Naslov
Odnos raspoloženja i autonomne kontrole srčane aktivnosti
(Relationship between Mood and Autonomic Control of Heart Activity)

Autori
Tončić, Marko ; Kardum, Igor ; Gračanin, Asmir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka: I. riječki dani eksperimentalne psihologije / Domijan, Dražen ; Bajšanski, Igor ; Maliković, Marko - Rijeka : Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci, 2011, 34-34

Skup
I. riječki dani eksperimentalne psihologije

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22.09.2011. - 24.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
raspoloženje; aktivacija parasimpatikusa; vremenske serije
(mood; parasympathetic activation; time-series)

Sažetak
Cilj provedenoga istraživanja bio je ispitati odnos raspoloženja i srčane aktivnosti u svakodnevnim situacijama. U istraživanju je sudjelovalo 89 ispitanika, dobi od 19 do 24 godine. Ispitanicima je tijekom pet dana kontinuirano praćena srčana aktivnost, dok je raspoloženje procjenjivano tri puta dnevno u pravilnim vremenskim razmacima. Neposredno prije procjene raspoloženja izdvojeni su pet-minutni isječci srčane aktivnosti na osnovu kojih su izračunati prosječni intervali između otkucaja te visokofrekventni varijabilitet srčane aktivnosti u frekvencijskom spektru 0.15-0.4 Hz. Iako je korištena skala raspoloženja u prethodnim validacijama pokazivala jasnu dvofaktorsku strukturu (pozitivno i negativno raspoloženje), u ovom su istraživanju na intraindividualnoj razini ta dva faktora bili u visokim negativnim korelacijama te su zbog toga sve čestice sumirane u jednu bipolarnu dimenziju koja odgovara hedonskom tonu doživljenoga raspoloženja. Uz ovu nadređenu dimenziju, korišteni su i faktori nižeg reda: tuga, ljutnja, strah, odbijanje, radost, prihvaćanje i aktivacija. Odnos između dimenzija raspoloženja i parametara srčane aktivnosti ispitan je kroskorelacijama između dviju vremenskih serija s pomakom, dok su razlike između dobivenih kroskorelacija testirane ANOVA-om. Rezultati su pokazali da niti jedna kroskorelacija s pomakom nije statistički značajna, dok su one bez pomaka relativno niske, pogotovo na razini generalne procjene hedonskog tona raspoloženja. Na razini specifičnih faktora raspoloženja aktivacija i radost negativno su povezani s oba parametra srčane aktivnosti, odnosno praćeni su većom brzinom i manjim visokofrekventnim varijabilitetom srčane aktivnosti. Rezultati analize varijance pokazuju da su ove povezanosti značajno više od onih koje se dobivaju kada se uključi vremenski pomak između raspoloženja i mjera srčane aktivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA