Naslov
Utjecaj demografskih resursa i potencijala na organizaciju primarnog obrazovanja u Krapinsko-zagorskoj županiji
(Influence of demographic resources and potentials on the primary education organization in Krapina-Zagorje County)

Autori
Spevec, Dubravka ; Vuk, Ružica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
5. hrvatski geografski kongres

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.10.2011. - 08.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Krapinsko-zagorska županija; demografski resursi i potencijali; obrazovni resursi; primarno obrazovanje
(Krapina-Zagorje County; demographic resources and potentials; education resources; primary education)

Sažetak
U radu su analizirana biodinamička i strukturna obilježja te prostorna distribucija stanovništva Krapinsko-zagorske županije u cilju identifikacije i valorizacije demografskih resursa i potencijala kao i utjecaj demografskih resursa na organizaciju primarnog obrazovanja. Za identifikaciju i vrednovanje demografskih resursa i potencijala u radu je primijenjen indeks demografskih resursa i izrađena tipologija prostornih jedinica na razini naselja i upisnih područja osnovnih škola. Indeks demografskih resursa osnova je za planiranje i usmjeravanje budućeg društveno-gospodarskog razvoja i opću valorizaciju prostora, posebice na organizaciju obrazovne funkcije. Utvrđena je prostorna diferenciranost strukturnih i dinamičkih obilježja stanovništva istraživanog prostora u suvremenom razdoblju, koja je posljedica višedesetljetnih društveno-gospodarskih promjena i procesa, ali i naslijeđene populacijsko-naseljske strukture. U razdoblju 1948.-2001. obilježja ukupne depopulacije imalo je 82, 5% naselja Krapinsko-zagorske županije. Iseljavanje stanovništva dugotrajno je utjecalo na negativna demografska kretanja i populacijsko pražnjenje mnogih njihovih dijelova, time i na poremećaj njihove dobno-spolne strukture, smanjenje reprodukcije, slabljenje vitaliteta i smanjenje broja školskih obveznika po upisnim područjima. S obzirom na intenzitet depopulacije, stanovništvo Krapinsko-zagorske županije ima obilježja duboke starosti, a proces starenja stanovništva najdalje je odmakao u prometno izoliranijim i periferno položenim naseljima u odnosu na općinske i radne centre (64, 5% naselja ima obilježja duboke, vrlo duboke, izrazito duboke i krajnje duboke starosti). Višegodišnjim negativnim demografskim kretanjima bitno je smanjen ukupni ljudski potencijal u županiji, broj učenika u razrednim odjelima, broj razrednih odjela, što je impliciralo promjene u broju i statusu osnovnih škola. U takvim uvjetima mijenjala se i iskorištenost i opterećenost ljudskih potencijala u nastavi geografije. Identifikacija i analiza demografskih resursa i potencijala Krapinsko-zagorske županije, prema podacima popisa 2001., temeljena na sintetičnom pokazatelju indeksu demografskih resursa (ider), pokazala je vidljive prostorne razlike na svim administrativno-teritorijalnim razinama, posebno između urbanih naselja i ruralnih sredina. Urbaniziranije i gospodarski razvijenije sredine imaju pozitivnija demografska kretanja, a povoljnija je i obrazovna komponenta. Prema podacima popisa stanovništva 2001., više od 90 posto naselja Krapinsko-zagorske županije ima slabe, vrlo slabe i izrazito slabe demografske resurse. Čak 59, 3 % naselja ima izrazito slabe demografske resurse, odnosno nema ljudskog potencijala za budući demografski i gospodarski razvoj. Prema sadašnjim pokazateljima i uvjetima populacijskog razvoja, nerealno je očekivati obnavljanje njihova radnoga i reprodukcijski sposobnoga kontingenta, a samim time i uravnoteženi te zadovoljavajući društveno-gospodarski život. Projekcije kretanja ukupnoga broja stanovnika pokazale su da će se depopulacija nastaviti te da će demografsko izumiranje biti temeljna odrednica budućega populacijskog razvoja. Školske godine 2009/10. primarno obrazovanje u županiji bilo je organizirano u 32 redovite matične osnovne škole (bez umjetničkih i privatnih škola te centara za odgoj i obrazovanje) odnosno u 88 školskih jedinica s ukupno 647 razrednih odjela. Mreža osnovnih škola oblikuje se na prijedlog osnivača škola, a ovisi o prirodno-geografskim, društveno-geografskim obilježjima prostora i državnom pedagoškom standardu. Prema Zakonu, mreža osnovnih škola mora udovoljavati zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja. U 88 školskih jedinica Krapinsko-zagorske županije 2009./10. šk. god. bilo je uključeno 5259 učenika razredne i 6178 učenika predmetne nastave. Prosječni broj učenika po jednoj matičnoj osnovnoj školi je 357, u predmetnoj nastavi 193. U nacrtu prijedloga mreže osnovnoškolskih ustanova Krapinsko-zagorske županije navodi se da ne postoji potreba za ukidanjem „matičnosti“ pojedinih škola jer su (sve) škole sa statusom matičnih veoma značajne za jedinice lokalne samouprave i imaju svoje opravdanje utemeljeno na povijesnim, geografskim i kulturnim odrednicama. U posljednjih šest školskih godina prisutan je trend smanjenja broja upisanih učenika u prvi razred osnovne škole na prostoru županije. Od školske godine 2005/06. do 2010./11. u prvi je razred upisano 8015 učenika, što znači da će šk. godine 2012./13. u predmetnoj nastavi biti 5520 učenika, 2013./14. šk. god. 5228 učenika, a 2014./15. šk. god. 5089 učenika odnosno u petogodišnjem razdoblju 1089 učenika (18%) manje nego 2009/10. školske godine. Smanjenje broja učenika u predmetnoj nastavi odrazit će se ne samo na mrežu škola i status „matičnosti“ već i na smanjenje broja razrednih odjela u predmetnoj nastavi, a time i na iskorištenost ljudskih potencijala u nastavi geografije. Od 40 učitelja geografije koji su izvodili nastavu u osnovnim školama županije 2007/08. školske godine, 25 učitelja završilo je jednopredmetni studij geografije. Smanjenjem indeksa iskorištenosti ljudskih potencijala u nastavi geografije (Ii) povećava se koeficijent njihove opterećenosti (ko), čime se dovodi u pitanje kvaliteta i efikasnost nastave.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA