Naslov
Razvoj ljudskih prava žena u praks Europskog suda za ljudska prava
(Development of the human rights of women in the jurisprudence of the European Court of Human Rights)

Autori
Radačić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
LJudska prava žena - razvoj na međunarodnoj i nacionalnoj razini 30 godina nakon usvajanja Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena

Urednik/ci
Radačić, Ivana i Vince Pallua, Jelka

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske

Grad
Zagreb

Godina
2011

Raspon stranica
26-41

ISBN
978-953-6666-77-5

Ključne riječi
ljudska prava žena, Europski sud za ljudska prava, spolna diskriminacija, nasilje nad ženama, reproduktivna prava
(human rights of women, European Court of Human Rights, sex discrimination, violence against women, reproductive rights)

Sažetak
Europski sud za ljudska prava, jedini međunarodni sud kojemu se pojedinci mogu izravno obratiti, najuspješniji je međunarodni mehanizam zaštite ljudskih prava. Presude Europskoga suda obvezuju države članice, pa praksa Suda utječe na zakonodavstvo i praksu europskih država. Sud također ima značajan utjecaj i na druge globalne i regionalne mehanizme zaštite ljudskih prava, pa time pridonosi razvoju međunarodnih standarda ljudskih prava. Te ga karakteristike čine moćnom institucijom koja može značajno pridonijeti razvoju i zaštiti ljudskih prava žena. Potencijal Suda za zaštitu ljudskih prava žena, međutim, još nije u potpunosti iskorišten. Unatoč teškim i sustavnim kršenjima ženskih ljudskih prava diljem Europe, još je razmjerno malen broj presuda koje se odnose na ljudska prava žena, premda taj broj u posljednje vrijeme raste. Osim toga, i u takvim slučajevima ženska su iskustva često marginalizirana ili pogrešno interpretirana. Ovaj članak prikazuje analize presuda Suda koje se odnose na slučajeve kršenja ženskih ljudskih prava, što uključuje slučajeve rodno uvjetovanog nasilja, spolne diskriminacije i reproduktivnog samoodređenja. Analiza počiva na feminističkim teorijama različitosti, koje upozoravaju na važnost spola/roda u diskursu ljudskih prava. Osnovno je pitanje ovog članka u kojoj je mjeri Sud rodno osviješten, posebice u odnosu na primjenu dihotomije privatno/javno, te je li pristup isti u svim područjima ženskih prava. Glavni je argument da bi primjena feminističke perspektive i metodologije, koja je osjetljiva na višestruku diskriminaciju žena, mogla osigurati učinkovitiju zaštitu ljudskih prava žena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA