Naslov
Arhitektura secesije u Rijeci
(Art nouveau architecture in Rijeka)

Autori
Lozzi-Barković, Julija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Skup
Architettura e arte a Fiume e Trieste tra '800 e '900/ Arhitektura i umjetnost u Rijeci i Trstu krajem XIX. i početkom XX. stoljeća

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 24.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
secesija; arhitekura; urbanizam; novi materijali; Rijeka
(architecture; urban planning; new materials; Rijeka)

Sažetak
Arhitektura Rijeke s početka 20. stoljeća pripada srednjoeuropskom kulturnom krugu. U tom kontekstu odlučujući je djelokrug domaćih inženjera koji većinom studiraju na politehničkim fakultetima Budimpešte, Graza, Beča i Münchena, a školuju se i u Trstu i Veneciji. Na riječke arhitekte dominantno utječe bečka secesija, zatim liberty-floreale pridošao posredno preko Trsta i Venecije te pojedinačno francuski i belgijski art nouveau. Bečka secesija imala je u Rijeci višestruk odraz. Arhitektonska koncepcija škole Otta Wagnera u konstruktivnom i dekorativnom smislu prevladava i kod graditelja koji se školuju u Budimpešti, a oni su u većini. Presudan je bio genius loci koji joj je omogućio da se udomaći u Rijeci, budući da je kao stil posebne fleksibilnosti omogućavala njegovanje osobnog izraza i stvaranje sub-stila temeljenog na tradicionalnim vještinama i običajima građenja. Od domaćih inženjera značajan je Venceslao Celligoi u čijem ateljeu nastaju projekti za najamne kuće, vile i sportske građevine, dok su njegov sin Eugenio Celligoi i bečki arhitekt Theodor Träxler zapaženi u ostvarenju Teatra Fenice. Vrijedna su i djela Giovannija Rubinicha koji se istaknuo uvođenjem armiranobetonskih konstrukcija na području komunalne izgradnje. Carlo Pergoli zapamćen je po zamislima klaonice, ribarnice i ubožnice, ostvarenima u suradnji s ekipom inženjera Tehničkog ureda. Francesco Mattiassi projektira Kino-teatar Corso, Bruno Slokovich zgradu Sanatorija i Komunalnu štedionicu na Korzu, a Luigi Luppis škole i objektna kupališta. Brojne građevine u stilu secesije izveli su još Giuseppe Farcas, Arturo Hering, Giovanni Brozovich, Ugo Pagan i drugi. Među tršćanskim arhitektima posebno mjesto ima Emilio Ambrosini kao projektant višestambenih kuća, hotela i vila. Državne investicije vezane su uz inženjere angažirane izravno iz ugarske prijestolnice poput Josefa Huberta, Sandora Mezey, Gyule Svoba, Lea Zolda, Lipota Baumhorna, autora riječke sinagoge. Szilard Zielinski, profesor s Politehničkog fakulteta u Budimpešti, autor je Hotela emigranata, značajanog zbog eksperimentalne primjene armiranobetonske konstrukcije.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA