJQJaJ             $ . 4 : < F T Ff $$7$8$H$Ifa$gdr$=&`#$/IfgdrFf$$=&`#$/Ifa$gdr$$=&`#$/7$8$H$Ifa$gdrT b n z                  & Ffh$=&`#$/IfgdrFf$$7$8$H$Ifa$gdr$$=&`#$/7$8$H$Ifa$gdr& 2 > J V ` j t z ! ! J" " ~# h$ $ $ $ 7$8$H$gdSd $7$8$H$a$gdSd 7$8$H$gdV)Ffz$$7$8$H$Ifa$gdr$$=&`#$/7$8$H$Ifa$gdr" " " % % % % H' ' ( j( ) ) ) ) ) ) 0) 2) J, L, ^, `, f, , , - - F- . ,. |. ~. . . . . / / / / ¾yyqjhV)UhE?CJOJQJaJhV)CJOJQJaJhE?>*CJOJQJaJhp>*CJOJQJaJhE?hr hhV)hhV)"hV)CJOJQJ^JaJnHtHhV)OJQJhV)CJOJQJaJh^WCJOJQJaJhSdCJOJQJaJ($ V% % % ) |. ~. . / / "/ / d0 0 0 0 0 j1 gd^Wgd9$dP7$8$H$a$gd9gdV)$a$gdV)$d7$8$H$`a$gdV)$dx7$8$H$`a$gdV) 7$8$H$gdV)$h7$8$H$^h`a$gdSd/ / "/ b0 0 0 0 0 0 >1 D1 f1 j1 l1 n1 1 2 b3 d3 f3 h3 j3 t3 z3 |3 ~3 3 3 3 3 3 3 4 L5 5 5 5 ʽʽvvvjb^vhV)j%hV)UhpCJOJQJaJhp>*CJOJQJaJjhV)UhV)CJOJQJaJhE?CJOJQJaJhE?>*CJOJQJaJh^W>*CJOJQJaJhV)>*CJOJQJaJhpCJOJQJaJh9CJOJQJaJhphE?CJOJQJaJhphpCJOJQJaJ$j1 n1 1 2 2 d3 f3 h3 j3 ~3 3 3 4 4 N5 5 5 5 5 6 $6 66 6 x7 7 $a$gdE?$a$gdpgd9$dP7$8$H$a$gd9gdp$a$gdV)5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 "6 $6 66 v7 7 7 7 8 8 8 8 9 j9 9 9 9 9 9 9 : ̴̤}yuyuyqyqyuydThphV)>*CJOJQJaJh%5H>*CJOJQJaJhhphV)hpCJOJQJaJh9CJOJQJaJhphpCJOJQJaJj\,hV)CJOJQJUaJhE?CJOJQJaJhpCJOJQJaJhV)CJOJQJaJhp>*CJOJQJaJhV)>*CJOJQJaJhE?>*CJOJQJaJ7 7 9 : X: j: n: z: : : : : : : : : : : : : : : : ; Ff5$$7$8$H$Ifa$gdr $xa$gdp$a$gdV)#gdE?$a$gdE? : : : : V: X: j: l: |: ~: : : : : : : ; ; ; < Ǵ{{fWWB3h|hCJOJQJaJ(h|hCJOJQJ^JaJnHtHh]hV)CJOJQJaJ(h]hCJOJQJ^JaJnHtH(h]hpCJOJQJ^JaJnHtH(h]hV)CJOJQJ^JaJnHtHh]hpCJOJQJaJ$h]hV)CJOJQJaJnHtHhV)CJOJQJaJhpCJOJQJaJhphV)>*CJOJQJaJhphp>*CJOJQJaJ; ; ; X; ; ; < .< \< < < > > ? A A HB JB PB $$&`#$/Ifa$gdY$&`#$/IfgdY dgdo'gd0  & F dgd9#gd{:'gdV)gdV) 7$8$H$gdFf9< < < < = = \= = > > .> b> n> > > > > > > .? 0? 6? Z? b? v? z? ? ? ? ? FA A A A HB ^B ǽ⚊{lh]hoCJOJQJaJhhoCJOJQJaJhho>*CJOJQJaJho h96]h9h96] h06] h{:6]hP]h{:6] hf6]h{:hV)>*OJQJ hhhhhV)"hCJOJQJ^JaJnHtH#PB VB ^B fB jB nB vB |B B B B B B B B B B B B B $$7$8$H$Ifa$gdY$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdY$&`#$/IfgdYFfL>$$&`#$/Ifa$gdY^B dB fB hB jB lB B B B B B B B C @C JC bC nC C C C C C D D 0D 2D 4D 6D ڻڨڨڄpڨڄpdUho6CJOJQJ^JaJhoCJOJQJaJ'h]ho6CJOJQJaJnHtHh]ho6CJOJQJaJ'h]ho5CJOJQJaJnHtH$h]hoCJOJQJaJnHtHh]hYCJOJQJaJh]hY:CJOJQJaJh]hoCJOJQJaJ+h]ho:CJOJQJ^JaJnHtHB B C C C (C 4C @C JC VC \C bC dC nC zC C C C C C C C FfF$$7$8$H$Ifa$gdY$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdY$&`#$/IfgdYFfBC C C C C C C D D D $D *D 0D 2D 4D 6D 8D :D D 7$8$H$gdogdodgdoFfM$$7$8$H$Ifa$gdY$&`#$/IfgdYFf4J$$&`#$/7$8$H$Ifa$gdY6D >D @D E H H I I J JJ K K K K &K hK K L L M $M tM M N &N (N :N D @D TD D E jE E ~F hG G G G VH H H N &T $ d7$8$H$`a$gd:EW$ d7$8$H$`a$gdo$h7$8$H$^h`a$gd" 7$8$H$gd" $7$8$H$a$gd" $7$8$H$a$gdo 7$8$H$gdoR LS NS $T JU LU NU PU jV lV V V V V pW ~W W 6Y 8Y :Y Z Z TZ VZ Z Z n[ λl]KGCh"hg'"hCJOJQJ^JaJnHtHh|hCJOJQJaJ(h|hCJOJQJ^JaJnHtH+h]h5CJOJQJ^JaJnHtH(h]hCJOJQJ^JaJnHtHh]hCJOJQJaJ$h]hCJOJQJaJnHtHhhCJOJQJaJhh>*CJOJQJaJhho h:EWh:EWh:EW&T *T lV V V V V V V V W W W W $W (W 2W >W JW TW ^W lW pW zW FfER$$7$8$H$Ifa$gdf $xa$gd$a$gd'gdgdozW ~W W W X fX X X X 8Y :Y *\ d_ f_ |_ _ _ _ $$7$8$H$Ifa$gdY0xgdU0gdw$ d7$8$H$`a$gdL9Y'gd'dgdg' 7$8$H$gdFf`Vn[ [ [ [ [ [ [ [ (\ *\ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ 4] ] ] ^ 0^ r^ ^ ^ ^ ^ ^_ b_ d_ f_ |_ _ _ _ >` ƶm(h]hoCJOJQJ^JaJnHtH+h]ho:CJOJQJ^JaJnHtHhfhoCJOJQJaJhfhUCJOJQJaJhwhw>*CJOJQJaJhw>*CJOJQJaJha).hL9Yhg'hwhUhE`ho>*OJQJh"hoh(_ _ _ _ wff$$7$8$H$Ifa$gdYkdbX$$If08pG8 0ap_ _ ` ` ss$$7$8$H$Ifa$gdYzkd)Y$$If08pG8  0ap  ` ` ` "` ss$$7$8$H$Ifa$gdYzkdY$$If08pG8  0ap "` &` 0` :` ss$$7$8$H$Ifa$gdYzkdZ$$If08pG8  0ap :` >` R` ` a ha a a b b {{{{ojcR$$7$8$H$Ifa$gd1Lxgdwgdw $7$8$H$a$gdf 7$8$H$gdfzkd0[$$If08pG8  0ap  >` a a b 8b Hb Xb hb vb b b c ~c c c c c e f 8g rg g g g h h i 4i 6i `i ni i i i i i i i i i i ƳƳƤzvrvrvnvnvnvnvnjnjnjnjnjfhwh"Bhjgh"ha).ho>*OJQJhw>*OJQJh"CJOJQJaJhwCJOJQJaJhwhwCJOJQJaJ$h]hwCJOJQJaJnHtH(h]hwCJOJQJ^JaJnHtHhwCJOJQJaJhw>*CJOJQJaJhfCJOJQJaJ(b *b 4b 8b Bb Hb Tb Jkd[$$IfF x 0    ap$$7$8$H$Ifa$gd1LTb Xb bb hb rb q```$$7$8$H$Ifa$gd1Lkd\$$IfF x  0    ap rb vb b "c c c c c *n qlddlllM$ d7$8$H$`a$gda).$a$gdwgdokd]$$IfF x  0    ap i i j \k nk l l l l m 4m *n .n >n n n n n n n n o 0o ro o o o o o p "p Np Pp Rp Vp Xp ~p p p p q q q q q q q q q q q r Br r s s Ls Ns Rs ~s Ȼh hLg hLg\ hw\ h|\ho>*OJQJhoh{:>*CJOJQJaJh[>*CJOJQJaJh{:hohL9Yha).hL9Y0J$ ha).0J$ha).hjghwh"B;*n Rp Tp Vp Xp Zp \p ^p `p bp dp fp hp jp lp np pp rp tp vp xp zp |p ~p p p #gd+T$a$gd#gd{:$d`a$gdop p p p p p p ~s "w z z | 4 6 8 L #gdno&#gdo$ `a$gdo#gd##gdRW#gdN9#gdLg & F gdo#gd+T~s s s s s t 4t 8t :t Zt t t Ju Lu ~u u u u u u u u u u u u v v v $v &v *v 8v Zv \v ^v bv dv v w "w ~w w w w w w px |x x y y y y y "y $y &y Dy Hy y y Vz Xz jz lz z z z D{ F{ { { { hRWhRWho ho6h|B hRW\hRWh hN9\ hLg\ hvY-\h"BhvY-h| h"B\ h|\I{ { | | | (| *| 6| F| H| \| ^| | | | | | | | | | | | | | } } } } } } } } } ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ 4 6     " @ B F " < ~ d f 2 N | ޼޸h h# h#h#hw<<h5Yh{gh~ h~h~ho hRW6 ho6hXNhzrh|BhRWhR<H ȅ x | 6 D r  @ B ގ  D J Z \ ^ `  f h , : J L Α  ƒ Ȓ ʒ ̒ 4 ( B b 0 B D F H b d f * hn=oho h h  ho6h#h=hVho6hoh h|BR* 0  0 2 L ؘ v x Ě ʚ ̜ Μ . 4   ҥ ԥ " $ ȧ ʧ ̧ Χ J L f j $ & . L P ^ ` r t ت ڪ 0 «  h \h hh6hno& h4hno&hEhno&\ ho\h=h hno& hno&\hoh hn=ohoJ B < L l n ~    b & L $ & Fxa$gd5##gdgd!%#gd!% & F gdo#gdno&  P R   , 0 H J L R d j > @ B  R T \ p t v x ~  T V d j l V X  * F H f j ʴ 8 : · η ҷ  ĿĿĿ h-K0\ h\hh+ h+\h=h=\ h=\ h \ hno&\ hkhno&h hno&h=I  : < J     6 ~ : < 6 X Z \ ` b     F H L R   H l n | ~ n p ƿ㴬hxXmH sH h!%h!%mH sH  h!%ho h'h!%h= hP\ h!%\hPhGh!%ho h\ h"k1\ h=\ h&c\Dp z    " . ` d f j v  6 < @ H N P     øh9Xh5#CJaJh${h5#0JCJaJjh${h5#CJUaJh5#CJaJh${h5#CJaJh5#hoh!%homH sH hmH sH h!%hxXmH sH hxXhxXmH sH h!%h!%mH sH 6 " $ D J L : <   " z ~ < V  t v    $ 2 @ h j t }}}nh5#CJOJQJZ^JaJh@;h5#CJaJh*|h5#CJaJhj:h5#CJ\aJhj:h5#CJaJh5#CJmH sH h8h5#CJmH sH h5#CJ\aJh${h5#CJ\aJh${h5#CJaJh9Xh5#CJ\aJh9Xh5#CJaJh5#CJaJ) " < . : B v B " T P   & Fxgd5# $ & Fxa$gd5# v   ^   h B ` z 8   z      J ! p" # $ % X' $ & Fxa$gd5# & Fxgd5#t v    f h 8    # $ $ $ $ $ % % % & & ' ' ( ( ) V) ^) d) (* f* p* v* X+ + + N, P, , , ֿ렔ֈxkxkxkxh5#CJ\aJmH sH h9Ph5#CJ\aJmH sH hyh5#CJ\aJhZ>h5#CJ\aJhyh5#CJaJh~h5#CJZaJh CJaJh$hh5#CJ\aJh$hh5#CJaJh5#CJ\aJh@;h5#CJ\aJh5#CJaJh(`h5#CJZaJ*X' ' ) (* X+ P, , - j. / `1 3 B4 5 6 p7 7 h8 9 : < N= $> ? h@ @ A B D $ & Fxa$gd5#, , , , , 6- >- B- D- - - - - Z. j. . . . 0 0 21 41 X1 Z1 2 2 2 2 3 3 9 9 9 : I I I I I FJ HJ JJ |J ~J J Z v Ɵ $a$gdCgdCgd_] ̗ Η ( , . 0 Κ К Қ ޚ    & < > @ B H L d h z | Z \ ^   F b V Z ÿ벫뿠뿓xxxÿÿh{h)6h{h)6mH sH  hQ=h)jh>=h)0J!UhU,h)mHsH hh)jhh)0J!Uh)jh)0J!U hh)jhh)0J!6Uhh)6 hU,h)jhU,h)0J!U/Z d h t v x Ɵ ȟ x ~ p v   B Ĥ ޤ J L N P   > B r t V X Z H Ѿhiah)CJaJ h)6h)CJaJjh)0J!CJUaJh)mHsH huRh) hqRh)hjnh)CJaJh)0J.CJhuRh)0J.CJjh>~h)0J!;Ujh)0J!Uh) hU,h)2 L N r V L j  R T $ a$gdJZ$a$gdJZdgdz2v$a$gdQ[gdQ[$a$gd5@$a$gdia $xa$gdCgdC$a$gdCH L N P j l  ¹ Ĺ | ~ > @ T V d  J L ླ뾳뚏xmh oh)mH sH hJZh)CJaJh$h)CJ\aJh9(h)CJaJ!jh9(h)0J!CJUaJh)CJaJh$h)CJaJ!jh$h)0J!CJUaJ!jhiah)0J!CJUaJhiah)CJaJh)jh)0J!U h9(h)* J @ |   " $ h&dP]hgd*Nh]h &`#$gd*N $dLa$gd`gdgdgd9(gd 9L @ B | ~        " $ & ( * 6 8 : B D P R T X Z f h l ÿhb!0JmHnHu h h=h)h]0JmHnHu h)0Jjh)0JUjh9Uh9hNh)CJaJjh)0J!UhDh)CJaJh)CJaJhh)CJaJ h)0J!h)6$ & ( : < > @ B T V X p t v x z h&dP]hh]h &`#$gd*N&h]h&&`#$h]hgd*Nl n p r z |       " & ( 4 6 : < > B D P R T X Z f h l n p t v h)0JmHnHuhb!0JmHnHuh)j?_h)U h)0Jjh)0JUQ   " $ & > @ B T V X p &`#$gd &`#$gdh&dP]hh]h &`#$gdop r t    h]hgdo &`#$gdoh]hgd:[ &`#$gd:[h]h &`#$gdh&dP]h       " $ & * , 8 : @ B D F J L X Z \ d f h hQrh9jah)Ujw`h)Uh)j_h)Uhb!0JmHnHu h)0Jjh)0JU) & ( * D H J \ ^ ` b d f h &h]h&&`#$h]h &`#$gdo D/R :pz/ =!"#$%0 #;nK 0/R :pJZ/ =!"#$% P0 nO 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$%0 $nS 0&P1h/R :p x/ =!"#$% P0 O 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$%0 $nS 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 n= 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% A 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P = 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% E 0&P1h/R :p,(/ =!"#$%0 $A 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P = 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% @ 0&P1h0/R :pJZ/ =!"#$% E 0&P1h/R :p9 / =!"#$%0 $A 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P @ 0&P1h0/R :pJZ/ =!"#$% E 0&P1h/R :pc`/ =!"#$%0 $A 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P = 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% = 0&P1h/R :p/ =!"#$% A 0&P1h/R :pJZ/ =!"8#$% P S= 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 == 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 nE 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$%0 $S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 nE 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$%0 $= 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% A 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P = 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 nA 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P E 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$%0 $S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 n= 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 nA 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 nA 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P = 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 nE 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$%0 $S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 nE 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$%0 $S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 n= 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% = 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% :&P1h/R :pJZ/ =!"#$% S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 nS 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 >= 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% A 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P A 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P E 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$%0 $= 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% S 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% P0 n= 0&P1h/R :pJZ/ =!"#$% 21h:pJZ. A!"#$% K 01h:p%5H. A!"#$% P0 UU5 01h:p%5H. A!"#$% K 01h:pJZ. A!"#$% P0 UV5 01h:pJZ. A!"#$% K 01h:pJZ. A!"#$% P0 UV5 01h:pJZ. A!"#$% K 01h:pJZ. A!"#$% P0 UV5 01h:pJZ. A!"#$% {DyK  _Toc73515766{DyK  _Toc73515766{DyK  _Toc73515767{DyK  _Toc73515767{DyK  _Toc73515768{DyK  _Toc73515768{DyK  _Toc73515769{DyK  _Toc73515769{DyK  _Toc73515770{DyK  _Toc73515770{DyK  _Toc73515771{DyK  _Toc73515771{DyK  _Toc73515772{DyK  _Toc73515772{DyK  _Toc73515773{DyK  _Toc73515773{DyK  _Toc73515774{DyK  _Toc73515774{DyK  _Toc73515775{DyK  _Toc73515775{DyK  _Toc73515776{DyK  _Toc73515776{DyK  _Toc73515777{DyK  _Toc73515777{DyK  _Toc73515778{DyK  _Toc73515778{DyK  _Toc73515779{DyK  _Toc73515779{DyK  _Toc73515780{DyK  _Toc73515780{DyK  _Toc73515781{DyK  _Toc73515781{DyK  _Toc73515782{DyK  _Toc73515782{DyK  _Toc73515783{DyK  _Toc73515783{DyK  _Toc73515784{DyK  _Toc73515784{DyK  _Toc73515785{DyK  _Toc73515785{DyK  _Toc73515786{DyK  _Toc73515786{DyK  _Toc73515787{DyK  _Toc73515787{DyK  _Toc73515788{DyK  _Toc73515788{DyK  _Toc73515789{DyK  _Toc73515789{DyK  _Toc73515790{DyK  _Toc73515790{DyK  _Toc73515791{DyK  _Toc73515791{DyK  _Toc73515792{DyK  _Toc73515792{DyK  _Toc73515793{DyK  _Toc73515793{DyK  _Toc73515794{DyK  _Toc73515794{DyK  _Toc73515795{DyK  _Toc73515795{DyK  _Toc73515796{DyK  _Toc73515796{DyK  _Toc73515797{DyK  _Toc73515797{DyK  _Toc73515798{DyK  _Toc73515798{DyK  _Toc73515799{DyK  _Toc73515799{DyK  _Toc73515800{DyK  _Toc73515800{DyK  _Toc73515801{DyK  _Toc73515801{DyK  _Toc73515802{DyK  _Toc73515802{DyK  _Toc73515803{DyK  _Toc73515803{DyK  _Toc73515804{DyK  _Toc73515804{DyK  _Toc73515805{DyK  _Toc73515805{DyK  _Toc73515806{DyK  _Toc73515806{DyK  _Toc73515807{DyK  _Toc73515807{DyK  _Toc73515808{DyK  _Toc73515808{DyK  _Toc73515809{DyK  _Toc73515809{DyK  _Toc73515810{DyK  _Toc73515810{DyK  _Toc73515811{DyK  _Toc73515811{DyK  _Toc73515812{DyK  _Toc73515812{DyK  _Toc73515813{DyK  _Toc73515813{DyK  _Toc73515814{DyK  _Toc73515814{DyK  _Toc73515815{DyK  _Toc73515815{DyK  _Toc73515816{DyK  _Toc73515816{DyK  _Toc73515817{DyK  _Toc73515817{DyK  _Toc73515818{DyK  _Toc73515818{DyK  _Toc73515819{DyK  _Toc73515819{DyK  _Toc73515820{DyK  _Toc73515820{DyK  _Toc73515821{DyK  _Toc73515821{DyK  _Toc73515822{DyK  _Toc73515822{DyK  _Toc73515823{DyK  _Toc73515823{DyK  _Toc73515824{DyK  _Toc73515824{DyK  _Toc73515825{DyK  _Toc73515825{DyK  _Toc73515826{DyK  _Toc73515826{DyK  _Toc73515827{DyK  _Toc73515827$$If!vh55#v#v:V l4 t0+55/ / / / T$$If!vh555555#v#v#v:V l4 t20++,555/ / / / p2T kdk<$$IfTl4ֈy K` t2044 lap2TV$$If!vh555555#v#v#v:V l4  t20+,555/ p2T kd@$$IfTl4ֈy K  t2044 lap2T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/  / T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ /  T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ /  T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ /  T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ /  T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ / T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ T$$If!vh555555#v#v#v:V l t0555/ T^$$If!vh555555#v#v#v:V l t<0555/ p<T kdTJ$$IfTlֈy K t<044 lap<T$$If!vh555#v:V  5/ 4 py$$If!vh555#v:V ,5/  / 4 y$$If!vh555#v:V ,5/ /  4 y$$If!vh555#v:V ,5/ /  4 y$$If!vh555#v:V ,5/ / 4 $$If!vh555#v:V  5/ 4 p $$If!vh5Q55#vQ#v#v:V   ,5Q55/ / / /  / 4 ap$$If!vh5Q55#vQ#v#v:V  ,5Q55/  / /  / /  / 4 a$$If!vh5Q55#vQ#v#v:V  ,5Q55/ /  / / / /  4 a $$If!vh5Q55#vQ#v#v:V   ,5Q55/ / / /  / 4 ap$$If!vh55858#v#v8:V  558/ 4 p$$If!vh55858#v#v8:V ,558/  / 4 $$If!vh55858#v#v8:V ,558/ /  4 $$If!vh55858#v#v8:V  558/ 4 p$$If!vh55858#v#v8:V  ,558/ 4 p$$If!vh55858#v#v8:V ,558/  / 4 $$If!vh55858#v#v8:V ,558/ /  4 $$If!vh55858#v#v8:V  ,558/ 4 p$$If!vh555555#v#v#v#v:V  <,5555/ /  / /  / / / / /  / /  / / / 4 ap<$$If!vh555555#v#v#v#v:V  (,5555/ / / / /  / / / / / / /  / / 4 ap($$If!vh555555#v#v#v#v:V  (,5555/ /  / / / /  / / /  / / / /  / 4 ap($$If!vh555555#v#v#v#v:V  <,5555/ /  / /  / / / / /  / /  / / / 4 ap<$$If!vh5(55555#v(#v#v#v#v:V l  6`l<0,",5575575/ / /  / / 4p<kda$$Iflֈ\ H!77  6`l<0,"4 lap<\$$If!vh5(55555#v(#v#v#v#v:V l  6`l 0,",5575575/ / /  / / 4p C$$If!vh5T 585(55#vT #v8#v(#v:V l  t2065T 585(5p2Tkdf$$IfTlr HT 8(  t20644 lap2T$$If!vh5T 585(55#vT #v8#v(#v:V l  t 065T 585(5p TDd J  C A 33?"`"0%~A*E +kU @=%~A*ELu{Da$6x͝ Uw""J J@e PQ.8*&͌k\jjkӚfYhp򶚒%{~̳0sy<}s =D8xc[N ?}<"!¿>n"+,|tU\}>n9㴖Sh=scw,pľtWWe`~6pI&r?,.U4C,TjUUѓ|/%=}-߆5}qRv27[z;.,MkZ:>}lƹ3}ߒ~-1ur{_]Cgͽh p!j!kpkm5S~ڇf476|.njl:_O˯ϟ-n?(?1?z|]d|!CWkUnB[Vzn/rU}2UmtO<=qgylؼf۷R7Zdj.t]jRWxWh٦O[I_hU'͓M϶ϛ665wfRT=4 S-Mڨ}>t{t &^unvnMHtG'誝:A(^=Mt%t_I}>N]t&9ݲ CkG &| G:@}!ONE\:Cf.7c ;t[{&3mܩÅaLbzi}MyU,i1)KL ӼK3i ۯFSLK~؄W},iJO2.P19%nש)Z_W{#]nʒr7]˴@۳WnYZcSt3.Pjb{v)KZk7f_=t@ 6WlϮZC_7ɒ۝r;eZ]Uk~,i)@ a{Bk~,i)7ސ\ ?ƻa[Bk~,im4ے[ =thZC_mF2[cKZC_-w΢x[bu,JAӚf fY4.ΛӜ4 :hV$蠹]i+S4%蠹Au\t\ :huмFG령4A;h4%蠹AݻnTn_AGGYfAJW&YO#uЬ#tGx4ixTݻh4M4,ZMn3 A$Kq; As AF령$DA#:h>FAqz)ZЋ:hu|'ѧh4KGL hn_DNE?ٗp ίٟp>+ )zWk4)qp-45= M?~@3O@3@3@3@3/A3gA3A3As,f4ߏ8 M=of ߅f,Of߿D_x?M?tF0c&jy"?| &$$Kd ͔S9y14fMn?&U73@5y Ǐ&Uw2Ǐf&ǏfVn׍JЍS8~4oMA6lstuМ9=A< :hsxLhZ8~gKAsV??~ :hZ9~|24Kt,OAs6Ǐ4qxvhV$Y-A+HE^y{cr<(De=0at[w)8b*/ׯ9ɕ#)E6?[WTE!j@o cX/nYS0qv$ mhUx\f kټh4㹣V6gwCPNtֵս퓫;1aTv?ڞj8t_iG'x^l|ȭg{6fBoMva;o>]v趟(Ѷ]]&ܺ}7v⛻Cjۗ;7|JcUVz7m56O]^Om(^Zz% aX_q|po\;sZb-(Aw[?EΦ76(w֧v'یw?cX qzaߘ^Q}>3߀f1-2^-F!H=&WG}71zzWY]e1B=P1z7e_R1z\b=f=Vǎn֣z|]걣B=nf=vQH=Y7tS5RPkY)] LJ*c]71z/X_+Y]t1I=:F1RНcy`桏}:9^ Οp 8 HĜ? RkJ\7Ut*[^OU>ܷvVo]`\=.}t|ᷢ7= I_,3q]ęo}_fIpMn ~9w =/ao2w&4[\y[&Qi[\7UcJ/`+([gۍcBޙmoFwqŶa{>&3"r.]ܞr_PߙEC(䷥B{Dʢ!Wo=D&ud5pxl|Ma|P,3ÖP(dwp#RcX` g V˜04Nc0 l.C/[1X04VE(q р1w  ր_Ɨơb\'Ƭb\%ƷbƚK4`hTw :x8DZ5]5// dO4 a]Jv#l/=_Ѹ֌8_KyFP0x y'M=&hbs>|=/1nݦʛTiTM3"&hbv>ĵ=Rjm7x 7yc ڱe޺_q/:1Ty>FM^a*6b[3x/1oݦ{/;,rjv,fOC<(1̵`ݦсgf^9nY%1aݦʻ/';,rjv,fÕ|eP0u*+O)l^QЊogJ~=˂h;a𾏲%:gT+Z1>#>+,04wQnahF+ hŀwCAZ1}[ ,04s ~|X6ahI9eaesV/&Vc*yVҊ5ЬV x_/nfдb(ǐUYM+?o i,,04f>EX`hO+-raAߑ{? LVCZ1nԊ=y^tJ~nԊq<[!,04c+ V7ϼ4ۼC1Kifz+zc,>,V ƸA}qLtoP?ۆ{~?7ƝXg y:f#n\zc^H_ޘcX?ɨ7FXv}tLGݸ%(v,unzcޫUޘc?72Avx@Dgc9 l7^Tq>& l7UQZ7p)5>!Q!Iu#ۍVنoQ* x1vVt.v Mi͛PFfPo:Δod^Wfd2& 432ܕePv;dp08fw!4!<t! 's!pv{s?ѫYCcQ x3̚tHmH)N)Y@T;~ĥS^4Sfk'Ifʯz&w*R뼼v_@~?H o5i,]28O*%3%x ^,9U͟[V1|IyE܊yKn<|ʲkݺǘw9 {Uv;^ ʛϻy50&Jn㡋yu,L{FnѼŹCsֹj Qͻx^|6-zy'#Lď>S/ޯ>$Y}{gDp*t{`~ȺZ7>@w[u+t Z୻P޺!Z7$@w֝к8'Z~n-=unѺ[tWjݕb+ ҺAitϲRdz٪|{=J㐮=)5jF/uth0uZcV.E kZ`jZןh k>ĔauAV:4eh kJWMVJոᾀg}%MaQPoʰ~qiCe@k(B}VǸΡ45xY_HSXk1-iҡ8Էҡ05xY'4W:ԜuC͠jP3$@[oj Сj `5tCHojFPsAꗠ:Ԍ Сfl5ojP3!@5t {u0@)5tӌnOnLСf|CE:Ԕ: Сv{Psqbۥ,u;umt;t;j. ]fttۡ,@Wft>9:\ۼu ͅ: С CY3%U5:\ xPs |C͵[`5a5 `5Ç:,u:zPxPs#Cx[׽uM/: u9Wí5 : ֡.x[{IojC5uyH=d{P0&n];u3[ouyn֡WW`5J:M}uyNP> աf>3 V_j^We:Լ}uW:Ԭ:ԬW:ԬI:Լ uboj^ۇ7`5oP֡6@tyxP&@:ԼC{:ԼCͺj>СjַB!@Cͦj6j> Č-Fgl 8f[5p|Gͮ 8A͗Kp~烨8D;]8F́y|pWPSjp=PxnR׷iQQ_/@M?cj+{PC/ʿ? 5'g`d_S jz*HR[QWtߟ_)k PG@?5զ&W;P3H_A͙~j+G9+@!.Y:8[ߏCjKn 7jSSQ;_/FPt) NC?>5#t#nwn7P3JA:ԌVP3&@|jP3^?C̈́j:L Сf ?5tGfj5tǛfF5%:TwQsq5ԾGNt2Wr,Fy(.ج߽AOx (0O)8f9/=M>7S4q2EiaM%ynLnKw~*o n Pe Q~}ƲUw.>Pp ߻_Ӯ;g }nTa0pr]؆lC[yꇷ/nrn\7}6zookz+^{4>*=|d%mˀj 4wmmw&`T<.N]~Nmՙ{ُ:®ooɻk%OӟiY!]Eߕgyea m`̟ V?DWR/[4Ot(Ӂ#pԁb2ql4MY-N~[r;\=̾StFbq4WOpiMKE toj_B|!^dF;[{4f[kщ3M=rZXG~萦eL=.ӧ`V8֢{::lP:a[POC˶Ef>Ex"M=zd5(1 v}5ZH;M}*>-cajuի"MJZ\k(ի$M Z\/5:U^Z\AGWsr./Ls|Di22-=Ue(Ǎ%p~,+ת?.)kױ=gQ|.Y^w;`d&>2:mp.I>UzAf D7wflֳ΃dz;ΝZzLJ'Ii|wPU/i|jo~ϒouߚLt _|5x7}V._Ox/P@S[;UKs oob]VsiuVvi5>m].7Y-t:1X)v]Y[!onp}4볟yT 6pۧY 89'uC9d&'ｍ|+u!Fd,6$EzF d|C}bHRT#G b#apR)FbpTT2J1vcRX08yb<08ab<08jfb08«c19 +Ř@ #NJ}ω08lStՙMWg:|*Q{nLt<7mS<6zDƣ &WWC\sUfn4,ؿA[ x% GmK}fNӎ8/ߢFnS K8q[ac26BnSN8rr[ n$'idLfm׽ORut#8K)}ƍ68:6LrvLFކm ݸmʼxq1ac26\M}0:Ѳ۔ymË#qKm$'idnmz©/68~6LrvLކxs&\G72t2F8yR0v1!]z}ޕTrxmʼ{<ޖaنMuކ|A%э/ݦ̫H8f|[*ac2x?Sutc׋ofǑےW* l1ih n_kq_߄x<ߖBmd;혌/'ۇ N%r){apF)zj}@1yT"3H1;apV>{iۛc3 H1,48 ά BsDgaby36H13Cfpv)PbPy BޅFH1K08Äc1DgbdRQM%28˅8 Έ!@/ Ξ!KqTFffڐbxY9 xb<ĘHedm)z\fpf)$bL226w80Gc*kH15L&ҌiTZz"@4ap)tb̠226kfp)E(226K=mkcfpF)LE%L1ҌR*-fbg7fp)ĸJdp)%`Nj l#͘Ee,8R 08ccvgבf\ڈa3H1.g]gfsa3H138a|B $ج{cf b!T"3I1.sg/b&*73I26M)͊$9#kYv͠$ŸWR ζ$@ 7fpf&)z7 $@e!3>I1kYPR ^,dp))ubEffb;`e]K f%@oXgmY,YR ~MOyQKޯFbEffߒb*=-!Vdm.)OOBgbz "3o3I1{=218[Nϛ,>d3I1ozX,dR +26cv{{'"3oI11*$gBbzXYӤh?J ΰ&@bEffcb<@yM }zXYޤ}&!g|6V=XL=N޿}Vbp9)ƣt YcBgb+`ﯜ%+`ﯝ>2,`zK1[ϒ3 K1;K1Ӈ̙Yӧν Ξ,`C=δ,+R T=/,`l߻lR n{ZU|/HK1ػ si){wQmN-`ỏ9xgbq*3Cc?8df|<3oK1D,R >Ic8OV(-`ST<Ƌ3K1TUR 1w\ޘrr Wc 91_,R 11]XZή.lFS ],yΜ]޿Vm.`<=lb,{R \,ġlH/`o, ^/ls gAރ+`o?f-B.cBs^}@?702̾2C 4!8c dy 9 ~0v2>2f g{ޙ d8 ~6|aelG>f"A{c.m@QJ.{w G8vVr{@1 Ɯ*x=a8A(EJl瘁=Zű^пXœa1' 2{rhIJ.{s?YT (xK]0 ': &`I*ӕ\/0 8 /dTnCJ.>{Ow /Rq,=R ⹫||?y48q|N[9l8H}k$$If!vh555555858#v#v#v#v#v#v8:V   tF06,5{55e55B5a<pFSkd$$If֞ + X {eB  tF0644 la<pF$$If!vh555555858#v#v#v#v#v#v8:V s t06,5{55e55B5a<$$$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l  t(0655/ aPp($$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l t06,55/ aP$$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l t06,55aP$$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l t06,55aP$$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l t06,55aP$$IfP!vh5H5 5 5#vH#v #v #v:V l t06,55aP$$Ifl!vh55#v#v:V l  t0"55/ / / / alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0",55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0",55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0",55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0",55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0",55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l  t0"55/ / / / alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l  t0"55/ / / / alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l  t0"55/ / / / alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l  t0"55/ / / / alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al~$IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V :  t<06,558555(/ p<kd$IfK$L$:ֈ X8((  t<0644 lap<$IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p $IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p $IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p $IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p $IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(9p J$$If!vh5y$#vy$:V l65y$4Q$$If!vh555555#v#v#v:V  <0,5554p<kd$$Ifֈ ya <0ap<$$If!vh555555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh555555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh555555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh555555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh555555#v#v#v:V   0,5554p C$$If!vh5T 585(55#vT #v8#v(#v:V l  t2065T 585(5p2Tkd$$IfTlr HT 8(  t20644 lap2T$$If!vh5T 585(55#vT #v8#v(#v:V l  t 065T 585(5p TKDd kJ   C A 5?"`"˨L?pGOY@=˨L?pGOu{Da$6Ox͝ UU{9 xAp@PM$ "UW&*J+^?zJ.YfgWXVC B D l9k;W7rju., :"Չv_6e1zwԡXUUf-b"JVQm"|!@}G/5kFWj&w;smv7 Ɣp+cClBW_32Wg5_q6K[4;cmCr9mlW&{4>E3qG_0qMh[,}5uKСtkC.iRI%}9RRj34|PihA;%XSbd4HKи?}=w6p7-'7KW+/JS[h-캺^iqߌU9ߘ{jIUߓ)}O:9f;oU^f0t̵xt1W>{CK !G}v`:0ӯ.U?xؠkb>d&C ӾLŸ6T:ɾM]tGD*b 5&罤nn͋Э5]V+B7؞Sn gaqV7.B7FFX݀]~3Ğ'u[nknm=muOG"tnunխdu7EYݢVwE"(B7Zusg gu:@=:C*/34`Mk:nls;du!w/6_yU kӝCV:Qїxz .+KaiC)6$-6XeZҸ@]J`Un ɿW,Bƕ.t@ gڐ[\m]fKeٴΡQ'Ulqi\YJ)Wѿ[\mk}tY~(,Wѯ-6'm>]׷%ؕ[jC/'yaϥqeV:r\mHE0oq*W2,+si!JjcU.Nˣkc9gytm,oEՆ_yeV:-eeѵ)W/-6 hpΥu"jC/jcUHkʙa`+fFԆ_"GIfv9*xj.AsqK"t|>tgV2:htGG莦{L`4F蠹ϼ7X}WWg,usTєu|t Asf92XͷM`41y!)XjS1Kkju|tAP6gT@#`4:h5u͉>MǗBY 3hN:hFP 4Px$4R'4Qx+4(||w{&|<>~ >^͙>>~?~3BדQ{4(4w7\ y~XD ͤݤV&SbhbuS(~84N/B׏E覵B7k@;?B>:h.=fF ϗfVnV+tg̎Aa _/yn쿈Ųȸ{kk^X>?}8v7i9ҿ36 g*cH%j;kڃn,ߖiv)` kyMv #L߾}m]7vp= tuA4 ?eOsMt5[)yy!՟~{=nzT]M_+y:znό,1XSw-:K/\0_ ߿o{mRh[~ak.YjҦRxwɺgf\c"kmn{3/};Yuf#rx}>n6˾ĦC>>f鏏`_/d2~ʹ'n.:y$:/M׻_rn=N-;Z9/yY/n:'ۿBAunQ{skwQl6gyvΰ;)Y`S2 r.rZũ>sXcX2Kv&m|5YZ`.p:p*>P1" 3J92F)G}r3Z.Ǜ&a0F)+̨alr9Č杌2N.S_1cs-Gx6Xef:bF帛0VTV_fwr7Uha=9E2)ǥjʊ-c63>øBƐ2ȌKsS+f䗣\]ǔ2LwS_[-rC38b{viz3)Eʏa7AGhZ҇Nq@Zo,;EחQ%6we?xaIO})IxQ[DhO=,S1WD qN徔яB];5Ó%;] Wh(mg82STx3<Ҟbf9E1\۰}S)EN׳ />4Vf9Eg 82qjTx1Gi^G Wx9mnTGѮS$O{ mzFnMͩя ]ބFj^oH WDmǿye#iש65qڇFIj,c6v/+IN />4Vf9Eqwr*eFiש~фƘj^J WUmM b\ʌ8Cb jcCj1J!1 =cH|C-1j!W3c>I&j1{ǐZ ǐxZ xaHF-Bf|S0$ΣC?1$&sR|Ǭ$>;w͚ ]sbPoCb?k1'ĉbY )ŀ7_Y7%?ŀ7X,0$V @ 3$U\53$#W1Cek>|&$oԃ̣bkH~Y`Hn-*9}I|o-w̐XZ xps7\mv1Z xn51Ck;~ʬd݁$vXggCk1~Y`HLt-_!ӵ~nO0A'ֵ,0$.4ɺbpb&Y̐xkneVG^[.Up$w`V͵Obk1s'! Y$woCk1֛d-g^,Nm0yyfyQgKb<ldd!]*9a_b{baIqm5xryOo+wxel{Z x?Wmi1^뜗Up}li1^ۚblfƫ\q٢ȀL^0^aiI-/M${HkeoأL7f)ߦ-[rۈ5"c+1~o0cw٩ؖF.ExcMEx߭ؑFޱ =1"C߫x33} Fǀ~E[C c*&YV'~/ ]קA~x]HCx8/u\>դw]M3w}.޸O$c!q27^"EJd_Gz>ݑұ%w&+t 8x^pOC(7.*އQ: 7+ޘg cFz927.ޘ##c?7,ɽ "9drI>xcn+=ݏo̫{^KzA3rǒ}N>r/H~xY5' IﾳxGm"-q&7@֩53 Ιқ!ވG#s??旈7Lzd{sq?0Jқ$)SIoxtO#yd=ҹjEzFzkF˜Qnhy}~J4OQ΁7RCZrLқ/*ވ*sR6{1έXқ+c(# Sq$EI㨗j%x1?^!gQ:Ho~x#9@U> 78c3 ?Ve Gzπ[0Q '8=c"c|cR1(1o`C3qBz݉π[00*2TʀyMh"ƴ6bL^O'g-2=g=.S<g(2{*B[@}ۂ1-Ø键:}ǀ,E9Ymĸ _"3<g+2BJzIo=XjI<=MFhl;yMz{m-.üŽΧƫ?H,},Dd J   C A 5?"`"}d&2jmjj@=b}d&2jmju{Da$60x͝ tU,@F1$ }WQ ((3 حʹӧmҸ *B@F&({~R| y/79ʫ{WU^ݫ`6;,謧r] 񗩧 uJ2 2mOOi5f jzl| 2Ch}uȆ5GK~sgE,[E4E5q:Pg.OԩS rZOC{du}dZQ7?ۧ9k$q{sDej߷h6l,+ԯh7]uR\oi e,T3_Ƨ>n XffMkSZ7-yq78BձTZ9Ifʯz&tD T뼼T|k|[g~[$gߒzw_΂hSK&ji~f|f|LOwLY/(*QT:xqqiQIqn g/(ZP[<^YEpngҹ[%^~y/nyAԫyWy;֧^)m^;`^j3LWͻgșE%l ,<FǻwӋOY/Έ֩=Ypfp[ut/k*֍S'􅷮е׺ НzֺZ>@={D -ֺZ7=@7L #cVx2{}gD^6NI3;Rc]d~㪷P-m\M-4H u̔gl7ೕZg֟h kZVm0eX]P8lCg}[Z;N_|궪~Uơm@k޾mJBSӡ8k3?+i kZn1eX]P]YO*PJSXk0ٔauAz:T4J\ 7eX]PUau@k~%Ma\+Seo1.sX_NSXkhe 2.%_n\<5xY_BSXkLIPaʰL2 R?g$Z >VzctxU_5u<@tCMjP7@: : СfX5#tCh[:Ԍ Сf֡fb5tCjK]i:\C 57PSCM53t xPss5:CM1֡mFw$@wfP3{P3'@}uC\(@ Сv8CMi> }t[u -:Ԅ~ojBue[;t3u=XwjxPsW5uvyPswGWNojoj {P֡^COS}`uס>C5:<{P/gojV+:<kvGa5?U:[9oj~ OyP:<վ:ZWաiաYWx~z_j׿j:^jPJ=}uo}C}CU5kU5U_jq_jôB5[7`5o$oj6ojނ:l:F{PFyPFzP-`T!jށa:ԼC{0[Pjއ!:Сfg5zvP;@tSj*tC5t;t9ʀk8>H5PI5Qs,|5 8AK9p~Ao'j 8E7ר6|5P j2jj*?nx+[ԴPӨ9G_/@͹ʿ5CPN|߃UKUYi<}.RuX˔'j~[QIOFO5j9j  CȠߍ&Rz꣧sW1j1,u-0ˊjKa:6],*3e88.w3gy9tܮYiڧL/89]\-Q:4M=ҭ:s k^O|<:Oi=nKo|4$ߵi|7?S;=U vtSgs<_}k5^tb3E9OϏߥEl.{鉏 |i ^g%k[+hJ]Lt>]:u^SuKÚ% >Z=7]~f}NP]kZc(1: +'F฻51gqpxlu1}k!Ojn'n`p`)^R 󕋝sZz uaW0݈A߷:$x߸1yRni8N;&#'KoC3\G7βt227&6LrvL{ކ'f\G7:t2θGچINӎ(zSutcZK)Ƌ#`7/- lf٩w/88ʷ6LrvLFކxi"\G7~t2os5^mqxqlrmd;혌c. :Qϥ۔yË#Km$'idum<7PutcK)O8{cV n$'idxmޥFnS-K8}c n$'id{mTrݸmʼ GoL^6LrvLކ'Ag_M+- lY$?5<@ JTF6[=5apf){pAW; Θ `+H1ػap&){sAޟi RL%28: !y ; 2!`3R;>eRQCedlLR 08+M13hH1c6=apf)zo,bq ?yTASq-L"R ap)u}cg(bL#T"H1OgIbc:*RlMH1n" *ZE17S #Ÿoq-Fq 1n22W2R >`piF1a3H1{Fq1fQ Gυ5G1sLߜͰ#ŘC]gfPi6sߘY~s1JdpF )zI08{4v*-f bܞ1 fbap#Ifݫ30[cEI۬{ufAb,pٙ$̺Wg`V&)Bb,22Y٬OREt_ap()z爐MJƄL1l)q_˲m*)ƝXL%28ߘٯ,dp,)]t_.b!jI21nYa3pI1{,dp.)f }k18,`R ƸKy1L,KbR ~Ì,dp&2)z7YˤNOL,dp3)zy MCĊ̼͜&@?ab!I1 bEffd|E\egl6)z?GyMy eEffbS`cj3I1q69:~X Bg b@} /+2omFA)Ƌ/Q?jb!3J1V?+2\P'Xkៈs -Q'g*"s.g3+J>C??Co0J1XĊy(XO ^#VdmvG)k`N,dp&H)4Mc qH)ƛ`cm 28äccc&gbE6+2׷6scL,dpK)f絅X 1[41q8{c+1ަ22}36Ӧmw28+gC03xJ3%̘G? *xRQET9 8*`J1a7c w8 ΐ*?hݗ`gSbw̫R4= ؕ`dn_LR &rVY){uV7 @1*c-gb>Yp9ጹR >qv]){蜋r&^){rΩ9k+k+`5gbvgb5'gb'ε3g$bgNg/b1/3KNDN gEb o3(K1GٖǙgYӇ١} LR93U|o3TK1=f-7Wę읣{^%[U|3jK1ػArm){c~ʙJ9ۨ6gbw[ߣlR nY\xg!b*%cS*ͥy3x,gBbw{)b1" R Xc8XXƜI{t?L1ap,aqTq4QA*-#\0 8 Rrd{@т ;?Fa 2{c!x%oG9 `' 2{cl$%Nj: ,`q2{cT%': VޘKc4us]U= 4&μ[Gg;q|NKZ,7r1q BkI)#$$IfH!vh55@55l5\55#v#v@#v#vl#v\#v:V s  tF0^655@55l5\5apFSkdJ $$Ifs֞H " @l\  tF0^644 lapF$$IfH!vh55@55l5\55#v#v@#v#vl#v\#v:V s t0^655@55l5\5a$$$IfP!vh5555#v#v#v#v:V l  t(0655/ aPp($$IfP!vh5555#v#v#v#v:V l t0655/ aP$$IfP!vh5555#v#v#v#v:V l t0655aP$$IfP!vh5555#v#v#v#v:V l t0655aP$$IfP!vh5555#v#v#v#v:V l t0655aP$$Ifl!vh55#v#v:V l  t0"55/ / / / alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh5 5#v #v:V l  t0#5 5/ / / / alp$$Ifl!vh5 5#v #v:V l t0#5 5/ / / al$$Ifl!vh5 5#v #v:V l t0#5 5/ / al$$Ifl!vh5 5#v #v:V l t0#5 5/ / al$$Ifl!vh5 5#v #v:V l t0#5 5/ / al$$Ifl!vh5 5#v #v:V l t0#5 5/ / al$$Ifl!vh5 5#v #v:V l t0#5 5/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l  t0"55/ / / / alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l  t0"55/ / / / alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al~$IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t<06,558555(/ p<kd"$IfK$L$ֈ X8((  t<0644 lap<$IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p $IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p $IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p $IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p J$$If!vh5y$#vy$:V l65y$43$$If!vh55555#v#v#v:V  20,5554p2$$If!vh55555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh55555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh55555#v#v#v:V   0,5554p $$If!vh55555#v#v#v:V   0,5554p C$$If!vh5T 585(55#vT #v8#v(#v:V l  t2065T 585(5p2Tkdm/$$IfTlr HT 8(  t20644 lap2T$$If!vh5T 585(55#vT #v8#v(#v:V l  t 06,5T 585(5p TF Dd B   S A" p=?" LXVQ2s0 ,6@= LXVQ2s0LJu{Da$6R x[kl>wֻkM"PUb1Őӏ"ģEQ &A 4  ԇGH*6?X1RhQ@qU9w0;ws GGhc ^ @'?vm:WCyhߧC ] oKt[uHTkm aQԾ 4  ttt4U@dbpCƀׄ|%Q= F{d/^QΖdYaAg&:>u3[_;'J(-հ+=ݻi[ ץ]xԾ3t\|LzR˫% Ǧ'`c " >/djGZU8dm"n7K3Er4o]'g/+[K޺VnE?}f.wH]/Vq_f@/1獴#gFZ䬁zt2",)Zg![kOhk Ork-gs\ z/HK/M/lntċNlKSzV}#nuB; %dԑ(c;w q"2xeXq<^3n DF _q7w#nqpw! DAܑ] qpŮrMGbw,io!wbpk& q휓"1CCc\i6ga,Y('r+|;hѰiweM ˴@ HX4 os鈜.>BeZ g O-"-qPѴzzHxECh3@T-DyHxECzh #rv>BigX4 ?-Z49eZ  _EyDeZ  Ÿ-쇯dM ϗi|ϰh([h8t`p"k!t2Bh(-]Y 2-d'B4 -Z4:}茬!+Y wFpqQYr3frZ\~&L6T鹆{XId&jsSMN}ipd`k D+L6jx|u%ƣ>=zl{\I2lOg*̝eO[Qu+:-Odٿ3#6 aߑ+{q8@/rZ'7UUU![86~ds[>Gp牉ofkwt"޾;@Ο\󻓷>uz22Agoz^NU->Waw?-)WǗ+Q GcoVǶ' Uw'./o坸[E}?N `vNqvzw]OX8էԂјo@(QǢ:@i:!:X-xT0#"R:ZCtu\ V:ZCt:8Y=}%h cck:Ct-::J\@Gص쎌kPʹz^[TTi4&`6 }G5`ۓ \,~z~zf8sx)cTXhlucL߹" 5EF.a~ax 2\Ljy$pY^'*:>'s{46('%]Km =Onڗ8/"Į٤k@.art.ـW*vK-ЙsLn$c"滦>~}Ykţ~}`m隸݆7cIN!?ٟINcO#χ;fE.~ iT]VZ]ǣ5lq8ք9>qc&9<ߚX?hn?9T])E̱HP5l8f0 CջaCƙ.=8T)q]P5w8g5Ugmx[P|8N3iC85U#hc's8T=)̱QP83 g4G5JŠ LuCuWf*y5ærIhq-oPF6S0ϫ] Wl*~GUsQ6Sw+ϫ Wm*W|< -Zn9|+z*<>N2|^U*+Z U9>4c+›ʡ'_7o:'xQ7Sw.ϫɯ Wo*~GoQ7tL߉<>Myʡ'RɷDih0SכP>m S9$8߬0}{tL;ƌF% ϓɺ&9:G4+rR[!ԶOkzQyDd QQ<   C A p=?"It]$rqӶp%rB@=t]$rqӶp<u{Da$6x͝ Uřǿ>wf^À ` xyH$"A QE&HY5edJʊ5JFf#1`|FjB"(s)j;{ϣ ]@ӆh hcGd{&*[ Dge/]@W3f&2[3ol5:sH:ЩAm1/,$SkGy?&Dط۷z4PWYU^V=?`9kyKxk9z!3g_| h[,9FmDZ݇ɲы7]a:BW/u\MG7'Z͵t{h4N?A=/V:hn[#V͍/:hn/S(/h4?.:hnG1:hnG:hg;:hg:hg:h9:hAs?Q*EMA?4.ZCfA0AQ4,Zc_%, jA$ A5DyFy&Aͳ4 Z͎ݎGy.At<4/&C4/'cW>м浄;4'|@F4o%|B м͟~ٙ_~oy7%O@;'/AA4{! Mfw6ԚyhM4M 4M4&| L4L&4#L-4ihFwhFЌ1'9_fI&4M,hgL79_(=O0[iB3_Of~ ͱ&z94sMyh|f & 4 LhN49߯$SHBS0,29of ? NW7МjC[fCs_if`n9=Aw5$gMh(Ь0_֔kg֕ a<φǬ\}ƾ[:x"&rzy SCl?kg2BQc&/cm.lz߳SΥt1Gō[=¶u3=Ʋ߿g6;j; }7l-meYv~Wb q&'<\[jk!xjmlKkCLxkmx.˛4-{(=Xt s[۹j7nkok};˶efݲmF}Ɵ>A_ S6%ҺĞhq{W?_z+֏+|.ĖWsYfϝ>1'>;zϢh/yRZ@H"ql qQCޗ_3 ݻg۩o~ugggPc_Zc˧ Ͷ,ejپ83׾} >Sh>݇0FY#l9ҖcW`a7-cz'nAQvLg6v PPy;voG oE6|^1^]l; *n޶ȭg:nmڱQ ccӧ=߮ОK=cMV]+ݮ)jln jvt]c]3+eo~7Fǘk##B#k mҁ wwr/pxTxm/:Zg|-k.u-ú[za}dVl 3Q;ZNX4צzp197^;?ymĴ :~m]_i2*1|,ME ?Wc!11)`H.-F#3bGZL; bόbȌ"b\Ό-bό8b,d€!дS15`H촎Uup*&ˌEi56m^#^lp24km'xmɸ-F_,oW*dx 3%o-+Ii*pj~,~ qNq0Vv oF;^Ywxy>mXΩ ^τQ {<چ圚#joGmǵ1ݧ{/;ޣxy%a9&X:w0rv v5IY-x0$޸O:)`HtZ]̘5V!SDռgp}!rәq`H4]-1ꨀ!wG1S\!Qz=#`HD_-5Z̘u殕HZ x`4'`HTa-G` Zc1k0$Zc.0$c2wmGAV\!ݸ?F]Yr<+sc|$f-Ɖ8k0$j}maHg{sY޹ŀ`f1>rc13p1^>ʴc Y0$"v*2w|Wk1P7?q3$ҵ}xBOc[qZ `3aHm-3c3$2&{g(Z x1!˙k7k19+Dbt$Ys࣎k1]k\:fHr-z\gr D>bBDId~Y Q]*fT3Ck3p>R Ck11 @r鳙>Zlf5Y^q)dHzM>͞#k1Y`Ht{-:_8X _=¾y3Ck1z_y_Ck1z@:_Ch1zVpLZ xcfeng%b-[62+s>ޯǷ!~ٖKeAl2(h1-_aV}-e 23h1-,0$޿2feng}b׶|Y["%e53$<l:<yB{mY[Y*Öo2 hŀOlZ x)Cr=2jh1w㰈,0$;MǬ-lZ x_m&3$x2쳀h1nqV72+s>c漾yD2gbofV}&-|f!YK[eDq+_sY[P2+sߍ>s|.fengYbfEqf3Ch1q@1 ŸύYs1ChCx3Cd?Y2 6x_0 Lŀ(!Yl>|Z xrsgƒGqB%H9C2 i1=|fH!-xk0$S\ jxOq d@bK!ޯpL!oǢEL!oԒqL!oL! q$CI3-x%8 iZ ~78wljZ \kZ ~/!Y4c䚌dtbڒdb?kd)N!$CL~R2i1Ļ^%[CL~ Y2i1Ļ% Cdb7Ƅ˽ ɮFcL|27 W$Y=$ßC1oII6@-xc܃́Z N2Tj1yEddb,̗Z n5XNɒcL>&U2jj19$dldTSިedd8uZ k1ےTmn8{o-Tmn8{3z,o2@j2K5uR>7CqgL>D2qg&+#YS}HUy}Rlj̭s[J Um>{/286WCdfl9iV!ދM>RҪ`o2gT2j2ཤgUk0dddr޹gUާ|Ndb&.y?>CGceO!E^<.ϧrƜ`vg%33ضO8fZmۿ1=o n?']nv?1vn`ޮrno;K&N[թ۪JճԆVmn{|m GO^|RyeMEM|h-Xeتk=^jfkk*RQ`B % {̥z]WIIQV7JeuV^붺>R~ԥ!ԗ\CcꥈcϤt\YCWj Vyte:s!N+ p'O Xdq*Ρ#Gӂڠ',.OZ]=rs8" :~waFU&M%7.Am6,uKY,nѡ9 jXd*7n)9:t;fAm~3Ym5f[bfAm~ Ym,%959:t;5ڠ',h3-ezIa6I߀EVsrX@ݐCsh?b a?fc\Am~YmLʩi8&rsE2?b$dv,POѡ9L?'aFUVث q,ѡ9 jXd1*o{_Wn@76ݸo:Z7^]k&tMk3 t]folhD#1I9ZV@ӵt-h4ցA[m2b@[G̎:L6c@3ż[)Yk6SͶ:KAм,+]l\_'yl|M h^|?v1|NM|niдU_= 􇀦MvAh:K'M 4]:怠?4搠4ɠ9,rм!Huo wF{Kp?4TwL;tm]9.&vݜN\IutםN;-BAwF0~ 4R;;@`h tgsН9~n9/НAwA=4 ӂF@͇h>@@OAsQ(ԕ ݥ^~]8}fٝ`0:;S |[&s93\ٛHSb}G0&T71>ޖ|I[s~O`YZ,1Z?{0y[?eE_o]Ӏ˃Me}lfcl%:=7*}r[[(>d˼}_,Ί`-k}kޔp{g00ձ(XWV/7-2scѴߝnp t[2}7ݸC=ڔ>X]h0ɬ3"RXq|?-w;Jͯu[.x]lh|qm_c}?l+7Ϯ?a_MyԹ9JKXFs|E1,DFC|6 y֖x^:7cضW;7*{S) rԖ N3YR6 !TD\+1ø^wLzctFӂdf؊qǶ,!&ckDc|8Vc#h2qxX,!g0"x68f)و8d qL8.8j31="YQ!ǔ8&fGM81qTgGM8Fbq2 q 8cHqTgc 1$"YQ!8dGU☇gs݄|1fbGD,|{CYYV}En·2;:wucWM1ϟ[ɖ'߁y6zZoϱrn.'Ri۲µgϗ","E"Xp;m{[Z"{/v ]/WxXM2n][܃d ( /+ՆaNc8v{osX0Iz gnáW;h)*B<6RH^b9IV<&mXOY{A:%ޠr7H Ü$p{ Vv2h1{ cPV-yFAރh1{0cPf-yFq;1(cd| n rƠL8Z 5GAC2h1{cP6-ưư<1}cPF -y=Hq7iH12Y=1(cdcd*2Ȼ1(b ʸȠLڌ!hE<1Ƅcc"c؇c9#ž7H! 6Ũ`TQbT)2p9gP,mF5.=gbTG0Ĩ 1j5<0# KQcl1V16166;ƞq-W8hCe5닌!xE<0F2؛f1!ĘȘG{"mp>}}j!dbȠ{fLTfO13i1&F0&Z$U1 j1{wA 3|VC-xAA5;gyϬ<[YḈp>caOngwb<'#+}&H-xo6dPHMOp4gb7ɳngb˶<[+-!+}K-c8qd%ܺψoChngbL1lӑ ʴulc­Z:{CY 3xj1xY }j1f[ALV"j1{-Geb<둕p>;?bdP&S-x?u!j1{n? ʐŘ[Tpp>a>#+}V-x?dPFW-,A_:I­LZ v%}VY-|i@V­ Z|?Y[j }q 榢̶Y׳cy, ʮxf>c!^,BV­ZEx 3j1^8ΠlڌŸ 9Xy0eb,aȠڌ!2EƲ<0~ɘXK𙐵"XbPd,`Ì!JEƊ<1V+#XbVd`Ì!F"cu1OFN[&XXX'ZvCŵ\]Rr-yg n wʄ wʚɘiȳ a]AMAصMAߝ)s&Isԧ>˻7  ͬOk1%ַD2#Z ~Q{-yoa}^A[Y+oS%mɻ* {;7;vw*!^RE޻=/߭x__cE y{ߪx[ٽTߣx{W3yeM9y{߮8XP@lSAޝlw)/!N6ɐw~6(["llTE/VGFlRGއؘ;?8Xq|"yfc uq: o(%7ؘT?898ɛ3?7٘mKq\8ysU[T"(coL9F*c9F988{{0U{0 EƉ>8bTd` IPe}g'CSSyb2oO6z&o8b8x;OM0wQ98b8x31)<,.cYEƻyb 1)22!t12:/g7"8b\Pd`\B"3gj! 1CEy"G&?Q?f 8qQ[=/l^dzcMױueoo0o[ Mul7"eDd ggJ  C A #?"`"Om7h#+|@=#m7h#Lu{Da$6x͝ tUՙwCw(jU!7A^`E" Ak-q״:rv)u.uqDo+#*VV(|_do>Nw>ʤ/1}<2ӟ6fb1&N|n2om}TϙjNS&Mh1;7) >6tj:6^\,+ v?sl_ُ:ta)bTNW*J>XsV2?N9ki{sh/r95~݊%q;OY*UoLe7wukebO\oXˊM_sk|R3`D_֤}vyuvag`[޿f֢6Rv7InmLՠi2++gCݽxK}JS ;}ׅf0 h6/QItIUtɰ3%3:0gWcJ^ \佪{5݆Wd[m 0]ܫnfò!o]uR`f,_ƾj-;f&>>b].M`ك ]+T3M6w4;Ύmm}V/B7~Rn}`Heu"tVW|>2WVp.+Bw.-iV7-BWeuUyt;6 3G:@JS֡u5յЀkBiFjijԛmܤBBRWW}5Oq1*أݝˑ9TGVYNʣ[s92!!/rZ+}ewe\].#s@ 7!/ulk+WG۞͵rYʸ@P5y۳֐nZcU0׺2.P>Bڼ\k~Oq* ;5؞=k Yo)5XǕquz:{gs!/-<ŵ\cӚ@:-!/5<ŵFUYԹ82Hs!/:Z'ЛF1Ρ:h YQep;99Bi:hFEfl:h#tМfqMA3#Bͬ4g:hD蠙֜f^M`4 "tМr4EYhzߏE:hu,AsA,BrsB :hBs\:h.2=u\dK+#tЬ2YfbstXZsTKLyuuN=BםG;]Y6D68]i.]t%t"tݨt At AsY2LN:wM`4W`43u\i령ҴеLQͦ0X_\ ACes?h|Ik:h~d> Asy?Xߛwul5u:hѼ&|[:h~jvy4X?uf~_`4?7w령so_umF7?A:hma__P4ۣgYLkUKxߩ5{uUgq'`4`4myʜfY晈>t' t]k67]z~ *Ėg-3T|Q 6Q)t*|ԏ+ki8<ko>ךK4 /:o+?Y%f纷t[{쬇nلm;eYlkFT>`[o]d%d.3ܬlo.Im^Gzx%yKϵӭl][^/:?4~؇ζiCw!v o.{rטYf_kfF"aj1$Uq淽_>Fo?RW[m*w S} 㻴 }$;ͳӰwi}1M}Se^F[zbvaav atzS-fI5O=4-mԣFRuux|Ol{;>Ӳm1k&?zlS[aw m}?\F4ZAzlqZT9\yUzU^#^y5֢zzS-װf583 Xpޗ3-gWkx]+]3ק~mg}|Sc̆Vadm˳}9⪜7a<3.M(J(1=k6Q50IPM~oO#+8N$a$9zQRa+b`!M18!qPE(3UI(!U/2E!X2A!q[w0!1^[cHRGYnS $&sk(n,klgm<7q)ucCkIuxiimy혍Q ߴS?.~Dk6xiѲaSc66|N+:qTxo6Q[چYN׎xϏp)uklKc/L "Q̵!ͥяyݦވFHo^O]kf9E^;fckoC<|K]MwK#^׽uxixmy혍 5:Tx?hKѷ/] "qa-k:Q۴6wƏ:濣0)1_{bٱ޳*Tx3<ߚ10)1S@9 2yb! ԞCh1{ǐZ >cH-x[A!}=bfY\!91]1$kC1u\9UC_P{V̌C}h1Crh10.<"Z xCMsDq.3=W$Z x eXȌE\\?$G-#EKCh1}7eH-nfH8-ʹVI9-0ȊG!y㗰vZ x#­Ci1n~1+xZ xiw3Ci1ngCri+)fd\qOqIbY`H.?-AZf!91ʹI>A-/^f!9f!y ;zWCrj1~kC7?b~ˬMr%j1~dWQ3 盰8IF-Caf!Gvb<:eR(?}Y`HH-c|qƠZǹ/CrQj1~b'bp?g=b<ˌq bsCj1y!Iϛ$^ϐ<ڌLIS-x1$?f 9<JKU!/{ ɻxc62|Z ~cHW-xcHX-x&JNY-xVc1Jrj2j6I^[-x1$Cz>/W!ozp[W!oy碒W!sj٫޵bGrk1޵ b;5b޵#b{=]{X3J~6(d$'C?-Id-xIe-x듼Z ̻g)9wU=k1Kb!^b4xSzO_rNk1}}لb7E3e6&ϊ$CѧOyIl-x<|Z F]y)⍾,Utk1}噰b73ȳmo/g+\!$} $C1VMLHr-xc||q҇Erk1c/Ab7b(K"əP7Jk19LbWȗ$}$oC BIw-x#|Z DiHoÒg^!ߦObwǐZ GXrݫaau?rk2*Jl.ȃ$}*oiO_gC$uR)Q7nBQ .s/et}*ce?iW$(eP*#1Jh"cǐdcTQ4N1cؾqQʀe4^qǐ*Li"cǐ\14Q!A*c?;8JT2oo11&q=ұBz{ǀ DiO% =c"cǐX*=L:Nj Bi 8,}ǀLExO4f g^\Fi&>}ǀY Ai,$א^%1?W!޳(MZҋ%޳=}?⑉ Ki6/ p]1"CQK^ʒuq2OqLcoۿ͕<[#fW^B7#qgՃ>QA[ 42I'YUlyH8:#@t#>Rl6xU]M_a:|X$4hA={m*^0Yo6\U.`MH xe0K+ ^2gm,`ߏ懶l}%p"ڀ)l_ߪPŵ-[Zo:|ƒWtnXc>ٵV̩N>yLk'WW]Qh򾓣vO1㍼;fX޻_k7}){>_~|u{ G'63Fۛ+?F-417eֹlM[Y5{SkZcv .X2wE˨5`GnT})x7݈w˩3QwM]|']Z{|a#֒>s̷A t@U UNn:A/Z͍ :hҀh4PMTM<%VM/ZM{7Z O%AwN6Rh4K=u|?Am#^`랠nnn:h~@]uA]uuuuAs'u*uЬ#q}FhD령>A3z?Z?ӻ:huKoD%mAsmAo9Z\tA:hE/_ZjMy~o~?ڵ4VcWIAnEcuJ}ݞ4M=@q whRudgL vhGt4?h:-4U&~M??~?^?>???ޅ_C?́&|Z~&| &L&4[hihwh4 aO@3_f&z4ǘKggA9 L:hƙМdGBs x&.4Мf_C3_/L})&~4gМm$Qļb_v++뛊=v}A ]Hgc˿E׬Vw.tkl,A)5ۗX:}FTƾA]F Bh-đt/=Յ̭GU?9uؽ.z-m9a/Ϻ=t?t$z}Nύ^7Ӿ>҅L.>vKQ}֏{?͍yڌR7Z[¿cݸؖG2ӖSrxf śZ7(atm@¨1ci X,7L?jZُ-ѧL?L+1~l%xZ׏1- +~lct 52X~n?~L?je?FЏwVcT XL?#[܏eqa+1~L~*ӏLj&Ҿq#Cke[:4w`}jm9>>@sуu+;|CsK#M-uUC:{-w?udq|YLl[;Ǯop=BОk==mՖʴg_gkxFȍ~7WQf<9DVr0mp=fKKKuן׎Q*ץ|fo` qwgkdlaƖ6|"מ3+h1N_8z3$cc,3 .8 ĎCVj1vg젌!.2ـ!00㑀!3?gdbʌ[db\͌db\ʌKdbLcƴ!YAbQ~p}m _ sߡ 36ŋC 8rB/;EKHSmF/ K8 O5i}kof'Wۓ~.)몽 54cV{L7.Ǔɛ b0lp˹>kTxCLj-<c>2ؖS>wTx:m^Wk9`!qZ S}܈en^Xk9`!W+0 F,rZc>˲2ߖ{>9TxO4eۇ{Zy2\bKwkc[{L/>,#2s8泇k/C̑9H\c*%xYfey̵aS 1\{NdD fҵtbu&̧ޞي0)ԮuM,05&+YݵS1낻3k1$! C2k1$Ck1$C2k1$Ck1$!!Y{n Z !!܁Kd׼ Z C4OȌN 'x MF`|<3+ qb v{TŸ_,0Hq燶{․f!nIZ;xƏ`UpD ?'{!MZ e]*-I;]\C2 qb [.gsaJدo1Cܨ͖b\@.g!.WZ ~[!XZ -dVYZ -,0iKfri1I@?/-b?iz @ 1-ƃ\fVcZy/`;7c<,0L{yYH.q=b-KnYwL]/-C[xVr]c+1yY`sU+Yw]|NEGB-k%{9nE0R!|Őػdj1va|)1v{`(NZ aWO-(GCb q f YT!?}ąT!pXŐdcQq7b4618j1$6ɹj1$vêCbMv&nZ dܪŐظw.ŐU& Z ]ekXsK䚌8j1$v7][WZ-akd`ŐؽMvOnɮY3Cb7ٵWqbH&,Z Zj1$6akŐxVMMCb#c`-FPW$nZ }yCb#ܻb-F.w)Z =dRX!M$)Y!G޶*k1$6X80k1$5f-Ć̙gg-~ Cbk9,Őڑ8.Ő؟3ٜ"qbHL67J\d2K$U7l-Ć̹lmMbO0HqbHI&)Z }椊ӷCbf Ő\9 ؓM6YƵgrMbabŐgl8k1$= Z }V'u>CuMbmgLġ]!YqsWSı q~W\쒸k2{z#wW˷0Y2qd 9ީ^qNg^31dǘ0Y Fу2F(}B4}y1x)^{i)=kK>^? 0,Dd J  C A :?"` "nmV L3i@f j@=bnmV L3i@f ӌu{Da$60x͝ řǿaDEeu!(:2ʺJ\Y͚hܸ91>QQPAE<|tֿn״wo89=շ]շowWW!+){1ނ.v:|!Dn_IԵrTB-ɽpU UlMЃ߽v:h3\YGwf,+3 u5mL_$db_ُٳP[T6G&d}}]V4?m2|5_9{xk9zIb:UUy%-o_wjNg,9NϽRCTQnfifϙvVkxOājR}[ 51ƫӁ^i;40bEcǏ895Zl{H*PuGoEOU 6늊#LnCx+֗}۾W_Qxw߾..00G{%*Lksc{ْgKgܒi꩕VͫUY]U>kڼkS9j̪9U+)f\oU^k^B=+W=*xWV-PGA4vԮ僦-[v(/7i9?VYmAvhxv'vik@_Rǖ$t4uɎ=*?JiﺳMVwSi{:BWguu1f> V9BF>v ׭u%V$B=ͳy)V7%B7G[]"Ǝ#ㅦٞ:@}{[wP3] Ẹ߸-HSK k;t^۸A f:leZUv2K]W(:tS\k|mU_뀯)5dP:Eױ*RWꯛPZC_[ykV.se\]L:55dEXd\Wts+#ZC_xk>+f:9E!/xkVV2. si}!/<ŵFUVS+RΥy "ZC_<ŵ@]W ѹ4ϡ:5dE?8]l~f:h YyUjz99Bͩ:hD4"tМf}4#tМfDQq:hDGuЌAsno:h&E蠹t4#t\"(X:h*#t\B렙f}4:h.ASE;u\G4WҶ`4WE蠩Wǡ:hfDf8{hfiKYYNn] z'XMz;XMn.mAM:hAs]z:h  4GZO@o령>B?Һ`47`47z)Bt#z3X|Zhu`47Ӫ`4?)5]-@=x?h>8BQ-#Η$ Ah7#w2"q1+Д#hL4mL4mmO7F[hڙih6t4j';&hބ/ASnlG<}1uk9ބGBs &Lx.4]Lx24?0t3t74e?@s fmn-Єρ~S#t6#[O}L8ht M4LThbuF:ݖ:#B >>N5BDj@sfa&|4#tÝnGnl> :hFuЌAs ?4cMHhEf o ͹:h&F蠙d"Z:h&]O&E>\|\4v8e]Ocw~ ތ`6S7 M:yf%qڧOg v:HzcDSj}O^Vsh5ݱ@e5}9%ڶK'xYԹmSi껨D4U-2u6=n_L=jK=ͶOx;;/1?NewdWi܀?78]hCgZ}]n'-x Ͱ{4"K܉$0$NMWW\Eutc*7o*qnEG7º\SiGSw`feUc< UYLKhulå\>W-㼿ܟ/1Z>Sσ|̙lj[N/>5vA3\{(S"( 2Gy>x>Okh=ϱ=71;}G ְE|omo|}]n9_Li#~=wf/瓼o-µ-_yN/s_DC3qfKSn {\[^"A[~]{uo-u~ٖ"뼑ϧZg_G5?]׊o~}ޖf'\׆,# Wۦz7:YW޹(^.J,RO +0Ҹ#qx{Hj2>>*0(+ZvrgUыҽ6ox-RG?.v OK^6sʼvކX*3ݦI}맸 2Y4?t<@^\&i{j}ǐZ 1$ CO1A!ي=[̐,Jun3I1ccdgdu^LZk1=gf}b5C2Di1&̐lR5<&#<9 盲qi*-u̘%J7cH+-_w) ɔŸK^,0$&U)+e^|SKqÔ>ߵKPJfH0-7Ff%n>Ÿ,̬ͧŴ~эHY`H&2-!Y˴~N,0$Ù6f%n>͆ŀ71YO3i1G;Y`H5-O)}y!7fd|q\WJJi1bVLoZod=SVӬpZ x?@i!N`V[%qGgdbcRN4vϙ!}J|Of%nۧqǤyۙ!Y4I!fϤ#Jܸ4>~YO3i1ǘd b<} 3+qoӌZǹIf!Or?"f! cnP'YO3 j1=?1+q@iD-ƟJܹ\YQ|84 9KY;M36j1x癕4yJ,0$e$k%Jc-eaRԍIcbdb^aVo̕ZWx|rf!Y.y f%/ ͈XƦ} Ggj1V2\&o&ʹ+%C!<rՊUnc?& xq4C_qT!ޫ=d'b.¨m!9ZEx!U3~/! ɦZ!WE[6ؠuCj1-!bMZ 1$cC-k%C7y ɂ޹db;9db޹dbZj1{wm ~ͻƑlZmX}VZ ~߻,Z vZ Z eHc؉HVd-x-Ie-x$۲C?$3C?,%C^%C%;Cx}IZQ6Ydbw+ݛ Z FV"٬5cf$Cۚ잗db&w'd %CDJn-xw0=aCLvo[2k1ĻKp-xnY\!1٘ B#M6C2kƦQ&"͵⍼2G2k1ĻIt}FIu-xk1^]-n,{#gUZ F(s'Y޵}Z >dc %{CKrJy-xdcR%+CMJ{-xw3avl3^٘m &{Sv1"CAo^5J*3 colZgL{EOSMg%M O7zyπK087z݉πK0N1 O+€K0}=<:126}gl3}ɞE x1U<c+ Qd@=F/x1"C,v =c"cǐXc*o0vY-b"?/#}bы'#<G)2{bG&F/ޒxQ}blы%ޣ=Ud gmdÉx\KͮuUO+4X[{o~-?c|N{^R7Ua'$$If!vh55@55555#v#v@#v#v:V   t 6F0f6555/5pFfkd>$$If֞&fZ N2//  t 6F0f644 lapF$$If!vh55@55555#v#v@#v#v:V s t 60f6555/5$$IfP!vh5555#v#v#v#v:V ls  t(065/ aPp($$IfP!vh5555#v#v#v#v:V l t065/ aP$$IfP!vh5555#v#v#v#v:V l t065aP$$IfP!vh5555#v#v#v#v:V l t065aP$$IfP!vh5555#v#v#v#v:V l t065aP$$Ifl!vh55#v#v:V l  t0#55/ / / / alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0#55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0#55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0#55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0#55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0#55/ / / al $$If!vh5L5#vL#v:V l  t 6`0D"5L5/ / / / p$$If!vh5L5#vL#v:V l t 6`0D"5L5/ / / $$If!vh5L5#vL#v:V l t 6`0D"5L5/ / $$If!vh5L5#vL#v:V l t 6`0D"5L5/ / / $$Ifl!vh55#v#v:V l  t0"55/ / / / alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / al$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55/ / / al$$Ifl!vh55#v#v:V l  t0"55alp$$Ifl!vh55#v#v:V l t0"55al~$IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V :  t<06,558555(/ p<kd)$IfK$L$:ֈ X8((  t<0644 lap<$IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p $IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p $IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p $IfK$L$!vh558555(5(#v#v8#v#v#v(:V   t 06,558555(p N$$If!vh5y$#vy$:V l65y$4P$$If!vh55555#v#v#v#v:V   6`20655554e4p2$$If!vh55555#v#v#v#v:V   6` 06,55554e4p $$If!vh55555#v#v#v#v:V   6` 06,55554e4p $$If!vh55555#v#v#v#v:V   6` 06,55554e4p $$If!vh55555#v#v#v#v:V   6` 06,55554e4p $$If!vh55d5Z55x5\#v#vd#vZ#v#vx#v\:V ls  t<0,55\5555/ / / ap<kd6$$IflsֈL6  $\  t<044 lap<}$$If!vh55d5Z55x5\#v#vd#vZ#v#vx#v\:V l  t2055\5555/ / ap2kd:$$IflֈL6  $\  t2044 lap2+$$If!vh55d5Z55x5\#v#vd#vZ#v#vx#v\:V l  t 055\5555/  ap$$If!vh55d5Z55x5\#v#vd#vZ#v#vx#v\:V l  t<055\5555/ / ap<kdp?$$IflֈL6  $\  t<044 lap<g$$If!vh55d5Z55x5\#v#vd#vZ#v#vx#v\:V l  t(055\5555/  / ap(kdC$$IflֈL6  $\  t(044 lap(s$$If!vh55d5Z55x5\#v#vd#vZ#v#vx#v\:V l  t055\5555/ / / / / / apn$$If!vh555555 #v#v#v :V ls  t<0,555$/ / p<kdG$$Iflsֈ)& # (%$  t<044 lap<J$$If!vh555555 #v#v#v :V l  t20,555$/ p2kdmK$$Iflֈ)& # (%$  t2044 lap2$$If!vh555555 #v#v#v :V l  t0,555$/ p`$$If!vh555555 #v#v#v :V l  t<0,555$/ p<kdO$$Iflֈ)& # (%$  t<044 lap<4$$If!vh555555 #v#v#v :V l  t(0,555$/ p(kdYS$$Iflֈ)& # (%$  t(044 lap($$$If!vh555555 #v#v#v :V l  t0,555$/ / / ph$$If!vh5 5n5n5n55#v #vn#v#v:V ls  t<06,5 5n55ap<kdW$$Iflsֈx ilX  nnn  t<0644 lap<$$If!vh5 5n5n5n55#v #vn#v#v:V l t06,5 5n55a$$If!vh5 5n5n5n55#v #vn#v#v:V l t06,5 5n55a;$$If!vh575Q5Q5Q5Q#v7#vQ:V,l  t206,575Q/ p2Tkd\$$IfTlr m7QQQQ  t20644 lap2T$$If!vh575Q5Q5Q5Q#v7#vQ:V,l  t 06,575Qp T$$If!v h555555555 5 25 5 #v#v #v 2#v #v :V l7  6`%x0", 55 5 25 5 / / /  / / / / / 4pxkd`$$Ifl7  qU9 rt"2  6`%x0"00004 lapx$$If!v h555555555 5 25 5 #v#v #v 2#v #v :V l  6`% 0"55 5 25 5 /  / / / / /  / / /  /  / / / 4p kd g$$Ifl  qU9 rt"2  6`% 0"00004 lap $$If!v h555555555 5 25 5 #v#v #v 2#v #v :V l  6`% 0"55 5 25 5 /  / / / / / /  / /  /  /  / / 4p kdk$$Ifl  qU9 rt"2  6`% 0"00004 lap $$If!v h555555555 5 25 5 #v#v #v 2#v #v :V l  6`% 0"55 5 25 5 /  / / / / / /  / /  /  /  / / 4p kdp$$Ifl  qU9 rt"2  6`% 0"00004 lap $$If!v h555555555 5 25 5 #v#v #v 2#v #v :V l  6`% 0"55 5 25 5 /  / / / / / /  / /  /  /  / / 4p kd}t$$Ifl  qU9 rt"2  6`% 0"00004 lap $$If!v h555555555 5 25 5 #v#v #v 2#v #v :V l  6`% 0"55 5 25 5 / / /  / / /  / / /  /  / / / 4p kdx$$Ifl  qU9 rt"2  6`% 0"00004 lap a$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  t206,55555/ p2$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  t06,55555/ p'$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  t06,55555p=$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  t(06,55555p(7$$If!vh55555#v#v:V l  t206,55/ p2$$If!vh55555#v#v:V l  t06,55/ p$$If!vh55555#v#v:V l  t06,55p$$If!vh55555#v#v:V l  t(06,55p(Dd O g6  3 A ? "ah^ɀS9 =S@=5h^ɀS9 txXO\E?]>ۊ ÀjMʇQB@k+X))TՂ\H`FI } L$%EcxsQM$B\̞;{wr!$g眹3̜3; A<}`sz_z@r7X EwO7@UO3Fi9̱֬6[]8Me0lyK3fL^u ֹvH52,er_u#BChdbU#HTa/R*Xeqb߇|56v'@SеC6Ѿaſqc9W2j+ìab#?rᩦmd*eLOtw{߹Pُa'<\1>.t}cv bv5[cv,xd>k^e7^腮%GS_$IAh$D&C1[@ y]OZ7NX$`c^和#Gq*47g]iH1D~/pa`OU{it|2tBcPdc,-j)ؖ/V'1/x_E9!95Sl{ }:3a(cJζI ID;;\Пp[ʃ{E)y YF ~ykf,bn7^l|_gVἮ榱Zel`g97a}d伙oSJֻ|qHl o#58͢ڭ=,gsۈc\p%l Lso"]a&`9f,iY4c<<˭Wiy 'YLg, y6BbWAe#@  F>H+@׫sXǖ5f x֫f (L[dY]0 U(VUc8f$S9jvh!. GC]8TQ䐣ʆC'Oy(;絨_kMx1}L?2n#0u3s0 w>P (x,{WcqXք㨄1GmJR8&pLQIU)9#%!DWD+qtZ8طnT vg u yÿHoI8G \o8įK"쿑濑KoTB-';ɡs#{3KqqN"} m0M.i\zS[u'{J_1%>ݼ,%k|,bbSd1Nq!U!8ZL=S1?"]dCxs }#`ޠ1Dd  6  3 A ? "*k꫱9xo>@=g*k꫱9xL5xY]lU>3ZVXj nk 5)f( i ~6R~"R`АFIc|1QyX‹ Fyc!Ax<4ָsev3`'9s}{j2(_K7q@hϰ< 'bL;OW 0R$ Ͼԡ ϥKǩh)1!XZ 71EpShSV=¿$z2 Z?X5ND]gp\?5u=sCHHE!Fq'|r{ Asi^*Ӯ$N^"pF7#O]wr<u3vom;\Ƣ%R­胋]۹C寢4(.}.; 'o&OKY__L: ԼYž8 ǐNo{q Ss~rŠݩbiNkOlxE#⼒]5H]|uwXt!nQz~$vGy m;_hKJ/{g+8k`%tf< )`5_}۷|c0Ssf#$jxrC.<'`]kp.K7|}o=V12~ +oA`S ]Ș$_'B;Z ouqoɷ:s9웝 93rþ cslr9 91!þ] c9]&*11$}?:y#s⼒R}?'r+$',x߈:fi_#ř={{Ύ\7M[P|||[hFn{.o1/tg~;7Ar KK#}J:l!WIwa W>sӼi'?k0}Dd M d6  3 A?"i9| ߯[@=i9| ߯)+ xY]lU>3ۖe-u3ەH"QJ P~H &MJ _LT!mH/&>)탁Ħ;gfNﴳsgݟs{vZl)/C"m)c!J5@yM+!,+{m-=-qlnM{2^WUQcz&X׶wuSc*j!`Yz @FׯCb\7p֗rʁI?3G#6a5[wDwnjjyh@֛jK"KO}_'=xYzR!  8z˧ zD<Ѯ9Nîz;v;vgFIvSߚ2W1#J#9${2;f E0M»pϵRe sc=\1R0׸9q!.~bs ä M\՟a8}mųO#SلŎ[Ua927}9 k0XJ:-< ₽|b (k)ףRo&,b#:al8 n񰨃 me gIȸQ \YXXZc-q7=r <~t?b4(7pawT1l0X0w`߰=_+(?w",˜9wܰv'D{vxj)8j0R;?XR{s)c;)kMWi 瑣;~؋sXg ~~L{[K%7d1* +ϥK-XA{icV\]=:љ]h2~e{Cݯ9q7N>3Wb;l2X~bTS$#f?da8 8,0 G%q4J8xTg [Ǔ(,>J8aGOv섭wvATAބbgCŎE֦$_SW?Fq Ml E#~4W )?.C{%<7 }|C?#뫺?$tO%e> PL]+%ym>Qas0?9r̚A6ac7q9los;?9Ni1DC6t.p,b{S~F7\P9dk_;g.6y)46Y/P>B1ɲ~'9@L_|%ɺ넳VO!U8VPӧSXh뫄\nP>eV.CDd  [|6  3 A ?"OA@`ء@=OA@`n[xXklU>3v MTvc1W $&}hM@)E bxN4 UK101ۄ?&Ehۤ>ÔjӚ93{wzw Is}q;W}~D" djiP`f XC׹o5S5KxzeC/!qf6 ތ)-eV]d^#BC@PF"VE7aڏPX3=7 >D+y^P#Z|4U ;uƌ snj|Ѝ @yMl+Oزj'=T 3L$^WUQc*g@ݶ;׶^P1,$GQ|6egp^Te nrnvxd> jqg}"ެ9cZ 5uVCcl(҃+ؕza]oLcI.ݨ=cy}B>+ _(jNo mISGox_w~GLqLAMyOqYyuKAC" p@V=bԋ,x.q9in'vC]v!K!N6 ("Rb2,SBr8-QELzVKnqTXjތhVߎNr(Zw:K>1w8>q-E}JbAAsmrO ܩǙxr Xa:{Zұ\;kX>g1ϢgѾ~{B"?5i }0g9,բ9cfϻ {N>XW kaN1icm= .VWƌ5^=.t3q8yPsoƲeq_?\<* aKo6'NcMYmCӍWAc#DW{+lܺjGmIJ}.+kpO5p-,՘ 3y~!ֳ8ً222r'_ŋS =s\E c8.I8λ䨸 GqtH8]r߅#8$y.9pI)ˇ8)klnb=y ~r [Ƿi^FYA1.C6J0Am·n'(Q,t$~xMN7 Y \*jH~%~e ¯or_[$.w.B}.g- j/!Lk*>:sw# R@&Y'‘O6y%GqT픗ls7Y^r!=6y%G/q C1dsi8d8>؊ݯKgݛk>._2sKxg^k_! @/&)N!_66mW|}z ׈Ov (;H:Ov {PD|KwHn7_?G;5KOt|tWPoArNf{vDd  k6   3 A?"y6ŬNiKęU@=M6ŬNiKę8/%/xXoU?3ۖ銥]kM~lq ]~P>ZPP_t(DヾJ1bLL\|?414հsl`gsvι39{\  qC K}Eev<R ˃dkǣY4r:o}E mmަ\BXv>(ڄӯm9Z-u/ZHt4 h4ުՆv߿o&'jG K (}H+Q#Q-CʛF @jDuӼ\@*j1+hXt|CfB%vцߊ9l ѓq5ӓMw8- \4p;.򙸼Nr+ EQ4&Q&U}}Ce{ڛ{CPJDd9*ˡ@hw@Dfy^GyE{C>p,"EΣ% jQVڋmSXI=H;"hT}_)8^}†u0n0h v›qDž u!%Lm qtBF ! B!/-%E\ b*Z%yG*`ܚB6Pc}-% ~b qk},P{7Rboa$r΍U~65A-G䱔mH#Z읈 J+~K/fvaV&{P__K[/PT7'e2?Z9|K6+E{9/C[_),WYvu ])/ݴU!㏅-;{);Ŷ}ӰUє4vu\b'e` !%bOq|#"L\o>]Kw # }٦Ukgj)\K/:k8[ z3aۼ.ja֫1pn kxQg"Uܐ)OP"M=JH|5nb'L$Ac繅T'iq]Se Ϲj+s ]6۔Ej\gΝ{f^2=gޙof948_o^ _|}_/xǽx[P!A/|nI.?ohW]6ixou\&LGWbGV.'ߡ]+@ʮfZ8J'>燠 fp'9P oHC3^53&=H&C UXXvآhWP#f?bq9ug>1In bۈ㈹U9cs $>;Q8re>Ş p|aG~ٱ׹{.ߍR5H;߾m޴zS Eki#q~^~3v{a4AaǼ.j!H8}45g*V ZGGU-]x?p`L0]Q`\tn~Q`pQ?F%cU`TĨK'O~ }s"gky<1%H8jISCY?0}ZqMי1O^ιB>mfS]1B ZWamȈ1\cd1^V` sq1N)0θ8ctAGJvY}"KdŸ$ &_1 aط5¨fj þIHc mϏb'&acav 3;6*XHno|M)NSr 'e<ՍXVm/TgoT} yft;v')Rdzht'gXI1(Dd  J 6  3 A?""?tg)\0bwC @=?tg)\0bw<n &xX]L\E>]~TtPZ -Z@j66B&R!*1jRmj>}Fڧ>qPꃱXZLsf.˅l+79937?gFH~Q[wh]w鰃zQ{ESO#݂+rkћ|E!|ݮt֞r/]݋m@#i,Kjea4LrIn9.ʿ;nẅɦE@ x'kKz֚mQn&ӿ[ԆQ(\!S/) y+bG.ݴ&!pE&nVq..`v;=oO fK7 n0G16\ߛqx}i܃ׯEsIz't@MO8}ŗȧ1Ca cRPT;z<\ʺy{9_n~[f-NSW1:~K4Y> ߭#.40  |tj?x W {'|kD*~ݱ94imd;yg˅<7|1_U0|͍r|9O(ynLByg#^O2wOҒ)57(.|W|ZξI>IHn`ْ_dSy+w#:`IDd 6 .S6  3 A?"+C › r?@=+C › r?<JxX]L\E>]vY Fb!5i~j-&46)--&>`$0XmbCM|jkԮ`b>O}0@Jd=gr!$99s((I/?w/8XKOS7 0aqDy6 `|o,ggj ^4֙y=M;]3OE}32F]` B@h{_9<0Ѓ&3eh֦fsmPsoaJ{!Ũ {@9+$zHkg uKkŨIasS̟soLtjPRrck2(3bJv)e,ڢ%-)}a+ 5D.P*Zj{׷^1UK>|?y.eeHKYA>YxpOk-C?c!h A-$lRKR` -N`Im_OY*ƿ+; | d?YɁxn悵Yw,: sg/*X) Oz9߼zۺ<~Sc|!bیlۧ1Ы"isj^5蓆/nwa\g/)4 Ǘ=$(ά-%uIz5* (Q.o|U'ZKqD=e[qA]/ X~Ws-lԜyBD^ Gn)O|2Apu2 4B{MIases  pt3G#꒣~J(8*]r'Oy:nj_kMzMm/tܫ3=BǑE+,@9Չp cp(Ԑ eݙ?vD)ʤ&n)ÌQ׺ô8V7įς/*{]Y |vfcqK| |tϯ5qCX1_wlMC9a*xg˅osr䂋|1Sz]`Hק8Oz+>ʕa޼B_Ғ+yh_f>իZTrsSܤ%Ǹ82غOұJCi+w#Z $ړ/},Dd 1 X 36  3 A?"+,O)G+i@=,O)G+i< >xX]L\E>]~mKa4҅BI-郚*)jڪ4 r FbԤH$1>/4 MF_\dLSARF̞;\f 0|3g z 2. rW46oaŗN~gyCĕЉض `|]qfۑA وSpML~L -G24,Kr["Bb@_lF,3 ~[﯋oB& (cHWBuoEy;† J+/M׃m}]GCCe}Ċ7HkcNYPߺkgǞ L1s^T,Pi]#Ѹ]-q{xb>l IW\U F?4w9P| 6W@dfdob6γk<;dgW#hEo'aJ1K^{RBX̃#潰WN v2_`xOta s"$zXK8B T8${A.@= Td ]rM*y6οՔ58+rΚ$%qZlg,: % }"H>ˉ6T4E5O}Cs'塞j6lb3 p1z`R>IH(/N[g2_rGfN`iϵ`rߓڛLȯ%2՟h|C,z٬5>cQn&ӿ[ԆQ+;wl[&eiKUo"ߴO!pɵ,*im\6^I? {ޞks fJ7 nwf.Ӹ4^G>xo~S%(M#FOo|U+|U,ۻ`'f=P-ndG [,^)hR3Eb$x5!דGeeO>cK'*Wc|}8uQnا뒣zb(WpؔCO:OU>Ta#&WLss鎩Gr|ʁ=Sg_f̐a8kpvh3)$T|/xu3;9_n~[Sk-i5_to.7#9~%~m P%~(;%sU|O{G8 W {'|kD2r~ݱ94imdgo:yg˅<7|Q_srF9y٧hntF)@9T'⣸CX }KK{D)+sRTY&f}Sg$L')uq${7LIod}Tiq+w#`bIX;$$If!vh575Q5Q5Q5Q#v7#vQ:V,l  t206,575Q/ p2Tkd$$IfTlr m7QQQQ  t20644 lap2T$$If!vh575Q5Q5Q5Q#v7#vQ:V,l  t 06,575Qp T$$If!v h55W5S5S5S5W5W5W5 W5 5 #v#vW#vS#v W#v #v :V l:  6`lrn0$, 5 555 5 5 / / /  /  /  / / / / 4pnHkd$$Ifl: W T U #   6`lrn0$,,,,4 lapn$$If!v h55W5S5S5S5W5W5W5 W5 5 #v#vW#vS#v W#v #v :V l  6`lr 0$5 555 5 5 /  / /  /  / / / 4p hkdt"$$Ifl W T U #   6`lr 0$,,,,4 lap $$If!v h55W5S5S5S5W5W5W5 W5 5 #v#vW#vS#v W#v #v :V l  6`lr 0$5 555 5 5 /  / /  / / 4p hkd&$$Ifl W T U #   6`lr 0$,,,,4 lap $$If!v h55W5S5S5S5W5W5W5 W5 5 #v#vW#vS#v W#v #v :V l  6`lr 0$5 555 5 5 /  / /  / / 4p hkdx*$$Ifl W T U #   6`lr 0$,,,,4 lap $$If!v h55W5S5S5S5W5W5W5 W5 5 #v#vW#vS#v W#v #v :V l  6`lr 0$5 555 5 5 / / /  /  / / / 4p hkdl.$$Ifl W T U #   6`lr 0$,,,,4 lap ;$$If!vh575Q5Q5Q5Q#v7#vQ:V,l  t206,575Q/ p2Tkd|2$$IfTlr m7QQQQ  t20644 lap2T$$If!vh575Q5Q5Q5Q#v7#vQ:V,l  t 06,575Qp Tj$$If!v h55_5_5_5_5_5_5_5 _5 _5 _#v#v _:V l7  6`rn0{$, 5<5 / / /  /  /  / / / / 4pnDkdy6$$Ifl7 Y v 4Q $<  6`rn0{$,,,,4 lapnh$$If!v h55_5_5_5_5_5_5_5 _5 _5 _#v#v _:V l  6`r 0{$5<5 /  / /  /  / / / 4p dkd+<$$Ifl Y v 4Q $<  6`r 0{$,,,,4 lap L$$If!v h55_5_5_5_5_5_5_5 _5 _5 _#v#v _:V l  6`r 0{$5<5 /  / /  / / 4p dkd?$$Ifl Y v 4Q $<  6`r 0{$,,,,4 lap Z$$If!v h55_5_5_5_5_5_5_5 _5 _5 _#v#v _:V l  6`r 0{$5<5 /  / /  / / / 4p dkdC$$Ifl Y v 4Q $<  6`r 0{$,,,,4 lap h$$If!v h55_5_5_5_5_5_5_5 _5 _5 _#v#v _:V l  6`r 0{$5<5 / / /  /  / / / 4p dkdqG$$Ifl Y v 4Q $<  6`r 0{$,,,,4 lap Dd  36  3 A?"1_CXi q S@=_CXi q<3(xXOE?][@(Vɖ,tK0фWR M lj"`I01jjOM)a/*R&9۝vv $gٙs7BtCg@ohJ1Ulr u{`@P\Bz4dĩ+~w:v fAMH>խ,MgN_uݍ:B6bH$kua2sy8^cLeA (s+Α7GK8еʖgG!l6|-lT FYܣze Gƨ50##ְoU4Mhll ilHkÐ׳ó날?1crcrl ^!#׿Ju@AS坽C!MYn,MurCsrd .Wݱ\]T*sP^!'mOpnn((6 P}B ǔ@?L0x5p ? ꘁ. .!oUQ8#?.ĬT|c#t"[TϾwFTSË״HnuV(^ºⳏrEU֩`dVI< yx;>92߃4E[ _*֮OzV[.=,#L:W55sn9qOPhVʇtByVMyq|y1gW7/lҸۏjm3r~߆͓bj^5-M_<\ pF`l:$Ӽ|_#Mu^o>֝XA3:`oak]#\G 0j j.k`٢+xy 춥N͙ĜTհNyr;}g<,-U ^z5)7,Ӭc!ơM0c@a2ƨQ`9ĨO-r9W|irOa8>S ''2LOBZ@4H/Y_߻7FjS GS`2F1FcZZ+0cb*0c4hgݎ1i13Ɛ#Û|1&1 c|9H;ƕ;%}Tt'WזTx5Һ͎+8n2#/3^1WL`m mL]=xסLZg_/I«@ǹYxWrZJMsr2SRRH.bOjڟC--~wuۉ'?ѠJDd - (6  3 A?"* jtv8Y@=* jtv8bx͘oU ]ޏnʹ]kHPQJYhJ RabH HR%1D"Z5M%YϽsff@&9L}P. ^09 jk \~x|(, ?k:Vѡ2kwP~*[pkF Wֻ"E YՏR GGi2*rmt{;e@boCjR56I->,m;vF+ ;F-J֏F5xer_Qե= J'c.5 ôxKJyU%OKhoٶ2ã}V\ͳ IaM\?k\z׫3iO69_Nt95AYV-At=V7nHіzt=6F Wh*,ZŊis.Ю:+n=ڭ/ ۃv{ Bn,.of=%ۃS9uK C015jW[szargZxpizED!vq(},Ъ_Rrc8wPԭgbKBT}taHތ7l#Ki[ekjKx\n!fs!OYLW@n=D9//|`Q,_/XZ} "ֶaf*=R]>c>4ދ`߰]_Rvh a BO8̉o0 U ] XƶRw/&}'pͩ5*`|sp  ӗiYB4C<'cRw$/Yey!(~t}feʥg7q `'Ѫ]Fd|e?z~2k֘9mf"W-#6,N,wPY2;)ND\U(VU1J KF-0.s0D¨vhp`ISq͔+QsRipZ<^yx e>HFcK8~.29KJxQ7 _-,ַ/({oQxl9*nOmC9C뉟oZuǜ&ne6Ymz_߉tohՋ:;"T/]_+X4`~Dd p 6  3 A?"q|vWjQ}aM,>Ti֢RP"+JƊPcbQh!ᏉZ-?EĆ5Y̞ٝn6 &gso̙9=Q>?0\2!1;XT1:1<q=UܧJT`ˋ'ϲfg#,+R)KQ8'\(V#br d9\q0(&lp/''ϥ\nG"m1ș27|3{n1M\geT"mYvkC~:3&-z믲BNϹp}2oW 6|p0y|[;{0X屬/5a}EsXͿCyֹkMݹ̷81{v7:L$Np{;3{/?{ǑvX J (|D߮X |0=/bg6c^ SAd/|cK6+5f^{jؐYDe ʄ-N|(NN\or\M qL*8r.J 65KpG!Ǻy)*֔M:[9)((Glr8$S͘!{}0:pOc ŽK?"^Y (?3ܿ}x݀svkp1Ffs nu_P;_M[?>kvGMqƾu⟡ŧ=3TIr#ciIG'qtJV&]H'+.+@{EܴwOJėM|hIJu jq}:{~X~nw:ϼD|۬t}u+]|%J黛~Kyl}{Ҿ8f|{QΔTΖݛ[•Ϫlݯq:g)Dd 0?6  3 A?"q:-c6R<Mh@=E:-c6R<8!ρxXolTE=j$\+smbBhHi`j6BT `0Ab$@bR|S?A b" (&@6۝[A\AJå~bM(>$ `[T+ z@<|i\]!PA4!3pCL701L?jH4 T D"5סLyS7}T բېWE~cNj X1~u#tAܞ> M&'вe-6BB/ZY3vRRjcNдdQˊ2;YpR?_ OcbU1k(W %|CVn^ ,nkoh/in@ɰuLk#y|#ٞW0?d#?b0b8rGP(Pmr(W˖{T В{^5l/l Ԥ+WBeAEOB=M ~KϠ a;$\u]l|:" fvGOQ hy$tJ)X4*״7hsuі\荤]3.XNHg< ]|>3^ݏSRm7!u1%0')L@k}1sqRYYC B,USvTx!؍Oɰb4(a쇟4%-[nt!\i M`¸_dЉAx2mB%Gۯ!涾kWP&צ8Y4?W!ܝ&`bIɻlMwݙ{+%;E/| bM^R{қt2#GZH]piiΥg^OpY\%o+]PO17RR.ܹ} s˶k-6rĆOq%HzqrxĠ Q`*88f]z0c`{Ę킡['Oy;$_9%%FS' ޫ3cG<Нebj1Ё>؀=SXqm:aKnq+Kqs5'HƘxƨ͊Qi0yƘ9h`,1'+F;c`txƈex1j0{ƨɊ>c`xƨQ/M2w E^8q. Tܐ/7J"+F/c*'_c!_a!_0t|>o>v>|}O}rŇQ }|u* 1ޮ|`~=WFu,_xaI{IޫH;y{tn£bsz ]>;y:yC.:0ļl(mrY(xWzFy+z{2x7xj$$If!vh575Q5Q#v7#vQ:V,l  t06,575Q/ ap$$If!vh575Q5Q#v7#vQ:V,l  t 06,575Qap $$If!v h55;5;5;5;555{5 #v#v;#v#v{#v :V l7  6`Z0#, 55;55{5 / / / / / / / / / / / / / /  /  4pZkdi$$Ifl7 Y E, (#;;;;{  6`Z0#$$$$4 lapZ$$If!v h55;5;5;5;555{5 #v#v;#v#v{#v :V l  6` 0#55;55{5 /  / / / / / / / / / /  /  4p kdn$$Ifl Y E, (#;;;;{  6` 0#$$$$4 lap $$If!v h55;5;5;5;555{5 #v#v;#v#v{#v :V l  6` 0#55;55{5 /  / / / / / / /  /  4p kdfr$$Ifl Y E, (#;;;;{  6` 0#$$$$4 lap $$If!v h55;5;5;5;555{5 #v#v;#v#v{#v :V l  6` 0#55;55{5 /  / / / / / / /  /  4p kd v$$Ifl Y E, (#;;;;{  6` 0#$$$$4 lap $$If!v h55;5;5;5;555{5 #v#v;#v#v{#v :V l  6` 0#55;55{5 /  / / / / / / /  /  4p kdy$$Ifl Y E, (#;;;;{  6` 0#$$$$4 lap $$If!v h55;5;5;5;555{5 #v#v;#v#v{#v :V l  6` 0#55;55{5 / / / / / / / / / / /  /  4p kd}$$Ifl Y E, (#;;;;{  6` 0#$$$$4 lap $$If!v h558585585555 #v#v8#v#v8#v#v :V l7  6`Z0,", 55855855 / / / / / / / / / / / / / /  /  4pZkdx$$Ifl7   !888  6`Z0,"$$$$4 lapZ$$If!v h558585585555 #v#v8#v#v8#v#v :V l  6` 0,"55855855 /  / / / / / / / / / /  /  4p kd$$Ifl   !888  6` 0,"$$$$4 lap $$If!v h558585585555 #v#v8#v#v8#v#v :V l  6` 0,"55855855 /  / / / / / / /  /  4p kd$$Ifl   !888  6` 0,"$$$$4 lap $$If!v h558585585555 #v#v8#v#v8#v#v :V l  6` 0,"55855855 /  / / / / / / /  /  4p kd$$Ifl   !888  6` 0,"$$$$4 lap $$If!v h558585585555 #v#v8#v#v8#v#v :V l  6` 0,"55855855 / / / / / / / / / / /  /  4p kd$$Ifl   !888  6` 0,"$$$$4 lap $$If!v h5C5C5D5D5D5D5D5Q5 Q#vC#vD#v Q:V l7  6`UZ0|$, 5C5D5 Q/ / / / / / / / / / / / / /  /  4pZkdv$$Ifl7 ^ *n $CCDDDDDQQ  6`UZ0|$$$$$4 lapZ$$If!v h5C5C5D5D5D5D5D5Q5 Q#vC#vD#v Q:V l  6`U 0|$5C5D5 Q/  / / / / / / / / / /  /  4p kd֛$$Ifl ^ *n $CCDDDDDQQ  6`U 0|$$$$$4 lap $$If!v h5C5C5D5D5D5D5D5Q5 Q#vC#vD#v Q:V l  6`U 0|$5C5D5 Q/  / / / / / / /  /  4p kd$$Ifl ^ *n $CCDDDDDQQ  6`U 0|$$$$$4 lap $$If!v h5C5C5D5D5D5D5D5Q5 Q#vC#vD#v Q:V l  6`U 0|$5C5D5 Q/  / / / / / / /  /  4p kd<$$Ifl ^ *n $CCDDDDDQQ  6`U 0|$$$$$4 lap $$If!v h5C5C5D5D5D5D5D5Q5 Q#vC#vD#v Q:V l  6`U 0|$5C5D5 Q/ / / / / / / / / / /  /  4p kdڦ$$Ifl ^ *n $CCDDDDDQQ  6`U 0|$$$$$4 lap $$If!v h55555555 5  #v#v#v :V l7 Z09!, 5C5D5 Q/ / / / / / / / / / / / / /  /  4pZkd$$Ifl7 tT5  CCDDDDDQQ Z09!$$$$4 lapZ$$If!v h55555555 5  #v#v#v :V l  09!5C5D5 Q/  / / / / / / / / / /  /  4p  kd$$Ifl tT5  CCDDDDDQQ  09!$$$$4 lap s$$If!v h55555555 5  #v#v#v :V l  09!5C5D5 Q/  / / / / / / /  /  4p  kd$$Ifl tT5  CCDDDDDQQ  09!$$$$4 lap s$$If!v h55555555 5  #v#v#v :V l  09!5C5D5 Q/  / / / / / / /  /  4p  kd$$Ifl tT5  CCDDDDDQQ  09!$$$$4 lap $$If!v h55555555 5  #v#v#v :V l  09!5C5D5 Q/ / / / / / / / / / /  /  4p  kd$$Ifl tT5  CCDDDDDQQ  09!$$$$4 lap $$If!v h5555555Z585 f#v#v#vZ#v8#v f:V l7  6`SZ09!, 555Z585 f/ / / / / / / / / / / / / /  /  4pZkd8$$Ifl7 uU5 /g Z8f  6`SZ09!$$$$4 lapZ$$If!v h5555555Z585 f#v#v#vZ#v8#v f:V l  6`S 09!555Z585 f/  / / / / / / / / / /  /  4p kd$$Ifl uU5 /g Z8f  6`S 09!$$$$4 lap $$If!v h5555555Z585 f#v#v#vZ#v8#v f:V l  6`S 09!555Z585 f/  / / / / / / /  /  4p kd$$Ifl uU5 /g Z8f  6`S 09!$$$$4 lap $$If!v h5555555Z585 f#v#v#vZ#v8#v f:V l  6`S 09!555Z585 f/  / / / / / / /  /  4p kdR$$Ifl uU5 /g Z8f  6`S 09!$$$$4 lap $$If!v h5555555Z585 f#v#v#vZ#v8#v f:V l  6`S 09!555Z585 f/ / / / / / / / / / /  /  4p kd $$Ifl uU5 /g Z8f  6`S 09!$$$$4 lap $$If!v h55?5?5@5@5z5T55 5 #v#v?#v@#vz#vT#v#v #v :V l7  6`od09!, 55?5@5z5T55 5 / / / / / / / / / / / /  /  /  / 4pdTkd$$IfTl7  L ZG( ??@@zT  6`od09!((((4 lapdT$$If!v h55?5?5@5@5z5T55 5 #v#v?#v@#vz#vT#v#v #v :V l  6`o 09!,,55?5@5z5T55 5 /  / / / / / / / /  /  / 4p TJkd$$IfTl  L ZG( ??@@zT  6`o 09!((((4 lap T$$If!v h55?5?5@5@5z5T55 5 #v#v?#v@#vz#vT#v#v #v :V l  6`o 09!,,55?5@5z5T55 5 /  / / / / /  / 4p TJkdR$$IfTl  L ZG( ??@@zT  6`o 09!((((4 lap T$$If!v h55?5?5@5@5z5T55 5 #v#v?#v@#vz#vT#v#v #v :V l  6`o 09!,,55?5@5z5T55 5 /  / / / / /  / 4p TJkdh$$IfTl  L ZG( ??@@zT  6`o 09!((((4 lap T$$If!v h55?5?5@5@5z5T55 5 #v#v?#v@#vz#vT#v#v #v :V l  6`o 09!,,55?5@5z5T55 5 /  / / / / /  / 4p TJkd~$$IfTl  L ZG( ??@@zT  6`o 09!((((4 lap T$$If!v h55?5?5@5@5z5T55 5 #v#v?#v@#vz#vT#v#v #v :V l  6`o 09!,,55?5@5z5T55 5 / / / / / / / / /  /  / 4p TJkd$$IfTl  L ZG( ??@@zT  6`o 09!((((4 lap TcDd ^*fD  3 A?"`""dz-ш)}"T@="dz-ш)}"mmxXoEc1I|T&MSFg7R!UgIDm@"IKԦ$R[⨄DC ?xT*Q˞sܒƻvgggNP,3{4' JxnlhC9߭!4%ޡqAbF_t*xQXSTU;}Uέ6-$ "'֫84z5%Aa ,E-Q!$IyFC__}5ϻ%`ڎ g!gD~8iCwz %p0 }L mߚ8~sf.pqeb&Յ}5͵a9{sd(}eFk=,xn5Spw7-zuΘ3o)ps؏vjA\˞;x|N']u>!iwp Ldֲ|Oi3""ۗk}y2v\R{; 4w7y틅U"8z{0ND8:_Uyqyۃ3C 1gy5\!SF:r'W}sWNZ1q,G9Wp}r<8TQ#cΰEgm~ұx/zZw'.r7z<6^@15mΣ2p c+UEhRq#Z: ~{}*o|} ~2bc &#/7-%]"g*(sT _KáIyȷ'(~u/kb:;ZxPT9^S; (za\%9Fץz7w!eR?}%\9ʐ+;Fa Dd  <  C A28?"Z";)P%l@=dZ";)P%iR% 2xXMlE~8i)%Ɗ#U"SI!!(uI mU% UčS qڊ ^zO9rjZfwo7[xyͬ58}{/L@.`D1bq +T t{ڹ6cpuWTۯE]BϠ~l/-J^ bXv,:/oF8<,s&lQm՘h ]=p ?DzJO]u*oٲzss+/=>EK}c7%koNO[Q?ƀ9'9e>юr^R}= o7 z^]3֌^=Tͫqɩc,Qi龴]~CvSE{nh잊mHa;X={9&=+$qٌqq vcmX5YJ ?1tIv ~74Kٵ%r*(|׻m!,[%n6wc_FUY<=|_K>9> 8?y-,ʪ掹'AД,/TCTumc-ϴ6 '٫ڛXiKXb:c3ܙTR&qI& s)bwq s6=ocijKX/hX owYBw\azb?] d)e9~bMuڃ|~B3.98ae8sIgvɿUG1;i Y/5ʏo4Lg8'{ "GiRQ˿t4;I}:i\Ӵb?݄ߨo ?P෇ $.~OHT~?Wķӄ`gِCUr|6ܿM"øi۬1]bSphodWy,޷M]Gyw`V[z`r@Ie\-92W>+Ot,)?K•y񦘠aDd Q6  3 A?"NCYݤ jQBl@=dNCYݤ jQB}c'%a2xX]h\E>nY5Yb*$B h6?M۬ Ujl7дi{]6` yDGA}*oj 탫O}QK=;{3 ۚ93}gΜk (wPT7&!sO XkX]k& \F/P1&$$&6!)b5oaрI "FqhX,ƺòyg+ն(J|.Q7,8?0.z\;%<^ZW0;V]+ڶ=: k^{9@ ú2>:'d=ǃЄNe z- 0LiB ۑf숏hHo.qϑ|wQОҾ2#vۖh);XC{7Gceݚ;3Onž|Y{?ԵT4ʜᎹ#A=Dp+!-sfp "#1&]μ;fmչ~>X˹ˤz)-p;*J/Ná1TCǮhI_n!mHH;ǐo:.8d0ݥ!K2"_坣D+T=R7,3V=s"ۗco~0vf_>P( n_IJ=Q/r!Q1B>ԒWWk[5ت9S.|&W˓j?Qys(x,'dN|_" %$G6 G'GOLwtX\rQ;_wGqГdaj@95747ax; '(u|57hc>j?q ~'~o K?Y敏?{5>/0~Z߇|;PP1Ef={̧~}WſnHCCwIRWᇯ`&k"!U @!k9r@ sH+o*_CefY 7=,%IqgDd F d?6  3 A?"sk;G]<^U @=sk;G]<^U޼QTxX]lEՎmZ׵*aJTcy@"&M'JHM咴 iգZD< URUE}Aj CDD2{s^"w;ơGzC0@I`LJs_goj` D޽K1o}3 u3>5pB=FQU /۪%cS BqT aOry7<\4BѢPW.(Zl<82yD(8ʛ"%S(#*,,)iF 4-.dvMK^*cM14> .kXr]ppP_Q^S1 3Eq|MߒWiW0ё#}Ù1XPTQQ2>m4m6o5vcOȻ^YÈ{D`ҳ*==6k::PQf={ubԣ~n ߊJf%rEyt "HN]to? qws{&(YoNiiit6ڧ-{7E>LVX&k΢ēNN0Rv_Y3S&pW̺tƊsRyk9xl Z*1k%Ee?h&a +9o.`6. C2̉sl{gH4*B(1oڻCO~208rWn= emǵ4_jq,Uڃ~|^Z'(Q8Bߝ&3_fϣ QUoaŽJ%!Ԁt1ݗot|)K;^/г =8Q m_+~es~bZs&=mf$ۯ#7q'Azi#Of?IUC *舓q:Z萭O##1Y墽6/u.>qjT3v ݇uɎL|`9Տe) GA'޹3gn9.Gg&/JQچ1m\T`G ?.Oxϸ' Q?L-G|qowy߆m.? -anլ#>7'*{po==Che{_o5Q u(oD=,vD* H"oP lMQNIViM ίʯ.>S-Z y yQMGh Ʊ^o+y~X vDG`Dd  6   3 A?"{~L-<\R֧/WX@=O~L-<\R֧/Pufn^xX]lTE>wvwln1./$miX" /$>41D% <īD^L@?c69sg޽m$gf:|9gjp)Ҕ2nmC;40xZI_~*(xi Blu!4@҄g'"Ř kL">3Pk4!_R=iD`pxhWX b]}8qCГp{z ^j͙wtrU:Oy#ߐ#}7}cc ѻo }0r1 )ߴI#eEoToPm-M)Qq^ G18NW#^Kx{Şȗr0nCb@2s*ϔQ(MJی%(k? Ez$$If!v h555558555I5 #v#v#v8#v#v#vI#v :V Z05558555I5 / / / / /  4pZkd $$If p xa i)"8I Z0$$$$apZy$$If!v h555558555I5 #v#v#v8#v#v#vI#v :V   0, 5558555I5 / / / / /  4p kd$$If p xa i)"8I  0$$$$ap $$If!v h555555h555 #v#v#v#vh#v :V l7  6`SZ0", 5555h5 / / / / / / / / /  / /  / / /  4pZkd7$$Ifl7 6I\ nlt"h  6`SZ0"$$$$4 lapZ$$If!v h555555h555 #v#v#v#vh#v :V l  6`S 0"5555h5 /  / / / / / /  / /  / /  4p kd$$Ifl 6I\ nlt"h  6`S 0"$$$$4 lap $$If!v h555555h555 #v#v#v#vh#v :V l  6`S 0"5555h5 /  / / / / / /  /  4p kd{$$Ifl 6I\ nlt"h  6`S 0"$$$$4 lap $$If!v h555555h555 #v#v#v#vh#v :V l  6`S 0"5555h5 /  / / / / / /  /  4p kd'"$$Ifl 6I\ nlt"h  6`S 0"$$$$4 lap $$If!v h555555h555 #v#v#v#vh#v :V l  6`S 0"5555h5 / / / / / / /  / /  /  / 4p kd%$$Ifl 6I\ nlt"h  6`S 0"$$$$4 lap $$If!v h555555q5855 #v#v#vq#v8#v :V l7  6`6Z0,", 555q585 / / / / / / / / / / / / /  /  4pZkd)$$Ifl7 /' <!q8   6`6Z0,"$$$$4 lapZ$$If!v h555555q5855 #v#v#vq#v8#v :V l  6`6 0,"555q585 /  / / / / / / / / /  /  4p kd/$$Ifl /' <!q8   6`6 0,"$$$$4 lap $$If!v h555555q5855 #v#v#vq#v8#v :V l  6`6 0,"555q585 /  / / / / / /  /  4p kd2$$Ifl /' <!q8   6`6 0,"$$$$4 lap $$If!v h555555q5855 #v#v#vq#v8#v :V l  6`6 0,"555q585 /  / / / / / /  /  4p kd6$$Ifl /' <!q8   6`6 0,"$$$$4 lap $$If!v h555555q5855 #v#v#vq#v8#v :V l  6`6 0,"555q585 / / / / / / / / / /  /  4p kdE:$$Ifl /' <!q8   6`6 0,"$$$$4 lap $$If!v h555555h555 #v#v#v#vh#v :V l7  6`>Z0", 5555h5 / / / / / / / / / / / / / /  /  4pZkd>$$Ifl7 6I\ nlt"h  6`>Z0"$$$$4 lapZ$$If!v h555555h555 #v#v#v#vh#v :V l  6`> 0"5555h5 /  / / / / / / / / / /  /  4p kdC$$Ifl 6I\ nlt"h  6`> 0"$$$$4 lap $$If!v h555555h555 #v#v#v#vh#v :V l  6`> 0"5555h5 /  / / / / / / /  /  4p kd{G$$Ifl 6I\ nlt"h  6`> 0"$$$$4 lap $$If!v h555555h555 #v#v#v#vh#v :V l  6`> 0"5555h5 /  / / / / / / /  /  4p kd5K$$Ifl 6I\ nlt"h  6`> 0"$$$$4 lap $$If!v h555555h555 #v#v#v#vh#v :V l  6`> 0"5555h5 / / / / / / / / / / /  /  4p kdN$$Ifl 6I\ nlt"h  6`> 0"$$$$4 lap $$If!v h5\55555555 #v\#v#v#v :V l7  6`%Z0 , 5\555 / / / / / / / / / / / / / /  /  4pZkdR$$Ifl7  UX \  6`%Z0 $$$$4 lapZ$$If!v h5\55555555 #v\#v#v#v :V l  6`% 0 5\555 /  / / / / / / / / / /  /  4p kdAX$$Ifl  UX \  6`% 0 $$$$4 lap $$If!v h5\55555555 #v\#v#v#v :V l  6`% 0 5\555 /  / / / / / / /  /  4p kd\$$Ifl  UX \  6`% 0 $$$$4 lap $$If!v h5\55555555 #v\#v#v#v :V l  6`% 0 5\555 /  / / / / / / /  /  4p kd_$$Ifl  UX \  6`% 0 $$$$4 lap $$If!v h5\55555555 #v\#v#v#v :V l  6`% 0 5\555 / / / / / / / / / / /  /  4p kdoc$$Ifl  UX \  6`% 0 $$$$4 lap $$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l7  6`=d0,", 5555n5 / / / / / / / / / / / /  /  /  / 4pdkdEg$$Ifl7 rU8 jF!nnn  6`=d0,"((((4 lapd$$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l  6`= 0,"5555n5 /  / / / / / / / / /  /  / 4p >kdm$$Ifl rU8 jF!nnn  6`= 0,"((((4 lap $$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l  6`= 0,"5555n5 /  / / / / / / /  / 4p >kd-q$$Ifl rU8 jF!nnn  6`= 0,"((((4 lap $$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l  6`= 0,"5555n5 /  / / / / / / /  / 4p >kdu$$Ifl rU8 jF!nnn  6`= 0,"((((4 lap $$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l  6`= 0,"5555n5 /  / / / / / / /  / 4p >kdx$$Ifl rU8 jF!nnn  6`= 0,"((((4 lap $$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l  6`= 0,"5555n5 / / / / / / / / / /  /  / 4p >kd|$$Ifl rU8 jF!nnn  6`= 0,"((((4 lap wDd ^ >6 ! 3 A?"݁tz6=@=݁tz6=<qxX_HGv;ڋ \ScS0wx5rlJ4$&X}8R"C,)Akҗ)RJ J7;{77]咺7777̮SPxP zj/ w]Cbq= _U@ 8ЧdȦ_V'jYfML!fnRT^TKP0Ů\.ߪ@6MuXG{۫-ѳdi*? 5󎺓rq| IԻTc_<0}=,)zt8}unrڂ0\q.!x65-{:8Xpjtauk9|`>wFz͎Ŀ.h ZY.c Tr,ƌjz"Rۋu#56 ]P0qcH74ncsЊ}Z,M#Y2)Er8r^8u1 b%xW0j>c҄&.a&XfHo~V%r&+~xm{9s\$Ab ʌbٱA<E>3?Yo| k`:#kYo4!/Xm67a:ηHÏft&k4T۶-Fœ7s 띵g Q1 'k^@<0g8dԜ5n@%$:>WW+cODx|:9"9Q&hwq G3!xh}s|8zJ+C9v~97"BC£/<$|mzQ 2ouv(Q)>&a:k+*W>p񡟗yZXIy!.T!.q{o~NW0ן|Τo-+ޱh?ԁ}S_aKDd ?6 " 3 A?"F4|!6}¸f$@=^F4|!6}¸ufn^,xX]lU>3nwZuۊ mI[,hB$eIK :%񡉍1R,Q!g_4#`|UhLC%9wݽ;;L;|߹s1` ϧ(gv]-@O nILa 'b;_/Q ʞw3suK7cC 4ML s.Zܔ}Uɵ#$Mce İl,.wyd)ʿP#=kDP- EkC-Ӿ2-k'X)wk>MPދUsFYR`δ*S秮Ze,KbPwd l{j_E5@bWhS]>m9oBjѝo pK9xthAz8*Ϸ]oVs]lYrsL#̉/~wi =`]w/&=޴s_^^pGKzn*ɷ=8<5ι#579ʼn,d8k= pj4sYO'_{BQ ~jMηckP|yzF7z)Υ>yv0 A"粔+yH55fn6ņOq2QOPF}qr'ٶrqB8hI2>$G95ɐe8t39u옵|#\@: Dd V 6 # 3 A?"?+qq#~\8@=T?+qq#~mV\Vh "xXMlE~kljZQ+U4iqUiBԢIC[uS !KDz@8qP"RqC/p* yo=MFy~v͛l46Y?jH2*\8 Oỷ @:D$&YGh D Zͺktnp@X"BeB a/Z*ʣYn0$YGe^hџ[b ]kK_O_5}M֑%q ,-bV_[i6qά>8RN.Z!fTiaDy O c+D? wKeY/K#)c3 ˳T0\9/fF2@3V4VSfwU?iTM3X S[=)K#>H;/d#  ּc7 uzPЦHg+zGRK\ފ^e]d`)r6mFiQ,;vQi` *󶣣Gr9 q2[Ju.E|jng>՗j ʢfD8{f/1QgLw8S[Ν5kXPnb-m|{wMK ϖmU&a[gL#O*cGk˛wYܛgѺ} >jݾ@ޭEnT-wh宋\{`H8 7*fR-Ӽ"4EGak~0ve_jE34oWҹC+(M"xͱ%.oН(L(L@39ĝCy e"9k7$2#9W>rAˆ-AJ#U+/oW"}IG 4`;:^1@q4jo a~XX y:gxvQ?oҗ=1mgy2(\u;?{\\}jI ~'ӿ^t2R.vswnCsGyqng׳۝ۨ3ɱ+94emT:1<n~J.|wO7|8\8~: ,p)s1WO]:.!`r9esw!!8ϻs> 4ߧ[ Dd x$6 $ 3 A ?"𡾜޼)[jB@=b𡾜޼)[#0xX]L\E{˲ tAq[im#mRڷZ%H1AhlRZ,FƘ^_|1QJ!i5n/RRHsݝ]/d[a9ߙ3̙ApьTzNv4n !5{~ROIp:5 2^yPAzӁmxJH3RL-U6M!-B&it:ajhj6͍jRlY9V,E7IMAԠZT~sU}5+wK8е=C>NL3c?MXkVבVwK=}K#<>|"ٶ?v@Gv aIEn_uMi+h*k*:쿆PGn-5k~R= :eLEzWc1 gmXhh+Zj% ItA߲&_*\,-`<&ĒPK/ZYxr֤U{ S. {?"t$G\h8qߨFS0+t~g6#/Yh%Q 7DW87o͉vC┎+z6 o;9< ~dȳ=%]ʽ~Ex8ԽT^'hΜUI,O>\Y 76\+ڮôގ::Dyk8s6w-j_ aZw6||zE=J`?d;C6\W՛W629v7j%'ze S$y럌&a~}{~wf,7p˾=Nk9Hˌ=*Sbn-Fm0MzѬe+Ic"eŤZdhJ$,>>yuI YNI>AtQEƀ[4WH5xVjj; lfW80WD]'z'׈ӊGZ"F5Q/1v`H[._SCW,k ]cvԌ׈OU0+S=TYp|pgo7:( ;ܘaޜxC }iG=="15%\I}'o-?t@ߖS>'<"ːrl1w2Tfx/.N=q_5qMɵVSԞ/r5{#+^C eЉrbЕ(Qa/mI et6j|[e HDd  X L< % C A!W? "(ū@Z8(&Z@=(ū@Z8(&n >ZxX]h\E>޽fS$ [M6 ltH~mjRE6?^j1ŠEJJIA*7WQ>Th}(-La=g&lk.9s̙s] @4#;T=_upC2bթKW(8> `d^4C 4!p*t1V_"S?85F5bhpfY>P^g-𦏞fWA6;Y[m9?qV7u}ik#R@ݢ96U%Dj8q5sNO[$7s}3PKƵ%6T:r|vR&18Bߛ&ߓ]!_{Q~luo!ZAzNBOn_W.Dy]%^600]'/ra=pmVk0H#6q=tEJ!e>vOsۊ i3L9F#j}:R##iŢX-u, wmװiGzW)^;qWrq)06s&Fgq^FgW9nF3F+118#.x_ѡsսWQ#+15] o wB`hdXc2Kux*X={^ Z!IE_* v:C;K1-Ņ.E1bߧ_.eq@z>5(`Jz=͆?d-$$If!v h5G555555855 9#vG#v#v#v#v#v8#v#v 9:V Z05G55555855 9/ / / / /  4pZkd$$If 8 LU G89 Z0$$$$apZ$$If!v h5G555555855 9#vG#v#v#v#v#v8#v#v 9:V   0,5G55555855 9/ / / / /  4p kdɤ$$If 8 LU G89  0$$$$ap $$If!v h555555U555 #v#v#vU#v#v :V l7  6`Z0 , 5H5$5%5y5J5 / / / / / / / / / / / / / / /  4pZTkdT$$IfTl7  \ H$%%%yJ  6`Z0 $$$$4 lapZT$$If!v h555555U555 #v#v#vU#v#v :V l  6` 0 5H5$5%5y5J5 /  / / / / / / / / / /  4p T$kd$$IfTl  \ H$%%%yJ  6` 0 $$$$4 lap T$$If!v h555555U555 #v#v#vU#v#v :V l  6` 0 5H5$5%5y5J5 /  / / / / / /  4p T$kdޱ$$IfTl  \ H$%%%yJ  6` 0 $$$$4 lap T$$If!v h555555U555 #v#v#vU#v#v :V l  6` 0 5H5$5%5y5J5 /  / / / / / /  4p T$kd$$IfTl  \ H$%%%yJ  6` 0 $$$$4 lap T$$If!v h555555U555 #v#v#vU#v#v :V l  6` 0 5H5$5%5y5J5 / / / / / / / / / / /  4p T$kdR$$IfTl  \ H$%%%yJ  6` 0 $$$$4 lap TDd G6  3 A?"cM/N~f@=^cM/N~lVɒVh ,xXMlE~k6q4T@Tuq"WB"[DXMHQ$u?-*qDRQ NHE("Tér@\{@pyo=^ﺛȍ:̛y?fZ{gBC3h5ф׎G`*σ#Ng5q{7HDž4NBD?(˹6MѨ  =j ڏL;᫕J:q@O'zy]?}$[Ӡk6"?߫p ]tv 䇃lڍ`Vqmn*(,j>4{4=Ћ+{J-otVkæ`gO@TDz0T4 p'暥ƪi-/K#)3bb3Gyh>x!WmKdQ]|*^ϛ*Nd2 D:_w@5p@:O $]Ԩ"AZp\uB2Pkr$9#j&r"Wt 5ԍ qڳ1Ͻ[ Z5ljm Wfy}0JnW ؽyo9@u;2^9@y4j..`d03r]c2χ]fa?̟kI#|ݿ4䉊a Fo2ƀ .c##c1`0bc# #}ߘ?Ϲ`LhWd ^7^Ow~CGsk3=S7)Qqߑɱݾ v UK Fc #b@*s)ו{arܮ<*8|:#= ijO~ Dd 36  3 A?" RpɎr&@=j RpɎ{by8xX]lEŎm&NT5mVXi%M8Q)mݦThUHT#HP% SxwJ(P={}޻^-dlv曝YPk!,BȷĞ< g=`k>$ `mZ] qCTߢ5## @dz~G> 5 a҄V`B5צ|G _ UG 5v#_\ZT 4|,_Y//FMj-j 5F~Z:s<%ۃoDKv0U\SY˟ȝ_:;2hqeak̒깪bӣzhnl:M!@_ x"q |zMߚE+ڊ7faON-23)T<凐'#|b'z`=`=h=7[,X4 QJX=j iQ3:l~ft !eE#fMr3$~9 H#)e9v նr]QAڸPތi@R4~Z%9Z['޽o3OT2Hnm!PO={}'%cU3| 泊ml8,É&=o|Ov qUoa;"KOpv"diЧ u{m^"4(c0lIwW3 6kn]fN$WӶ8Y1nSh #1z%I T^wduDV;V4Xl[oݯA$xuax`eI)X4tG)Xď!f_}眠H5!b<1:%IW^cg+N/Av1A\1 A]1F8 Q\12#+yۀ!{>_X;{^OϿXyrGgs_ }xH8^̯ 8'`tp D+1.>\0tOT1̘k%ƄppNN_c+&CǺQ^Cqjo,|UDd  6  3 A?"eqe|!+XF@=eqe|!+XmxX]lTE>޽vԶ_-f!?PxR4I(7Dh##~v߷9g''d6RMcA~Wb`۟RV7g) Q'n:߾}y7Cr$w{W|mtqk+kMuރ%M@$0GcJ=+y8 ϟ/-ؕ~SHO } "Ϋ0S"az`Ig[}|3~%_ _m`L$yGs&گ+6~Hב"ő>p r BﱖՔ:Y:hɡ>WCW,J Yb懕;yKHd+(LLxafQsҙ_Y#R Q\y71S{Puӥ#'rw%_X,˕GQ0\nBal'?>d0Dd y6  3 A?"Pͅ՚Hy@=zPͅ՚Hyl6&HxX]L\E>eEJ 5H&/Q j4FbbD&(6Ҙj>iTH`/>5B3ݻl+79̙a͜9g~VQH}/n(-v>hl(m,nz5l(?ݩL߭E EP;51E˰(b]h:kk!Kr[!5&b]DU"7 {-wC& )4󚾖0tԱQ;mX/- [wG.}I^׾T Z?4]?wqj C.pqĉ߷îb$Eu5359| jsa=oLzH;f`.YoJOǿ)NSFVͫѓ#ރ-Pvʔ>1JG{X[V2aW 2-+ Y Dps<9lv`|1TfkIOrAH5բQƸ 9QQυwW`3v>-v]U)RQ>GDrYd[vƢPpwɇIP}*:kJF>|{7ԵT(cgM3N ?6pA"Nb2Q.T83Qx ' aK9w}}W͋_q>EUowYa8X[m9v i ?FvGfD{"rs}WCv3qG4*ɷm8<=>;CgESښJ뜃,f8&7 7;3{WKq>a2$((4L~hZjR{-D CtC?ahnW~G5xk j̴ݺbҘIĆNq2D%yRz̡~ǖ-Ng7^i8Vu9 ќo~:;~1eŢ[w,.7A6Ϡ܃2NMxœeNNŕ3A%cL2'^)򌯌k+~Ԕ|u_G+ 2>G?>_,WS11~z_< 0 "~$$If!v h5*555555 55 #v*#v#v#v#v #v :V l7  6`Z0 , 5555~5 H/ / / / / / / / / / / / / /  /  4pZTkd$$IfTl7 k s +'# ~HH  6`Z0 $$$$4 lapZT$$If!v h5*555555 55 #v*#v#v#v#v #v :V l  6` 0 5555~5 H/  / / / / / / / / / /  /  4p T$kd$$IfTl k s +'# ~HH  6` 0 $$$$4 lap T$$If!v h5*555555 55 #v*#v#v#v#v #v :V l  6` 0 5555~5 H/  / / / / / / /  /  4p T$kd$$IfTl k s +'# ~HH  6` 0 $$$$4 lap T$$If!v h5*555555 55 #v*#v#v#v#v #v :V l  6` 0 5555~5 H/  / / / / / / /  /  4p T$kde$$IfTl k s +'# ~HH  6` 0 $$$$4 lap T$$If!v h5*555555 55 #v*#v#v#v#v #v :V l  6` 0 5555~5 H/ / / / / / / / / / /  /  4p T$kd9$$IfTl k s +'# ~HH  6` 0 $$$$4 lap TDd G6  3 A?"cM/N~f@=^cM/N~lVɒVh ,xXMlE~k6q4T@Tuq"WB"[DXMHQ$u?-*qDRQ NHE("Tér@\{@pyo=^ﺛȍ:̛y?fZ{gBC3h5ф׎G`*σ#Ng5q{7HDž4NBD?(˹6MѨ  =j ڏL;᫕J:q@O'zy]?}$[Ӡk6"?߫p ]tv 䇃lڍ`Vqmn*(,j>4{4=Ћ+{J-otVkæ`gO@TDz0T4 p'暥ƪi-/K#)3bb3Gyh>x!WmKdQ]|*^ϛ*Nd2 D:_w@5p@:O $]Ԩ"AZp\uB2Pkr$9#j&r"Wt 5ԍ qڳ1Ͻ[ Z5ljm Wfy}0JnW ؽyo9@u;2^9@y4j..`d03r]c2χ]fa?̟kI#|ݿ4䉊a Fo2ƀ .c##c1`0bc# #}ߘ?Ϲ`LhWd ^7^Ow~CGsk3=S7)Qqߑɱݾ v UK Fc #b@*s)ו{arܮ<*8|:#= ijO~ Dd 36  3 A?" RpɎr@=j RpɎ{by8xX]lEŎm&NT5mVXi%M8Q)mݦThUHT#HP% SxwJ(P={}޻^-dlv曝YPk!,BȷĞ< g=`k>$ `mZ] qCTߢ5## @dz~G> 5 a҄V`B5צ|G _ UG 5v#_\ZT 4|,_Y//FMj-j 5F~Z:s<%ۃoDKv0U\SY˟ȝ_:;2hqeak̒깪bӣzhnl:M!@_ x"q |zMߚE+ڊ7faON-23)T<凐'#|b'z`=`=h=7[,X4 QJX=j iQ3:l~ft !eE#fMr3$~9 H#)e9v նr]QAڸPތi@R4~Z%9Z['޽o3OT2Hnm!PO={}'%cU3| 泊ml8,É&=o|Ov qUoa;"KOpv"diЧ u{m^"4(c0lIwW3 6kn]fN$WӶ8Y1nSh #1z%I T^wduDV;V4Xl[oݯA$xuax`eI)X4tG)Xď!f_}眠H5!b<1:%IW^cg+N/Av1A\1 A]1F8 Q\12#+yۀ!{>_X;{^OϿXyrGgs_ }xH8^̯ 8'`tp D+1.>\0tOT1̘k%ƄppNN_c+&CǺQ^Cqjo,|UDd  i6  3 A? "eqe|!+X @=eqe|!+XmxX]lTE>޽vԶ_-f!?PxR4I(7Dh##~v߷9g''d6RMcA~Wb`۟RV7g) Q'n:߾}y7Cr$w{W|mtqk+kMuރ%M@$0GcJ=+y8 ϟ/-ؕ~SHO } "Ϋ0S"az`Ig[}|3~%_ _m`L$yGs&گ+6~Hב"ő>p r BﱖՔ:Y:hɡ>WCW,J Yb懕;yKHd+(LLxafQsҙ_Y#R Q\y71S{Puӥ#'rw%_X,˕GQ0\nBal'?>d0Dd m6  3 A? "Pͅ՚Hy`@=zPͅ՚Hyl6&HxX]L\E>eEJ 5H&/Q j4FbbD&(6Ҙj>iTH`/>5B3ݻl+79̙a͜9g~VQH}/n(-v>hl(m,nz5l(?ݩL߭E EP;51E˰(b]h:kk!Kr[!5&b]DU"7 {-wC& )4󚾖0tԱQ;mX/- [wG.}I^׾T Z?4]?wqj C.pqĉ߷îb$Eu5359| jsa=oLzH;f`.YoJOǿ)NSFVͫѓ#ރ-Pvʔ>1JG{X[V2aW 2-+ Y Dps<9lv`|1TfkIOrAH5բQƸ 9QQυwW`3v>-v]U)RQ>GDrYd[vƢPpwɇIP}*:kJF>|{7ԵT(cgM3N ?6pA"Nb2Q.T83Qx ' aK9w}}W͋_q>EUowYa8X[m9v i ?FvGfD{"rs}WCv3qG4*ɷm8<=>;CgESښJ뜃,f8&7 7;3{WKq>a2$((4L~hZjR{-D CtC?ahnW~G5xk j̴ݺbҘIĆNq2D%yRz̡~ǖ-Ng7^i8Vu9 ќo~:;~1eŢ[w,.7A6Ϡ܃2NMxœeNNŕ3A%cL2'^)򌯌k+~Ԕ|u_G+ 2>G?>_,WS11~z_< 0 "~$$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l7  6`=d0,", 5555n5 / / / / / / / / / / / /  /  /  / 4pdkd$$Ifl7 rU8 jF!nnn  6`=d0,"((((4 lapd$$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l  6`= 0,"5555n5 /  / / / / / / / / /  /  / 4p >kd $$Ifl rU8 jF!nnn  6`= 0,"((((4 lap $$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l  6`= 0,"5555n5 /  / / / / / / /  / 4p >kd $$Ifl rU8 jF!nnn  6`= 0,"((((4 lap $$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l  6`= 0,"5555n5 /  / / / / / / /  / 4p >kd$$Ifl rU8 jF!nnn  6`= 0,"((((4 lap $$If!v h555555n5n5n5 5 #v#v#v#vn#v :V l  6`= 0,"5555n5 / / / / / / / / / /  /  / 4p >kd$$Ifl rU8 jF!nnn  6`= 0,"((((4 lap Dd G6   3 A? "cM/N~f,.@=^cM/N~lVɒVh ,xXMlE~k6q4T@Tuq"WB"[DXMHQ$u?-*qDRQ NHE("Tér@\{@pyo=^ﺛȍ:̛y?fZ{gBC3h5ф׎G`*σ#Ng5q{7HDž4NBD?(˹6MѨ  =j ڏL;᫕J:q@O'zy]?}$[Ӡk6"?߫p ]tv 䇃lڍ`Vqmn*(,j>4{4=Ћ+{J-otVkæ`gO@TDz0T4 p'暥ƪi-/K#)3bb3Gyh>x!WmKdQ]|*^ϛ*Nd2 D:_w@5p@:O $]Ԩ"AZp\uB2Pkr$9#j&r"Wt 5ԍ qڳ1Ͻ[ Z5ljm Wfy}0JnW ؽyo9@u;2^9@y4j..`d03r]c2χ]fa?̟kI#|ݿ4䉊a Fo2ƀ .c##c1`0bc# #}ߘ?Ϲ`LhWd ^7^Ow~CGsk3=S7)Qqߑɱݾ v UK Fc #b@*s)ו{arܮ<*8|:#= ijO~ Dd 36   3 A? " RpɎr@4@=j RpɎ{by8xX]lEŎm&NT5mVXi%M8Q)mݦThUHT#HP% SxwJ(P={}޻^-dlv曝YPk!,BȷĞ< g=`k>$ `mZ] qCTߢ5## @dz~G> 5 a҄V`B5צ|G _ UG 5v#_\ZT 4|,_Y//FMj-j 5F~Z:s<%ۃoDKv0U\SY˟ȝ_:;2hqeak̒깪bӣzhnl:M!@_ x"q |zMߚE+ڊ7faON-23)T<凐'#|b'z`=`=h=7[,X4 QJX=j iQ3:l~ft !eE#fMr3$~9 H#)e9v նr]QAڸPތi@R4~Z%9Z['޽o3OT2Hnm!PO={}'%cU3| 泊ml8,É&=o|Ov qUoa;"KOpv"diЧ u{m^"4(c0lIwW3 6kn]fN$WӶ8Y1nSh #1z%I T^wduDV;V4Xl[oݯA$xuax`eI)X4tG)Xď!f_}眠H5!b<1:%IW^cg+N/Av1A\1 A]1F8 Q\12#+yۀ!{>_X;{^OϿXyrGgs_ }xH8^̯ 8'`tp D+1.>\0tOT1̘k%ƄppNN_c+&CǺQ^Cqjo,|nDd 6   3 A? "nHyB*i=ol%`:@=nHyB*i=ol%PI,xX]L\E>.,+ šd[k]JbR T[InK1i1mI_)o>511H3sݝ^ȶ2ٙ3;|393w89U_;?!ix4Mu}UWPwNQ2Lfl;l\*Q*h )oUVESJ2T0cơ\.߫눦"YY,z %ce53* *ԭy@SK#!kDu'k<^| W-+2pT"pzqƹ?kak|&yb[c ućfאoY|@kTקa>8$-XuFJZU1} i9X"7bD1/sv$IbӛHCiº86.50N;59l9V8y9'm !Wp*ʌ|k9 O9nu44stt" =7ڔjn Ͱ^_BRKX.3cGS~fưJ:ru-˙|9 D_헐Ҋ9f1S&K#EݖA^? uAmhs~XlIZu ܷA"Ϸv#<;\76V#;l +WvBTv'W?Yc1߹&wV mOZg)k|j^=Ovl+p =Ze?ٞ+@eN8/;m~ d_ [txmﳟnwM)2mVQyN^8 }+"=.+}_{3593Wb?Qolq2淜!NyE^U(VU#DKX T:wdLbZߖ;C`~|Ό>RxX 8(Ow. .B,3CQPJqOiLbF_̫8Ul{"Hw`5L-+ 1:1$%1Ƴ11N F5 cPq5_# FU'#%to Oo Dye3 O|y(wf"Gy[9Vr:$x$z([G>ow&G)nϒ'{)-8Gu*oC3ˉBFoyX2: xfgW+޻~agE\O*Dd **6   3 A?";E0B c%#>^ &|@@=t;E0B c%#>^ &%|Bx͘]lUv -n lMFJBqAbblU B `S67a}JJLHA}c k_şƦ93{w{gnd{ݟs9 y=Z_ ?PP4,(ټ*h-ݣ3OG.~#TZ[k6#KpjT2EڣJi,~PlTa/v- [XF5 faOSR};{2]qDޏ^[;Bv/*R!d}ON߀4~-l[~WT5<5vbh B V9H}UlN؝ܳ "s8W|>gx{,vY^__oqUZZ]շV5ĉ!Ji::ܔ;BnkOt^l'֔K۱J۝Jۉvdi;.iǷgBy͚ aKݿ(@%zy}cfQz ^A{ ,Vشo\h*BL`XoŲ7|؇MrW(֚QX0&{c=R?gx3H JK}|TowAY|s+yy~N1,wUAKsggn_M~>i&vsV7fU>9zga_`}Q8㾉?s|_3p;L +l>*_=5^3X% ͻ!˜s`•7sy֞+D=(?]X*^)9u0ʇ(|D^c3OYzl ~.ݐ=tcQi>2;߃93?Dv^23?D2?s46;?avЎ51nWd#F%Æ!JqGGd#977{/ oܯ]ڇPVd|%̧0QƿI؋9dQPKGzkn*6~Uڝ fb0ָf$QbI]3⎌81:%.׌#.ݑO} =%a =!1 kF7$kO #y e9Eo:?4BWF@&jt+a4b0/-hFKF adؼdb8/Ib$-"FbY>/FFKibFKFad|&_9N,ߏyIYkŴ-e csgkdVA$$Ifl T  < 8  6` 0[!((((4 lap n$$If!v h5555855555 5 #v#v#v#v8#v#v #v :V l  6` 0[!5555855 5 /  / / 4p >kdE$$Ifl T  < 8  6` 0[!((((4 lap n$$If!v h5555855555 5 #v#v#v#v8#v#v #v :V l  6` 0[!5555855 5 /  / / 4p >kdH$$Ifl T  < 8  6` 0[!((((4 lap |$$If!v h5555855555 5 #v#v#v#v8#v#v #v :V l  6` 0[!5555855 5 / / / /  4p >kdtL$$Ifl T  < 8  6` 0[!((((4 lap $$If!v h5585858555855 #v#v8#v#v8#v#v :V Z07#55855855 / / / / /  4pZkd2P$$If $ \ (#8888 Z07#$$$$apZk$$If!v h5585858555855 #v#v8#v#v8#v#v :V   07#,55855855 / / / / /  4p kdT$$If $ \ (#8888  07#$$$$ap $$If!vh5G58#vG#v8:V  05G584p$$If!vh5G58#vG#v8:V  05G584p $$If!vh5G58#vG#v8:V  05G584p $$If!vh5G58#vG#v8:V  05G584p $$If!vh5G58#vG#v8:V  05G584p $$If!vh555#v#v#v:V 05554p$$If!vh555#v#v#v:V  05554p $$If!vh555#v#v#v:V  05554p DyK www.employers-forum.co.ukyK Dhttp://www.employers-forum.co.uk/Dd#<P  3 3"((Dd9"<P  3 3"((Dd9"<P  3 3"((Dd"<P  3 3"((3@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH :@: o Heading 1$@&5\DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List@@ $ Comment Text CJaJtH << o Char Char_HmHsHtH ~C@~ oBody Text Indent,Uvu eno tijelo teksta Char Char,Uvu eno tijelo teksta Char Char Char Char Char Char,Uvu eno tijelo teksta Char Char1 Char,Uvu eno tijelo teksta Char Char1hx^hO! oUvu eno tijelo teksta Char Char Char,Uvu eno tijelo teksta Char Char Char Char Char Char Char,Uvu eno tijelo teksta Char Char1 Char Char,Uvu eno tijelo teksta Char Char1 Char Char1CJ_HaJmHsHtH 6U@16 o Hyperlink >*B*ph<P@B< o Body Text 2 dx@R 9(sFootnote Text,Tekst fusnote Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char,Tekst fusnote Char Char Char Char Char$a$CJaJOa 9({Tekst fusnote Char Char Char Char1,Tekst fusnote Char Char Char Char Char1,Tekst fusnote Char Char Char Char Char Char Char_HmHsHtH N@NV<TOC 2$ # ^a$:mHnHu^O^ oN18$ & F hnhdhh]n^h`5CJ8O8 oN2$ & Fdhxa$4O4 -oN3$dh^a$J@J TOC 1$ # xxa$ 5CJ\P@Pno&TOC 3 8# ^CJ]aJmHnHu4@4 oHeader  p#.)@. o Page Numberff oNTIJELO Char Char"$d^`a$mH sH \O\ oNTIJELO Char Char CharCJ_HaJmH sH tH @&@@ oFootnote ReferenceH*O" oN2 Char Char Char*"$ & F ;x^`;a$5:CJ_HaJmHsHtH JO2J $oNTIJELO"#$d^`a$HOAH #o NTIJELO CharCJ_HaJmHsHtH (B@R( oBody Text,Tijelo teksta1, uvlaka 21,Tijelo teksta11, uvlaka 211, uvlaka 2111,uvlaka 2,uvlaka 21,uvlaka 211, uvlaka 2, uvlaka 22%xP @bP oFooter&$ p#dha$5OJQJaJrOrr oNTIJELO Char Char Char Char"'$d^`a$RQR oStil1.( & F ?[$\$^`?6@6 o Signature )^bOb oN2 Char Char Char Char5:CJ_HaJmHsHtH *W* oStrong5\j@j .g Table Grid7:V,0,&O"& GN3 CharJOJ _] NTIJELO Char2CJ_HaJmHsHtH  _]JFootnote Text1,Tekst fusnote Char Char Char1,Tekst fusnote Char Char Char2_HmHsHtH <O< 1wq Normal +10pt0CJaJROR 0wqNormal +10pt CharCJ_HaJmHsHtH 4O!4 >~Style5CJOJQJ\s$89AB]NXb eAzz;T.%Z Nsf&UUW]{^loo5puwۋ  8d h;Vv~  !"#$%&'()*+,-P3|Z% - J z ` &GA* C3 !"$%"%E%c%Q&T&pvxߣPwX&+''n*M[N%bخٮw(*egGIIgKiKLLP0{}@ǎ:y3z|z~F9a*i5w@V1 O&mV1p a<{ a&m@tE|M rG e:OLll  6 / q `+XTuH !"#e###P$Y$^$I&K(Z.80}3566678;.?H@xGyGG?JK>MTPSqV_X`XaXX[O]_bdTnoqrWsHuh{~!W;֘o^QBìƮ?}~´ôx̷J~]iK9@z{Ae: :s& A  1j  Wem!"gj!"%x(./2769;?CCCBFGHDJJqMrMMNR=TTVAWBWXZ\]^Dbcbybpf=hinooolp qq%rrHsssstt\uvvWwsx9yzzz}}}}}}}}}}~ ~ ~~~~$~(~)~*~,~.~0~2~5~8~9~;~=~?~A~C~F~G~I~L~O~R~T~W~X~Z~\~^~`~b~e~f~h~j~l~n~p~s~t~v~x~z~|~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ ?\тقނ "#-6q0:|jklmnopQHSXZ[]^afgilqry}U^cefilqrux}~ފ" _ fkpr{ƎʎЎ׎ێ (suvwxy<4ږ4Ԙ],-8CNYdety~ĚEmo2ϟĠ}ܢtȣ̣ѣ֣ܣݣޣߣ NPepŧɧϧէݧ/IĨҩ٩%,-/5;BCEKQXY[agnoqw}2>is̫ͫҫӫ BGHݬŴ!"ijop^jƹǹ,-23mxԽս @AFG *QR %&PUVB9  %+29:?CHNU\]bfkqx c8Qk%,16;@EFKQRSTUV[`fghijotyW 4 EFHNPRS^bhntuvwam/I   !#)/679?ELMOU[bc 8=>`efw|}"#JOPR)*gmncnejk&1iqsw{~P| `|}"#$%&+06789>DJPQRW\agmnx+g$/_`bhjlmx|VWX`  4Mg%<=?ELSTV\bijlrxB1;bcBGHjopY d           A F G H :Epz   GQxy$%!#&(-16<DKMRV[ahoqvz,J| (K w"""""""""""""""""""""""""""""## # ##T#####@%A%%-&8&h&i&k&q&s&u&v&&&&&&&&&)'*'+'4'Y'['c'''((()))+)0)1)6):);)>)?)B)C)D)O)S)Y)`)i)q)y)z)))))*P*l*m*n*?+K+f+m+++++++++++++++++++++++,,,,,,--6-;-<-d-i-j-------...G.L.M.1111%2&2M2R2S222222222227777 8 8085868i8n8o88888889"9#9D9I9J9K9=#=M=W=~========!>&>'> A!AC#C[CcCeCiCmCpCsCtCyC}CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDDRDDDE5ENEhEEEEFHI(I/I1I3I5I7I8I=ICIDIEIFIGILIQIWIXIYIZI`IeIjIpIqIrIwI|IIIIIIIHJqJJJLLpLMMMMMMMMMMMMMMMMMMNN"NYN[NP+PYPZP\PaPbPgPkPlPoPpPsPtPuPPPPPPPPPPPPPPQAQQQiRtRRRRRRRRRRRRRRRSS S SSSSS!S'S-S4S5S6SSSTTFTGTqTvTwTTTTTTT5U:U;UXU]U^UCXNXyXXXXXXXY Y!YhYnYoYpYqYrYsY-\8\c\m\\\\\\\\\)]/]0]``a a4a5abagaha b5cAcycccccccccccccccccccccccccccccdd dddddd d*dVddddd e$edeeg g.g5g7g9g;g=g>gCgIgJgKgLgMgRgXg^g_g`gagfglgqgwgxgyg~ggggggggggggggggh3hQhmnnnnpDrOrurwrrrrrrrrrrsGs^s_scsssssttt2tAtJthtttttttttttBuCuDuEuFuGuPuuuuvAvivjvz{{%|,|7|B|M|X|c|d|g|n|v|~||||||||||||||||||||||} } }}}}}}}}%}l}}}}~>~jZFxyЏՏڏߏ Dmǐ;<Cnz̗͗ԗחڗݗ?|CDGJMPTX\`dfhintzǝ̝ѝ֝ܝ #$).38=BGLQVZ_`ekqw}DrpSȡ^$%1çħΧ%R #()+349>?ABCDIJTة `ablnx֬6efpĭǭѭ/_׮خٮ68BqЯ'()3°!QuvwԱֱ>nײߴJK[\]^efosx~ĵȵɵʵ˵ԵabIz5o:Fhqsy~  :a #()2`ny ?ujy{   !+o01z &+016<BHNTZ`fkpqv|#$%&'()*+,6j]>AB W^j %+17=BCHNTZ`flrx}Lw<Jz7:Ds'()* acm+CL :i #uv}&eGS $)*/6=DKQW]chmnsz?{^bcLWZWX[^adhlptvxy~ %+17<ABGMSY_ekqw| 5     " N Ort~ <ghijs2b"$.]'{}EdefghOZ789:=U`adgkoqsvyz #).145:AHNTY^adeo%  !)!e!!)"*"##d#e#h#k#o#s#u#w#z#}#~##########################$$$ $ $$$$#$)$/$4$7$:$;$<$=$>$?$@$A$B$C$M$$$$%n%%&@&|&}&X'Y'Z'['\''' ))k)l)o)r)v)z)|)~))))))))))))))))))))))))))))** ******#*)*/*4*9*<*?*@*J****+p++,A,},~,--(.).H/S/////////////////////////0 00000 0!0&0-040:0@0F0K0N0Q0R0W0]0c0i0o0t0y0|0000091a111k222 3 33Y4Z465A5555555555555555555555555556 6 66666!6'6-62676:6=6>6C6I6O6T6Y6^6c6f6i6j6k6l6m6n6o6p6q6r6|6667%778(8d88899999P:Q:R:::;==q=r=u=x=|==============================> >>>>!>'>,>0>3>4>9>?>E>K>Q>X>^>c>g>j>k>p>w>~>>>>>>>>>>>>?l???h@@A'AcAABBFGGGGGG"HQHHHHHHHHHIHIIIIIIII'JVJ}JJJJJKBKfKgKhKiKrKKKKK.L^L{L|L}L~LLLLLLLLLLLLLLLLLLMMNNNNNNNNNNNNNNNNNNO O OOOO9O`OOOOOOOPQQqR|RRRRRRRRRRRRRRS SSSS"S%S&S+S3S;SBSISNSSSWSZS[S`SgSnSuS|SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSST3TXTTT!UUUU:VVVkWlWmWWWXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXY YYYYY!Y"Y'Y-Y3Y9Y?YEYJYNYQYRYWY]YcYiYoYtYyY}YYYYYYYYYYYYYY9ZdZZZ'[M[[[ \g\\\\]]]]K^L^_#________________________________````` `%`)`,`-`2`8`>`D`J`P`U`Y`\`]`^`_```a`b`c`d`e`o`` aHauaabbbb(cccccrdsdtdudeef(ffffffffffffffffffffffffffffffggg gggg$g)g-g0g1g6g~~~ hjt?@JJڃ!#.1346;AGLQWY^_hӄ1RSalƈ͈ӈوވ  $*06;@CFGLRX^dhmpst~މ1&4KЋыŎƎǎЎ#%/{Џacm9:DDisǒђrݗޗ !$'(-39?EJORUV[agmsx}%CuWkyΚxy֞؞.Ÿ lEO   [f123BCDϦڦ"$&),-29@FLSY^adejqx~çɧΧѧԧէڧTĨ4rMOX567@|~Ӱ(yz{|±ıͱnײٲ.ĴѴ   !#(.49>DFKLUsӵ޵)*"#÷ ")05;>ABGNU[aglruxy~ĹɹϹԹٹܹ߹L|{:; +46<BEGRUWY[`flqv} /cdyzK{ X     #X1abcm# KNT'   G      Fh/h8q4? vPShc E!!"## $$%&l'S(()&**s++S,,s--C.../w0K11223334A56n66L7778899h::;-<<==e>R??@AAB3C DDEFGYH-IDJKyKKLMM0NNN4OOPPQQR`RRSPSSSTNTTTT\UUUuV^W_W`WaWbWcW[XXY|YY[[#\\\#]]^^1_Y__`aO 0?O 0@O 0AO 0BO 0CO 0DO 0EO 0FO 0GO 0HO 0IO 0JO 0KO 0LO 0MO 0NO 0OO 0PO 0QO 0RO 0SO 0TO 0UO 0VO 0WO 0XO 0YO 0ZO 0[O 0\O 0]O 0^O 0_O 0`O 0aO 0bO 0cO 0dO 0eO 0fO 0gO 0hO 0iO 0jO 0kO 0lO 0mO 0nO 0oO 0pO 0qO 0rO 0sO 0tO 0uO 0vO 0wO 0xO 0yO 0zO 0{O 0|O 0}O 0~O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O 0O0O0O0O0OI00 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000Q&@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0@0@&0@&0@0@&0@0@0@0@0@0@0@0@&0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@&0@&0@0@&0@0I00 &1333333333>MMOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOZhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhs '7BDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDG > 2 (,B:NZ|!#&(*L-n037;*?BFKLMN],tLf,Xxڳ">( *"0HWd6:Hz , |d (8JxRRW[`bezimlv~ʑ:bZ֭.B |:vn (!+6;`G|MP $4-6*Kak&p&zڕvN tB   " R' / 6 ; C J L 4T .b m Vr .|   x 6 0 H \    " / 5 : < ^B 6D R n[ >` i ~s { *  p t , N v Z H L l h DGHIJKLMNOPQRSUVWXYZ[\]^_`abdefghjklmnopqrsvxyz|}  #*.35>FJKOU^cilvw )346<=>DEFGJNOSVZkmpy|~   "$&(*-/28<?@ABDEFGJLNPRTUWY[^:F,t\h#R,<\jzP        bz@Tf   !*!N!p!!4888F>KfKjKSSSWW2X^XXXZF[[<\\r]mnoovwx:؀ȈNX: "fh:>XnƢ()KMBntd<H~|<>'C  D p  h6PFf#&$$++,,:; ;P;T;;;;;`GGGG&HVHHDOOOTdUzUYYZJZvZ4\\D]]J^^ _nfg~ggNh6rrNss*ttu }}b~~(WWWWW2X4XxX|Xfbbbc&cVcck@lDl&qqqu(v.vvvvFxyy8zz,{x2N8HЊ@tܗޗ$&jlr .>b@vDfTj2    R""""""##<+05<;x;;;;;<<P[abPlhl~lllloo$pFpppDrċȌDHxp6Ʋ<,&vn@   f B $     " # $ 0( / 0 2 ; J< $= :A J K L M _ c g i Zn xs v w ~y R , څ  œ   x \ ڮ  4 > h x H    T & $ j1 7 ; PB B C >D &T zW _ _ ` "` :` b Tb rb *n p  X' D dg { $ p  h ETcituw{~    !"$%&'()+,-/01246789:;<=?@ABCDEGHILMNPQRSTVWXYZ[\]_`abdefghjkmnopqrstuxyz{|}~     !"#$%&'(*+,-./0125789:;?@ABCHIKLMPQRTUWXY[\]^_`abcdefghijlnoqrstuvwxz{}   !#%')+,.01345679:;=>CHIKMOQSVXZ\]_f F )*IRmopr'BDEGf ?p D_bce478:Yq .ILMOn+FIJLk 0Kfijl3Kfijl    ; ^ y | }   0 3 4 6 U e  ) , - / N P k n o q   *|>Y]^` $()+Jm6QUVXw< h2MQRTs> zSnrsu&AEFHg;& !!!!!!!"""""""####5#C#^#b#c#e#############$.$I$M$N$P$&Q>0`0s0141G1<<=HFFF>GyGG~ tX%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%̕XXXXXX !&-3:>EHOVZadhosz} #'.27>G! !! ! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! l,b$Ffit< @0(  B S  ?~n _Toc32765610 _Hlt84815239 _Hlt226484499 _Hlt261678645 _Toc73515766 _Hlt33772105 _Toc73515767 _Toc61028095 _Toc73515768 _Toc73515769 _Toc32765613 _Toc61038251 _Toc73515770 _Hlt32765653 _Toc61038252 _Toc73515771 _Toc73515772 _Toc61038254 _Toc73515773 _Toc73515774 _Toc73515775 _Toc73515776 _Toc73515777 _Toc73515778 _Toc73515779 _Toc73515780 _Toc73515781 _Toc32765624 _Toc71913092 _Toc73515782 _Toc71913093 _Toc73515783 _Toc71913094 _Toc73515784 _Toc32765625 _Toc71913095 _Toc73515785 _Toc32765626 _Toc59184763 _Toc71913096 _Toc73515786 _Toc32765627 _Toc59184764 _Toc71913097 _Toc73515787 _Toc32765628 _Toc59184765 _Toc71913098 _Toc73515788 _Toc32765630 _Toc59184766 _Toc71913099 _Toc73515789 _Toc59184767 _Toc71913100 _Toc73515790 _Toc32765632 _Toc59184768 _Toc73515791 _Toc59184769 _Toc73515792 _Toc59184770 _Toc73515793 _Toc73515794 _Toc73515795 _Toc73515796 _Toc59184774 _Toc73515797 _Toc73515798 _Toc32765633 _Toc59184776 _Toc73515799 _Toc59184777 _Toc73515800 _Toc59184778 _Toc73515801 _Toc59184779 _Toc73515802 _Toc59184780 _Toc73515803 _Toc59184781 _Toc73515804 _Toc73515805 _Toc73515806 _Toc73515807 _Toc73515808 _Toc73515809 _Toc73515810 _Toc59184782 _Toc73515811 _Toc73515812 _Toc73515813 _Toc73515814 _Toc73515815 _Toc73515816 _Toc59184788 _Toc73515817 _Toc59184789 _Toc73515818 _Toc73515819 _Toc73515820 _Toc73515821 _Toc73515822 _Toc73515823 _Toc73515824 _Toc59184797 _Toc32765647 _Toc73515825 _Toc73515826 _Toc73515827e Y$^$666yGbXbXbXXôô^{!"rM]DbDbdbdboossszzzzzzzz}}A%LLn<==i;!]'-399R:PnW]vdkkkkE$ cmm~@@@@  @  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDGEFHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghklijme ]$]$^$677G~X~XX~90fMDbbbbbxbxbootttzzzzzzzz1111||Ϣۢ2f%LnLn%B[x#@Da("''.X4O:O::QWJ^ekk;lclQ·"l~b Stilovi 1Na ini numeriranja 1Svojstva znaka 1Svojstva znaka 2Svojstva znaka 3Svojstva znaka 4Svojstva znaka 5Svojstva znaka 6Svojstva znaka 7Svojstva znaka 8Svojstva znaka 9Svojstva znaka 10Svojstva znaka 11Svojstva znaka 12Svojstva znaka 13Svojstva znaka 14Svojstva znaka 15Svojstva znaka 16Svojstva znaka 17Svojstva znaka 18Svojstva znaka 19Svojstva znaka 20Svojstva znaka 21Svojstva znaka 22Svojstva znaka 23Svojstva znaka 24Svojstva znaka 25Svojstva znaka 26Svojstva znaka 27Svojstva znaka 28Svojstva znaka 29Svojstva znaka 30Svojstva znaka 31Svojstva znaka 32Svojstva znaka 33Svojstva znaka 34Svojstva znaka 35Svojstva znaka 36Svojstva znaka 37Svojstva znaka 38Svojstva znaka 39Svojstva znaka 40Svojstva znaka 41Svojstva znaka 42Svojstva znaka 43Svojstva znaka 44Svojstva znaka 45Svojstva znaka 46Svojstva znaka 47Svojstva znaka 48Svojstva znaka 49Svojstva znaka 50Svojstva znaka 51Svojstva znaka 52Svojstva znaka 53Svojstva znaka 54Svojstva znaka 55Svojstva znaka 56Svojstva znaka 57Svojstva znaka 58Svojstva znaka 59Svojstva znaka 60Svojstva znaka 61Svojstva znaka 62Svojstva znaka 63Svojstva znaka 64Svojstva znaka 65Svojstva znaka 66Svojstva znaka 67Svojstva znaka 68Svojstva znaka 69Svojstva znaka 70Svojstva znaka 71Svojstva znaka 72Svojstva znaka 73Svojstva znaka 74Svojstva znaka 75Svojstva znaka 76Svojstva znaka 77Svojstva znaka 78Svojstva znaka 79Svojstva znaka 80Svojstva znaka 81Svojstva znaka 82Svojstva znaka 83Svojstva znaka 84Svojstva znaka 85Svojstva znaka 86Svojstva znaka 87Svojstva znaka 88Svojstva znaka 89Svojstva znaka 90Svojstva znaka 91Svojstva znaka 92Svojstva znaka 93Svojstva znaka 94Svojstva znaka 95Svojstva znaka 96Svojstva znaka 97Svojstva znaka 98Svojstva znaka 99Svojstva znaka 100Svojstva znaka 101Svojstva znaka 102Svojstva znaka 103Svojstva znaka 104Svojstva znaka 105Svojstva znaka 106Svojstva znaka 107Svojstva znaka 108Svojstva znaka 109Svojstva znaka 110Svojstva znaka 111Svojstva znaka 112Svojstva znaka 113Svojstva znaka 114Svojstva znaka 115Svojstva znaka 116Svojstva znaka 117Svojstva znaka 118Svojstva znaka 119Svojstva znaka 120Svojstva znaka 121Svojstva znaka 122Svojstva znaka 123Svojstva znaka 124Svojstva znaka 125Svojstva znaka 126Svojstva znaka 127Svojstva znaka 128Svojstva znaka 129Svojstva znaka 130Svojstva znaka 131Svojstva znaka 132Svojstva znaka 133Svojstva znaka 134Svojstva znaka 135Svojstva znaka 136Svojstva znaka 137Svojstva znaka 138Svojstva znaka 139Svojstva znaka 140Svojstva znaka 141Svojstva znaka 142Svojstva znaka 143Svojstva znaka 144Svojstva znaka 145Svojstva znaka 146Svojstva znaka 147Svojstva znaka 148Svojstva znaka 149Svojstva znaka 150Svojstva znaka 151Svojstva znaka 152Svojstva znaka 153Svojstva znaka 154Svojstva znaka 155Svojstva znaka 156Svojstva znaka 157Svojstva znaka 158Svojstva znaka 159Svojstva znaka 160Svojstva znaka 161Svojstva znaka 162Svojstva znaka 163Svojstva znaka 164Svojstva znaka 165Svojstva znaka 166Svojstva znaka 167Svojstva znaka 168Svojstva znaka 169Svojstva znaka 170Svojstva znaka 171Svojstva znaka 172Svojstva znaka 173Svojstva znaka 174Svojstva znaka 175Svojstva znaka 176Svojstva znaka 177Svojstva znaka 178Svojstva znaka 179Svojstva znaka 180Svojstva znaka 181Svojstva znaka 182Svojstva znaka 183Svojstva znaka 184Svojstva znaka 185Svojstva znaka 186Svojstva znaka 187Svojstva znaka 188Svojstva znaka 189Svojstva znaka 190Svojstva znaka 191Svojstva znaka 192Svojstva znaka 193Svojstva znaka 194Svojstva znaka 195Svojstva znaka 196Svojstva znaka 197Svojstva znaka 198Svojstva znaka 199Svojstva znaka 200Svojstva znaka 201Svojstva znaka 202Svojstva znaka 203Svojstva znaka 204Svojstva znaka 205Svojstva znaka 206Svojstva znaka 207Svojstva znaka 208Svojstva znaka 209Svojstva znaka 210Svojstva znaka 211Svojstva znaka 212Svojstva znaka 213Svojstva znaka 214Svojstva znaka 215Svojstva znaka 216Svojstva znaka 217Svojstva znaka 218Svojstva znaka 219Svojstva znaka 220Svojstva znaka 221Svojstva znaka 222Svojstva znaka 223Svojstva znaka 224Svojstva znaka 225Svojstva znaka 226Svojstva znaka 227Svojstva znaka 228Svojstva znaka 229Svojstva znaka 230Svojstva znaka 231Svojstva znaka 232Svojstva znaka 233Svojstva znaka 234Svojstva znaka 235Svojstva znaka 236Svojstva znaka 237Svojstva znaka 238Svojstva znaka 239Svojstva znaka 240Svojstva znaka 241Svojstva znaka 242Svojstva znaka 243Svojstva znaka 244Svojstva znaka 245Svojstva znaka 246Svojstva znaka 247Svojstva znaka 248Svojstva znaka 249Svojstva znaka 250Svojstva znaka 251Svojstva znaka 252Svojstva znaka 253Svojstva znaka 254Svojstva znaka 255Svojstva znaka 256Svojstva znaka 257Svojstva znaka 258Svojstva znaka 259Svojstva znaka 260Svojstva znaka 261Svojstva znaka 262Svojstva znaka 263Svojstva znaka 264Svojstva znaka 265Svojstva znaka 266Svojstva znaka 267Svojstva znaka 268Svojstva znaka 269Svojstva znaka 270Svojstva znaka 271Svojstva znaka 272Svojstva znaka 273Svojstva znaka 274Svojstva znaka 275Svojstva znaka 276Svojstva znaka 277Svojstva znaka 278Svojstva znaka 279Svojstva znaka 280Svojstva znaka 281Svojstva znaka 282Svojstva znaka 283Svojstva znaka 284Svojstva znaka 285Svojstva znaka 286Svojstva znaka 287Svojstva znaka 288Svojstva znaka 289Svojstva znaka 290Svojstva znaka 291Svojstva znaka 292Svojstva znaka 293Svojstva znaka 294Svojstva znaka 295Svojstva znaka 296Svojstva znaka 297Svojstva znaka 298Svojstva znaka 299Svojstva znaka 300Svojstva znaka 301Svojstva znaka 302Svojstva znaka 303Svojstva znaka 304Svojstva znaka 305Svojstva znaka 306Svojstva znaka 307Svojstva znaka 308Svojstva znaka 309Svojstva znaka 310Svojstva znaka 311Svojstva znaka 312Svojstva znaka 313Svojstva znaka 314Svojstva znaka 315Svojstva znaka 316Svojstva znaka 317Svojstva znaka 318Svojstva znaka 319Svojstva znaka 320Svojstva znaka 321Svojstva znaka 322Svojstva znaka 323Svojstva znaka 324Svojstva znaka 325Svojstva znaka 326Svojstva znaka 327Svojstva znaka 328Svojstva znaka 329Svojstva znaka 330Svojstva znaka 331Svojstva znaka 332Svojstva znaka 333Svojstva znaka 334Svojstva znaka 335Svojstva znaka 336Svojstva znaka 337Svojstva znaka 338Svojstva znaka 339Svojstva znaka 340Svojstva znaka 341Svojstva znaka 342Svojstva znaka 343Svojstva znaka 344Svojstva znaka 345Svojstva znaka 346Svojstva znaka 347Svojstva znaka 348Svojstva znaka 349Svojstva znaka 350'Interni integritet podataka (vrsta 4) 1Slike 54~~  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`a~~Q$X$Y$s$u$((((5)7)<)>)**++++++,,,,,,--8-:-L-M-f-h-E.F.X.Z.........Z/[///608000}333333333333333333333333333 4 44444.4>4F4G4I4J4L4M4U4V4^4a4h4i4s4t4u4v4444444444444444444444444444455 5 5 5555"5#5-5.50515>5?5F5I5V5W5X5Y5a5b5l5o5u5x555555555555555555555555555555555 6 6666666 6!6"6#6-6.60616>6?6D6G6T6X6_6`6b6c6o6p6|6}666666666666666666666778888 9 9,9-9/909C9D999::::==>>>>!>">0>1>D>E>J>K>P>Q>>>>>-?.???L@M@O@P@X@Y@^@_@f@g@l@m@t@u@v@w@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAAAAAAA$A%A(A)A.A/A1A2A9AB?BGBHBOBPB[B\BdBeBoBpByBzBBBBBBBBBBBBBBBBB CC"C#C-C.C9C:C?C@CACBC[C\C`CaCeCfCCCCCCCCCDD D DDDDDDD&D'D0D1D7D8DODPDZD[D^D_DiDjDmDnDuDvDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEE EEEEEEEEEE$E%E,E-E4E5E?EAESETE`EaEiEjErEsExEyE}E~EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFFFFFF F FFFFFFFFF"F#F'F(F*F+F-F.F3F4F6F7FF?FEFFFMFOFXFYF`FaFcFdFgFhFlFmFoFpFuFvF}F~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGG G GGGG!G(G*G2G4G;G=GEGGGTGUGVGWGYG^GgGiGxGyGGGHH H HHHHHHHHH H!H.H/H7H8H:H;HMHNHOHPH[H\HfHgHhHiHjHkHoHpHrHsH}H~HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHIII I IIII I!I"I)I*I1I2I?DEGHMNOP]^_`efopz{%&45  )*45=>@AIJuv)* 45=>EFNOZ[abijsv  ) * ) *      ; F G f g   TU01;=NP~#$)*desu #${|78IKXY),NO_`gh  GH!"#&#$)+fj  N O ~        !!(!)!5!6!!!0"1"c"d"""""""##%#&#2#4#8#:#D#G#)$*$&&&&i'j'''''''''H(I(w(x(6)7))))))))))))))** * **,*-*.*/*3*5*R*S***T+U+++,,0,1,5,6,<,=,V,W,m,n,r,s,t,u,|,~,,,--$-%-i-j-------------..//00001 1/11111222222)3*3?3A3\3]3)4*466768899994969i9j95;6;;;;;;; <!<-</<5<7<f<h<l<n<|<}<~<<<<<<<<CCFF$F&F)G*GGGIIII)M*MqMrMMMNNQQ)S*SUUUUAWBWWWWWZZ [ [[[\\]]l]m]]])^*^{^}^4_5_"b#bBbDbcbdbZc\cccIdKdadbdddqfrfffffffffffffffffffffgggg;h=h)k+k.l/lsltl)m*mmmmmmmmmmmmmmmmnlonooooo5p8plpmpupvp q qqqqq)r*r2r3rrr)s*sPsQsssuuwwwwww[x]xbxdx)y*y7y9y]y_yyyyyyyyyzz)z*z{{{{{{/|0|]|^|||||}}}}}} ~ ~(~*~8~9~F~G~W~X~e~f~s~t~~~~~~~~~~~~~ !"#)+_`)*ikqr:<LMbdނ"#Ąjp߆35>?Z[>?EFPQ)*RSX[]^`aeghiklpr|}cfqr}~!"ۋދ ЌҌ ]_ efprȏʏӏՏޏ  !#').068?AFGKMUWjkux  23STUVxy34)*\],-78BCMNXYcemo^`)*àĠ)*âТ֢ע٢ܢ)*}ѣңܣߣ NP)*8:npħŧܧݧ/'9D9E9I9K9e9f9::::: :!:":::::h;k;;;;;;;=="=#=~==========!>">&>(>v>w>>>>>>>>>??@@@@@@A!A1A2A2B3B7B9BQhhhhh!i"i,i-iIiJiiiiiiiQjRjjjkkNkOk]k^kxkyk`lal{l|lllllllllllmmBmCmEmFmRmTm[m]mmmmmmmnnnnnnnnooppOpPpXpZpppppppqq3q6qkqmqBrDrNrOrmrnrrrrr^s_sttttttBuGuuuivjvwwwwww4x6x8x9x=x@xGxHxqxrxxxzxxx.y0yiyjykynyyyyyyyyyzz+z-z8z9z>z@zezgzmznzrzsz~zzzzzzzzzzzzzzb{e{{{{{{{V|X|c|d||||||| } }}}<~>~IJop}~ЀҀۀ܀ހ=?STijmn wz‚Ăceڃ܃$%ńDŽ΄ЄυBDgimnstܝݝߝ#$VWZ[_`xyǡȡ͡ΡϡСǢȢǥȥRS$%/1çħ#$()+58:>?AEIJ `b}~ǪȪLN^` lnyz׬ج:;dfnpíǭҭӭ01`a֮ٮ68CD&)13ðİ"#twԱֱ?@DzȲ  ǴȴHK[^dfǵ˵abǷȷ]^bcƸȸPQ\]*,25op9:DFruyz :<MNqs#$()89!$  @ABCvwxyST"##&mn01FG-.hjHIx{ !01UXz{$%%%%%%%%&&&&?&@&T&U&{&}&(')'X']'''i(k((((())()))V)W)j)l)q)r)))))))))))) ****9*?*@*L*M*+ +++++++,,,,@,A,U,V,|,~,,,u-v-------(.).%/'/R/S////////////0 0!0#0$0&0K0Q0R0W0y00011p2q2r2s2{2|2222222223 3$3%33333&4'4Y4Z4445555@5A5J5K555555555555 666676=6>6C6c6i6r688 8 888*8+8<8=8c8d8x8y888889999A:B:P:R:::::<<<<==o=r================='>(>3>4>^>_>j>k>>>>>>>??h@y@AAAABACADAMANAbAcAeAfAAAAABBdBfBBBbCcCgCjCCCCCGGGGQHыŎǎ#%ϏЏac 9:BDCDqsŒǒqr͕ϕAB[\`aݗޗ'(EFJKUVstxy|}$&  MOfgxy՞؞Ÿ!"CE FGdf  03ѣң  AE¥å ,-12YZdeɧʧͧΧԧէZ[ʨ˨ !GH`b$% 89QRjlҮӮݮ߮KOWX47?@ijz~'(x|ımnIJŲղٲγг,.ŴϴѴ!#$459:FGKLsu(*?AHJѶҶ޶߶  !$_`xy  01ABghxyϹйԹչ߹8;KL./Y[۾ܾ 13;<]_rs{|ۿݿ68?Amnop 58<>WY[\lmqrbd /09:ac<>@Bvz  WX UVWXbcwy|~/1ab*,57<=EFLM bWcWeWWX[X]XXXYYYYYY2Y5YxY~YYYYYYYrZsZ[ [[[[[!\#\\\\\"]#]]]]^^^1_3_X_Y___``aaaaaaubvbbbc ccc%c&c*c+c1c2c6c7c9c:cDcEcQcRcWcZcgcicqccccccdd-e0e6e7e@eCeJeLeSeTeZe[eeeeeeeeUfVfjfkfxfyfrgtgyg{ggggghhhhhhhhhhhh>i?iDiIiiiii6j7jljmjjjkkkkkkllllmmnnDnFnrptpppkqoq|r~rrrKsMsttuuuuuuuuDvGvvvww(y*yyyzzJ?JKK=M>MSPTPSSpVqV^XbX~XX[[N]O]^_bbddSnTnooqqrrVsWsGuHug{h{~~ !VW:;՘֘no]^PQAB¬ìŮƮ>?|ôwx˷̷IJ}~\^hiJK89?@y{@A~de9;!9:rs%& @A  01ij    VWdelm "fgij!!""%%w(x(..//22667699;;??CCCCAFBFGGHHCJDJJJpMrMMMNNRR?[\Ђт؂ق݂ނ  !#,-56pq/09:{|ipPQGHRSWXZ[]^`aegklprxy|}TU]^bcefhiklprtuwx|~݊ފ!"  ^_ efjkopz{ŎƎɎʎώЎ֎׎ڎێ '(rstxxy;<ߕ34ٖږ34ӘԘ\]+-78BCMNXYcestxy}~ÚĚDElo12ΟϟàĠ|}ۢܢst~ǣȣˣ̣Уѣգ֣ۣߣ MPdeopħŧȧɧΧϧԧէܧݧ./HIèĨߨѩҩة٩$%+-45:;ACJKPQWY`afgmovw|}13=>hirs˫ͫѫӫ ABFIܬݬĴŴ "hjnp]_ijŹǹ+-13lmwxӽս  ?AEG )*PR $&OPTVAB89   $%*+128:>?BCGHMNTU[]abefjkpqwx~ bc78PQjk$%+,0156:;?@DFJKPVZ[_`ejnostxy~VW  34  DFMNRS]^abghmnsw`alm./HI !()./57>?DEKMTUZ[ac  78<>_`dfvw{}!#IJNS(*fglnbcmndeik%&01hipqvwz{}~OP{| _`{} !&*+/059=>CDIJORVW[\`afglnwx*+fg#$./^`ghlmwx{|UX_`  34LMfg$%;=DEKLRT[\abhjqrwx~AB01:;ac ABFHijnpX Y c d               @ A E I 9:DEopyz  FGPQwy#& !%(,-0156;<CDJMQRUVZ[`aghnquvyz~+,IJ{|  '(J K v"w""""""""""""""""""""""""""""""""### # ###S#T#~######?%A%%%,&-&7&8&g&i&p&q&u&v&&&&&&&&&&&(','3'4'X'['b'c'''((((')))/)1)5)6)9);)=)?)A)D)N)O)R)S)X)Y)_)`)h)i)p)q)x)z)))))))))**O*P*k*n*>+@+J+K+e+f+l+m+++++++++++++++++++++-----....F.G.K.M.11\(])].]0]````aa a a3a5aaabafaia b b4c5cjvzz{{{{$|%|+|,|6|7|A|B|L|M|W|X|b|d|f|g|m|n|u|v|}|~|||||||||||||||||||||||||||||||||||||}} } }}}}}$}%}k}l}}}}}}}~~=~>~ijbWcW}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~(~3~A~L~Z~e~s~~~~~~~~~~~~333 Rp'EpDc8q.M+JKjKj ^ }  4 e  - P o |>^ )m6Vh2RzSs&F !!"""#C#c#####.$N$Q$^$66]GyGaXX ADbyboo8plpstzz}\т6|HUf(2IiͫӫBHݬ"jpǹ-3ս AG R &PV%FwIc8>`fw}#JR*gnekix`g1cBHjp    A H p G%"#i&&)))K+,,<-d-j-----..G.M.1&2M2S22222227 80868i8o888889#9D9K9M======!>'>[CD(IIMMZPQiR6STGTqTwTTTTT5U^UyXXXXY!YhYsYc\\\\)]0]a5abahayc*d.ggurrscsssst%|%}F ͗D KԵ:`+zvXEhUee#M$l)J*/05|6r=>NORSXY_o`fngn@oڃ1~isޗ؞Ÿ7@Ĵ*dz  #cm0w0m44bWcWa$bb c.eAefeeg||}}}}}}}}}}}}~~bW}}}}}}}}}}}}~~L_*Pi" @(D',}p1dn8n'\<+7D G{xjq&MPZZ2kF<_Ȃ>Bb* ;wqwyf[X";zGY}vh^`OJQJ^Jo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hH88^8`o(.^`o(..808^8`0o(...0^`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... p`p^p``o(....... p`p^p``o(........   ^ `o(......... hh^h`o(hH. P^`Po(hH.. ^`o(hH6.2.. x^`xo(hH....  ^`o(hH .....  X@ ^ `Xo(hH ......  ^ `o(hH.......  8x^`8o(hH........  `H^``o(hH.........0^`0o(.t0t^t`0o(..0^`0o(...0^`0o(....   ^ `o( ..... l l ^l `o( ...... x`x^x``o(....... `^``o(........ ((^(`o(......... 0^`0o(hH. t0t^t`0o(hH.. 0^`0o(hH... 0^`0o(hH...3.   ^ `o(hH ..... l l ^l `o(hH ...... x`x^x``o(hH.......  `^``o(hH........  ((^(`o(hH.........^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h ^`hH.h pp^p`hH.h @ L@ ^@ `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h PP^P`hH.h  L ^ `LhH.h^`OJQJ^Jo(hHhee^e`OJQJ^Jo(hHoh5 5 ^5 `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhuu^u`OJQJo(hHhEE^E`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH hh^h`o(hH.P^`P5o(hH.. 7p^`o(hH5.1.3.5tx^t`x6o(hH ..1.. @` ^@`o(hH ..... 8 X ^8 `Xo(hH ...... 0  ^0 `o(hH.......  (8^(`8o(hH........  h`^h``o(hH.........h^`OJQJ^Jo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hH hh^h`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJ^Jo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHXX^X`o(.XX^X`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(......... ^`o(hH6.3.1. ^`o(hH.. FF^F`o(hH6.3.1. m0m^m`0o(hH.... = = ^= `o(hH .....   ^ `o(hH ...... u`u^u``o(hH.......  `^``o(hH........  ^`o(hH.........^`o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. hh^h`o(hH.^`5o(hH.. 808^8`0o(hH... 0^`0o(hH.... ^`o(hH ..... ^`o(hH ...... @ `@ ^@ ``o(hH.......  0 `0 ^0 ``o(hH........  ^`o(hH.........jq&Mwy Gn8f +7Di"ZL*Pp1D'Y}>Bb;w;zf <_@@#0PT)#0>lʈ>l~<$>l(Pl)prZwQ|kt 9~O\B:A,`8NqT4 ! ?  " 5 6 Z ) J d)*DJ[G 3Azn8U2 5@{:Xwn4t[m>~*]h{Q[1Gr X8FJzvb!Pw2`$ p 1 P "L"$1-$Pk$;%?&no&9'g',(9(M(V)%)aw)\*\*++k'+,U,{,IE-vY-fb-a).G>.-K0jg0k0"k1220L2LL2K5o5l6I62o6B7o7+9E09N9^e9::4:^:{:);G4;jP;/d;,g;'<6<w<<R<W<#=q8>?/?E?S?@_?L@2h@ALAEgBCfCeEGOG H%5H@HI]IkJ)JWJK6KDKHK@mK1LGMGHM*NXNp O4O}QR!RqARuR&T6TROTU`*U(Ve>VPVt,W:EWKW^W~WCX8BXxX5YA3YL9Y* ZJZQ[?Z\]\z\7}\oV]/h]^) ^ ^ /^w_@`L>`E`c`O a!agc)c:cH\cSd#ec?e@eoe{g.gvgE,iWjxj>ql6on=op q )q*q1q}qzr s'sANsvJtqu~ouvz2v8vDvww+wt.w7wCw}w xbkxiynPzL,{~+~ HOcoU+J1cYlx)sR-7AbL U uQQrsb2%<KI:[W79nSSm3P]>{!2`9 4~ )jWY<sWB^o l Q@0Lf=#Pj@\C^jg" q0aGXX\g["BRW)5=K|B#$=/Lg_[ EP*Q.UmJ.0Vi]eh6@~5#Cq*L$LiazQ_ :hC">pz6dnwrz-Q/]_Ee9'&c`B{Tq.s' ffF!%q'G@loiGOaRu 68T\C\z|)uV]9LW-!4Vy{a:e%owqpr*|=:?VY'* 0_]c(0:HX0XXzBW_Kw ISTTq|Syb%6GCGv :<E?NY`$8d :}}}}}}}}}}~ ~ ~~~~$~(~)~*~,~.~0~2~5~8~9~;~=~?~A~C~F~G~I~L~O~R~T~W~X~Z~\~^~`~b~e~f~h~j~l~n~p~s~t~v~x~z~|~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~тقނ "#0:|HSXZ[^afgilqry}U^cefilqrux}~fkpr{ƎʎЎ׎ێ,-8CNYdety~tȣ̣ѣ֣ܣݣepŧɧϧէݧҩ٩%,-/5;BCEKQXY[agnoqw}isͫҫӫBGHݬŴ!"jopjƹǹ-23mxԽս AFG *QR %&PUV  %+29:?CHNU\]bfkqx8Q%,16;@EFKQRSTUV[`fghijotyEFHNPRS^bhntu   !#)/679?ELMOU[bc8=>`efw|}"#JOP)*gmnejkiqsw{~ `"#$%&+06789>DJPQRW\agmn_`bhjlmx|  %<=?ELSTV\bijlrx1;bcBGHjop          A F G pz  GQxy$%!#&(-16<DKMRV[ahoqvz,| K w""""""""""""""""""""""""""""## # #h&i&k&q&s&u&v&&&&&&&()))+)1)6);)?)C)D)O)S)Y)`)i)q)y)z)f+m+++++++++++++++++++++++,,,,--6-;-<-d-i-j-------...G.L.M.11%2&2M2R2S222222222277 8 8085868i8n8o88888889"9#9D9I9J9M=W=~========!>&>'>[CcCeCiCmCpCsCtCyC}CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDD5EhEEFH(I/I1I3I5I7I8I=ICIDIEIFIGILIQIWIXIYIZI`IeIjIpIqIrIwI|IIIIIMMMMMMMMMMMMMYPZP\PbPgPlPpPtPuPPPPPPPPPRRRRRRRRRRRRRSS S SSSSS!S'S-S4S5STTFTGTqTvTwTTTTTTT5U:U;UXU]U^UyXXXXXXXY Y!YhYnYoYc\m\\\\\\\\\)]/]0]a a4a5abagahaycccccccccccccccccccccccccccccdd dddddd dddd$edeeg g.g5g7g9g;g=g>gCgIgJgKgLgMgRgXg^g_g`gagfglgqgwgxgyg~ggggggurwrrrrrrrrrrsGs^s_scsssssttt2tAtJthtttttttttttBuCuDuEuFuGu%|,|7|B|M|X|c|d|g|n|v|~||||||||||||||||||||||} } }}}}}}}}xyЏՏڏߏnz̗͗ԗחڗݗCDGJMPTX\`dfhintzǝ̝ѝ֝ܝ #$).38=BGLQVZ_`ekqw}^$%çħ #()+349>?ABCDIJߴJK^efosx~ĵȵɵʵ˵:Fhqsy~   #()nyj{   ! &+016<BHNTZ`fkpqv|,jB ^j %+17=BCHNTZ`flrx}w  #uv}S $)*/6=DKQW]chmnszcLWWX[^adhlptvxy~ %+17<ABGMSY_ekqw|5 O`adgkoqsvyz #).145:AHNTY^ade##d#e#h#k#o#s#u#w#z#}#~##########################$$$ $ $$$$#$)$/$4$7$:$;$$ ))k)l)o)r)v)z)|)~))))))))))))))))))))))))))))** ******#*)*/*4*9*<*?*@**).H/////////////////////////0 00000 0!0&0-040:0@0F0K0N0Q0R0W0]0c0i0o0t0y0|0003Y465A5555555555555555555555555556 6 66666!6'6-62676:6=6>6C6I6O6T6Y6^6c6f6i6j67=q=r=u=x=|==============================> >>>>!>'>,>0>3>4>9>?>E>K>Q>X>^>c>g>j>k>p>w>~>>>>>>>>>y@AGHVJ}JKKK.LMMNNNNNNNNNNNNNNNNNNO O OOOqR|RRRRRRRRRRRRRRS SSSS"S%S&S+S3S;SBSISNSSSWSZS[S`SgSnSuS|SSSSSSSSSSSSSSSS3TTUU:VVXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXY YYYYY!Y"Y'Y-Y3Y9Y?YEYJYNYQYRYWY]YcYiYoYtYyY}YYYYdZ[[ \g\\________________________________````` `%`)`,`-`2`8`>`D`J`P`U`Y`\`]`abbeffffffffffffffffffffffffffffffggg gggg$g)g-g0g1g6gDFKL ")05;>ABGNU[aglruxy~ĹɹϹԹٹܹ߹|{+46<BEGRUWY[`flqv}yz{X7cW[XX|Y_aag}}}}}}}~I*a0B)>BBBBi0i0= !0%0%0a0)B])0 N0i0i0i0i0i0i0@p !!!  !"#()+,-3468<>@ABCDEFGHIJKLMSV^_)a)i)n)s)u)y)z){)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) ) ) ))))))))))#)()))*)+),).)1)2)3)6)9)<)E)F)N)T)U)X)b)d)h)l)p)r)s)u)w)y)z)|)})~)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))++++++++++++++++++xxxxx "#&'()+./128@B~PP@PPP$@PPPPPPP P"P*P.P0P2P8P:P@PBPDPFPHPJPLPNPXPZP^P`PbPnPpPtPxPPPPPPPPPPPPPP<@PPPPPP@PPPPPPPPPPPP&P8P:PDPRP@PVPXPbPfP@PjPxPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP PPPP"P$P*P,P.P0P2P6P@PJPTPVPXPZP\P`PfPhPjPpPvP|PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP P PPPP0@PPP$P,P0P8P<PDP@PHPLPPPTPXPZP\P^PbPdPfPhPlPrPvPxP~PPPPPPPPPPPPPPPPPP\@PPPPPPPPPPPPPPPPPP@PPPPP@PPPP P PPPP"P$P*P,P4P6P:P>PBPHPJPPPRPTPVPZP`PbPfPhPtPPVUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialA& Arial Narrow5"System?5 z Courier New;Wingdings"1 څ+4f77!4d,U,U 2QHX%)2SADR}AJSanjakrunoL           Oh+'0  0 < H T`hpxSADRAJSanjaNormalkruno2Microsoft Office Word@d=@Ʋ@ٷC@~PJ՜.+,D՜.+,4 hp|  Sea7,U SADRAJ Title 8@ _PID_HLINKSA<Jy-http://www.harrisinteractive.com/harris_pollJy-http://www.harrisinteractive.com/harris_pollY"http://www.employers-forum.co.uk/r0}http://www.ncd.gov/r0zhttp://www.ncd.gov/Qw*http://www.usdoj.gov/crt/ada/statute.html5p _Toc735158275j _Toc735158265d _Toc735158255^ _Toc735158245X _Toc735158235R _Toc735158225L _Toc735158215F _Toc735158206@ _Toc735158196: _Toc7351581864 _Toc735158176. _Toc735158166( _Toc735158156" _Toc735158146 _Toc735158136 _Toc735158126 _Toc735158116  _Toc735158107 _Toc735158097 _Toc735158087 _Toc735158077 _Toc735158067 _Toc735158057 _Toc735158047 _Toc735158037 _Toc735158027 _Toc735158017 _Toc73515800> _Toc73515799> _Toc73515798> _Toc73515797> _Toc73515796> _Toc73515795> _Toc73515794> _Toc73515793> _Toc73515792> _Toc73515791> _Toc73515790? _Toc73515789? _Toc73515788? _Toc73515787?z _Toc73515786?t _Toc73515785?n _Toc73515784?h _Toc73515783?b _Toc73515782?\ _Toc73515781?V _Toc735157800P _Toc735157790J _Toc735157780D _Toc735157770> _Toc7351577608 _Toc7351577502 _Toc735157740, _Toc735157730& _Toc735157720  _Toc735157710 _Toc735157701 _Toc735157691 _Toc735157681 _Toc735157671 _Toc73515766  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghiklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ B C D E F G H J K L M N O P Q R S T o Root Entry F`LlnJq Data ja1Table #KWordDocumentSummaryInformation(A DocumentSummaryInformation8I CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q